Koliko god to s jadranskoga gledišta zvučalo apsurdno, u uglednom norveškom specijaliziranom listu ‘‘Tradewinds’’ javno se nadmetanje ocjenjuje kao “prilika za dobar posao”, što nužno i ne mora biti toliko kontradiktorno ako se zna da su i potencijalni strani kupci svjesni činjenice da je riječ o tisućama kvadrata prostora na relativno atraktivnim lokacijama na kojima nužno i neće morati ostati navozi.

I dok većina stranih komentatora ističe kako bi najveću pozornost ulagača trebao privući pulski “Uljanik”, zbog najzdravijega financijskog temelja, tehnološke opremljenosti i statusa na tržištu, mnogi prenose optimizam državnih dužnosnika koji se, htjeli to ili ne, ipak samo nadaju da će škverovi pronaći poštenog kupca spremnog na velike investicije.

Riječ je o službeno šestoj po veličini nacionalnoj brodograđevnoj industriji na svijetu, koja izravno zapošljava oko 15 tisuća ljudi, a od koje živi najmanje još dva puta toliko članova njihovih obitelji i brojne tvrtke koje surađuju sa škverovima.

Uz “Uljanik”, koji je očiti favorit među budućim kupcima, svoje mjesto na tržištu lakše bi moglo naći Brodogradilište “Kraljevica” koje se već polagano orijentira na izgradnju i opremanje megajahti i sličnih plovila. Najveći problemi mogli bi nastati u traženju ulagača u riječki “3. maj”, “Brodosplit” i “Brodotrogir”.

Slobodan Ljubičić želi trogirsko brodogradilište

Kada je riječ o trogirskome navozu, posve je izvjesno da će svoju natječajnu ponudu dostaviti i splitski trgovac nekretninama Slobodan Ljubičić, koji je, navodno, među osnivačima tvrtke “More Trogir”, registrirane u Splitu. Poduzetnik je preuzeo natječajnu dokumentaciju iz HFP-a te tako dobio dozvolu da obavi “due diligence”, odnosno dubinsko snimanje poslovanja “Brodotrogira”.

Podsjetimo, Ljubičić je za Slobodnu Dalmaciju krajem prošle godine izjavio da zajedno s partnerima želi kupiti trogirski škver, jer na tom prostoru želi izgraditi turističko-komercijalne sadržaje s marinom, za koje je tada prezentirao i već izrađene projekte.

- Okosnica ideje je na prostoru škvera razvijati potpuno nove sadržaje: komercijalne, stanogradnju i turizam. Osobno sam mišljenja da je upravo to rješenje koje nudi novu budućnost cijelom Trogiru, gdje, da je bilo pameti, nikada i ne bi bilo brodogradnje. Taj će projekt uposliti još više ljudi nego što ih sada radi u škveru.

- Plan nam je kroz dvije godine zadržati brodograđevnu djelatnost kako bi se dovršili ugovoreni poslovi, nakon toga slijede rušenje i demontaža, što su poslovi u koje mogu biti uključeni i radnici te kooperanti škvera - kazao je tada Ljubičić i dodao da je na Čiovu kupio 30 hektara zemlje.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Ovo cjelovito IPTV rješenje sadržavat će Ericssonov (ZSE:ERNT-R-A) middleware, Tandbergovu headend opremu s inicijalnim kapacitetom za 72 TV kanala uz satelitske sustave te korisničku opremu (STB) za prijem IPTV sadržaja. Ugovor će uključivati i profesionalne usluge; usluge izobrazbe, upravljanje projektima, sistemsku integraciju te usluge podrške.

Gruzijcima će omogućiti kvalitetan prijem TV programa uz napredne funkcionalnosti poput naručivanja i isporuke video sadržaja putem širokopojasne mreže.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

On je bio na čelu tog segmenta upravo u vrijeme kada je nastalo rekordnih 4,9 milijardi eura gubitaka, a redovni mandat istjecao mu je krajem godine. Njegov raniji odlazak banka je objasnila interesom grupe. Osim njega, pod lupom istrage zbog insajderskog trgovanja je i član Uprave banke, Robert Day.

Obojica, međutim, odbacuju optužbe za umiješanost u trgovanje zasnovano na povlaštenim informacijama. Nova istraga pokrenuta je 20 mjeseci nakon objave rekordnog gubitka za koji je okrivljen broker Jerome Kerviel.





www.seebiz.eu
(Zatvori)

U tome kontekstu, ovoga tjedna ulagačima će ključni biti zaključci Feda o monetarnoj politici sa sastanka u utorak i srijedu. I dok je Bank of England prošloga tjedna proširila svoj program kvantitativnog popuštanja monetarne politike sa 125 na 175 milijardi funti, izjave Fedovih dužnosnika ukazuju da bi u rujnu Fed mogao okončati svoj program kupnje dugoročnih državnih obveznica u vrijednosti od 300 milijardi dolara.

Ulagači postupno već uračunavaju u cijene dionica procjene da bi kamatne stope u SAD-u mogle početkom prosinca početi rasti, ocijenivši da su Fedovi napori usmjereni oporavku kreditnih tržišta već posadili sjeme inflacije.   "Središnje banke će željeti sporo podizati kamatne stope. Stoga će povrat na gotovinu biti vrlo nizak. Idućih nekoliko godina najgora imovina za držanje bit će novac", smatra Jeremy Beckwith, zadužen za ulaganja u britanskoj privatnoj banci Kleinwort Benson.

On ocjenjuje da su ulagači u vrlo ranoj fazi tržišta bikova, u kojoj nisu vjerojatni nagli usponi cijena dionica zbog usporenih stopa rasta. "Bit će to usporeno tržište bikova. Neće biti jasnih smjerova, a bit će i trgovanja 'po strani' u sklopu tog rastućeg trenda u idućih 12 do 24 mjeseca. Rast će biti vrlo mali", ističe Beckwith.

Cijene dionica na svjetskim burzama, mjerene MSCI indeksom, već su prošloga tjedna dosegnule najviše razine u zadnjih 10 mjeseci, "Idućih nekoliko godina najgora imovina za držanje - novac"poduprte dobrim poslovnih izvješćima kompanija.

Po podacima Reutersa, od 414 kompanija, čije su dionice sadržane u S&P 500 indeksu a koje su do sada objavile poslovne rezultate za drugo tromjesečje, njih 73 posto premašilo je očekivanja analitičara.

Neto dobit tih kompanija u drugom tromjesečju pala je u prosjeku 28,4 posto. To je mnogo manji pad nego u prvom tromjesečju, kada je iznosio 35,5 posto.  "Test poslovnih rezultata za drugo tromjesečje kompanije su prošle i premašile. No, pozitivna iznenađenja temelje se na rezanju troškova. Mislim da ćemo u trećem i četvrtom tromjesečju vidjeti poboljšanje na prihodnoj strani", kaže James Thomson, investicijski direktor pri Rathbonesu.

Smatra kako će na svjetskim tržištima dionica biti dosta oscilacija. "Zbit će se vrlo oštar skok cijena i do 10 posto, a zatim će uslijediti njihova korekcija. Fond menadžeri vole blage i nježne uspone cijena, no situacija neće biti takva", dodaje Thompson.

www.business.hr

(Zatvori)

Prodaja automobila u srpnju manja je za 48,2 posto u usporedbi s lanjskim srpnjem, pokazuju podaci agencije Promocija Plus. U prvih sedam mjeseci na hrvatskom tržištu je registrirano 29.999 novih osobnih vozila, što je za 28,3 tisuće vozila manje (48,5 posto) nego u istom razdoblju 2008. godine.
Astra prednjači
Srpanjski pad nešto je manji od onog zabilježenog dva prethodna mjeseca. Naime, najveći mjesečni pad ove godine zabilježen je u lipnju (56,4 posto) te u svibnju (55 posto). Najviše je prodano Opelovih automobila u srpnju (573), čiji mjesečni tržišni udio iznosi 12,4 posto, a godišnji 11,2 posto (3,4 tisuće prodanih automobila ove godine). Slijedi Volkswagen s 477 osobnih vozila što je 10,3 srpnjskog udjela na tržištu. VW je povećao svoj udio u odnosu na prošlu godinu kada je u srpnju imao 9,5 posto udjela, a u prvih sedam mjeseci 8,8 posto (ove godine 9,6 posto). Slijede Peugeot s 398 prodanih vozila u srpnju, Renault s 364, Ford s 317 i Škoda s 258 prodanih automobila u srpnju. Svibanj je i četvrti mjesec zaredom u kojem se nije prodao niti jedan Aston Martin, šesti mjesec otkako nije prodan niti jedan Bentley, a posljednji Ferrari kupljen je u travnju. Za razliku od njih u svibnju je svoje kupce pronašlo sedam Porschea, četiri Lexusa i, primjerice, dva Jaguara. Opel Astra još je uvijek najtraženiji model na hrvatskom tržištu bez konkurencije (samo su u travnju prodana 23 Golfa više nego Astri). U srpnju je tako prodano 369 astri, što je čak 7,8 srpanjskog tržišta novih automobila. Slijedi VW Golf s 208 prodanih vozila, zatim Ford Focus sa 174 vozila, Chevrolet Aveo sa 141 automobilom i Škoda Octavia sa 132.

Benzinci popularniji
Godišnja ljestvica najprodavanijih nešto je drukčije - uvjerljivo vodi Astra (2055), slijedi Golf (1250), a zatim dvije Renaultove uspješnice, Clio (1018) i Megane (904). Srpanj pokazuje i da se nastavlja trend veće potražnje automobila s benzinskim motorom. Njih je odabralo 20,8 tisuća kupaca, odnosno 69,2 posto, dok se za dizelski motor odlučilo tek 9,2 tisuće kupaca. Tržište rabljenih vozila u prvih sedam mjeseci palo je 21,3 posto (prodano je 5,6 tisuća), a tržište lakih dostavnih vozila palo je 46,5 posto.

U Njemačkoj rast prodaje 261 posto

Najveći europski pad prodaje novih automobila u prvih pola godine zabilježen je u Islandu (82,3 posto), a najmanji u Austriji (1,6 posto), pokazuju podaci Europskog udruženja proizvođača automobila (ACEA). U prvih pet mjeseci rast prodaje automobila ostvaren je u pet europskih država: Njemačkoj (261,1 posto), Slovačkoj (18,4), Češkoj (7,9) te Francuskoj i Poljskoj (po 9,2 posto). 

www.poslovni.hr

(Zatvori)

Odlukom da svojim dioničarima 63,2 milijuna kuna dobiti isplati u vlastitim dionicama umjesto u novcu, Uprava Atlantske plovidbe na zakonski je način izbjegla plaćanje poreza na dividendu. Doduše, za razliku od Konzuma i Leda iz koncerna Agrokor te nekolicine manjih tvrtki, koji su s isplatama dividende požurili prije 1. kolovoza da ih ne ‘zakači‘ porez, Atlantska plovidba takav je ishod najavila ranije.

Još u pozivu na Glavnu skupštinu krajem lipnja, Uprava je predložila isplatu dobiti dionicama pa je taj potez prije uvjetovan problemima s naplatom i globalnom gospodarskom krizom nego porezom. Tome u prilog govori i polugodišnje izvješće o poslovanju prema kojem je taj brodar u prvih šest mjeseci ostvario 63,2 mil. kuna gubitka. U istom razdoblju u 2008. dobit je iznosila 389,5 milijuna kuna.Potez Atlantske plovidbe, odnosno ideju da se dividenda isplati vlastitim dionicama umjesto u novcu, sasvim je legalan način izbjegavanja plaćanja posebnog poreza na plaće, mirovine i druge primitke. Zakon je naime propisao da se oporezuju samo novčani primici što ne vrijedi za dodjelu vlasničkih vrijednosnica. Stoga bi takvom rješenju mogle pribjeći i ostale kompanije čije se Glavne skupštine tek očekuju. Postavlja se pitanje što će se desiti odluče li se dioničari na brzu prodaju tako stečenih dionica. Što o svemu misle u Ministarstvu financija nismo uspjeli doznati jer do zaključenja broja nismo dobili odgovor. Ipak, ministar Šuker do prvog rujna ima vremena napraviti pravilnik u kojem će razraditi detalje provedbe zakona. Ostaje vidjeti hoće li pravilnik ili eventualne izmjene zakona suziti manevarski prostor za poreznu evaziju.

Atlantska otkazala brod
Atlantska plovidba otkazala je ugovor o gradnji broda HL08 u vijetnamskom brodogradilištu Ha Long, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi. Razlog otkazivanja narudžbe je prekoračenje roka isporuke. Nakon otkaza ugovora Atlantskoj plovidbi vraćen je dosad uplaćeni novac u cijelosti uvećan za ugovorene kamate.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Neto dobit se u promatranom razdoblju spustila na 1,87 milijardi eura ili na 4,13 eura po dionici, dok je u istom lanjskom periodu iznosila 2,23 milijarde eura ili 4,90 eura po dionici. Analitičari koje je anketirao Bloomberg su očekivali dobit u iznosu od 1,58 milijardi dolara. Poslovni rezultati iz istog kvartala prošle godine predstavljaju neto dobit od tekućeg poslovanja, u što je uključena i prodaja bankarskog odjela Dresdner. Allianz se tako u ovom tromjesečju pridružio svojim konkurentima, Avivi, Hannover Reu i Axai, koji su također izvijestili o boljim rezultatima od projekcija analitičara nakon što su se se povećale investicije, a smanjili otpisi povezani s financijskom krizom.






www.poslovni.hr
(Zatvori)

Za Friščića je jasno zašto je protiv. Njegovo klijentelističko društvo kolokvijalno nazvano "seljaci" sigurno više ne bi moglo primati sulude subvencije i tražiti poticaje i otkupne cijene pojedinih kultura iznad onih na sjvetskom tržištu. U Hrvatskoj to sada prolazi, ali prolazilo je i s brodogradnjom, pa sad vidimo kako je tome došao kraj.

Nitko zapravo nije dao valjan argument zašto MMF ne bi bio poželjan partner (pritom je važan termin partner, a ne recimo "tutor" ili "stečajni upravitelj"). Kao da je sasvim izblijedilo sjećanje na nekadašnju misiju MMF-a u Hrvatskoj. Sjećanje na te godine posljednjih su mjeseci u intervjuima često apostrofirali tadašnji glavni ljudi čija je dužnost bila komunikacija s tom institucijom, Borislav Škegro i Slavko Linić. Kad se prvi aranžman sklapao, tamo 90-ih godina, Hrvatska je bila u neusporedivo težoj poziciji nego danas, što god mi mislili o našim aktualnim mukama. Zemlja je bila u poluizolaciji, mirovine su kasnile, privatizacija je opustošila dio gospodarstva, nelikvidnost je bila gigantskih razmjera, zemlja bez ikakve stvarne težine u međunarodnim odnosima, miljama daleko od Europske unija i NATO-a.

Godinama je odnos  s MMF-om izazivao ambivalentne reakcije i u medijima. Dobro se sjećam kako me u Večernjaku tadašnji urednik Milan Ivkošić (kojeg duboko poštujem, da ne bi bilo zabune) lagano "podbadao" da pišem komentare koji baš ne bi bili puni simpatija za MMF. Na površinskoj razini, doista se moglo činiti kako je MMF kao svjetski policajac malu Hrvatsku došao učiti što treba činiti u makroekonomskom smislu, kad i što privatizirati, u što ulagati, a što zaobilaziti. Da MMF i nije bio takav bauk dokazuju, međutim, i slučaj autocesta, protiv čije je gradnje MMF bio, a one su se, vidimo, i bez obzira na to izgradile.

Danas je situacija sasvim drugačija, i iz perspektive MMF-a i iz perspektive Hrvatske. Prvo, MMF više nije stroga "svjetskopolicijska" institucija koja kao zločesti otac, ako treba i batinom, podređene tjera da budu "good guys". Drugo, ni Hrvatska više nije takva država kakva je bila tada, nismo u poziciji da molimo za pomoć i da nije sigurno hoćemo li je uopće dobiti. Neki su problemi ipak ostali isti, dapače još su dublji. Radi se i glomaznoj i neefikasnoj državnoj upravi koja je u međuvremenu nabujala do neslućenih razmjera. Eto, to se sigurno ne bi bilo moglo dogoditi da je neki MMF vidio iznad nas. I upravo je to točka prijepora. Premijerka Kosor je u mjesec dana svog vladanja pokazala da (barem zasad) nema snage ući u tu vrstu reza. Reza koji to zapravo više i nije. To je sada već nužnost, pitanje života i preživaljavanja ove države. Nema sumnje da će državi ove godine trebati još novca. Već je planirano i novo zaduženje na svjetskom tržištu. MMF bi olakšao dotok novca, uostalom on sam bi ga i dao, naravno uz određene uvjete (a ti bi uvjeti zapravo dobrim djelom trebali biti ono što smo već sami trebali učiniti).

Pitanje je samo znamo li zašto se zadužujemo? Da bismo plaćali glomaznu državnu upravu i nekoliko desetaka tisuća (najmanje toliko) lažnih branitelja koji primaju sjajne mirovine i koji su paraziti ovoga društva. Netko jednom treba reći: DOSTA. Ako premijerka Kosor to nije u stanju, neka to bude MMF ili tko već. U suprotnom, za nekoliko mjeseci doista ćemo klečati na koljenima, a tada nam više ni MMF neće moći pomoći.

www.seebiz.eu

(Zatvori)