o pak znači da su se najmanje  toliko postotaka u proteklom dijelu godine povećali  i  iznosi  za isplatu mirovina iz drugoga mirovinskog stupa, pojašnjavaju financijski analitičari. Iz Hanfe  doznajemo  i da su se ovogodišnji  prinosi četiriju hrvatskih obveznih mirovinskih fondova kretali između  7,7  i  10,1 posto. Najveći prinos od 10,1 posto u jedanaest  mjeseci ove godine ostvario je Erste Plavi fond, a najmanji  7,7 posto bilježi AZ mirovinski fond. Natprosječni rast od  8,9 posto, ima Raiffeisen mirovinski fond, a nešto malo ispod prosjeka (8,5 posto) porastao je prinos obveznoga mirovinskog fonda PBZ/ Croatia osiguranja. Poznavatelji aktualnih tržišnih prilika  kažu  da  je i ovogodišnji  oporavak  mirovinskih fondova  dobrim dijelom  povezen  s rastom tržišta kapitala, odnosno  indeksa Crobex , jer  su, kažu, svi mirovinci  u novije vrijeme  povećali  i  udjel domaćih dionica u svom portfelju, pa taj udjel u prosjeku danas već iznosi  gotovo 14 posto. Analitičari podsjećaju i na to da je omiljeno ulaganje mirovinskih fondova, posebice u posljednja tri-četiri mjeseca, bila, primjerice, i dionica Hrvatskog telekoma.To se ulaganje, sada je svima posve jasno, pokazalo i kao iznimno dobar 'poslovni potez' jer je ovih dana cijena HT-ove dionice dosegnula 274 kune, odnosno u posljednjih  je  pola godine poskočila  i do 40-ak posto.       

  Premda najnovije procjene analitičara govore da je i u posljednjem ovogodišnjem mjesecu realno očekivati daljnji rast prinosa naših mirovinaca, pogotovo nakon nedavne odluke Hanfe da  ublaži kriterije  ulaganja mirovinskih fondova  u najvrednije dionice, odnosno one koje su u najvišoj kotaciji domaće burze, nitko se, ipak, ne usuđuje procijeniti i moguće visine rasta. Oprezniji analitičari samo  konstatiraju da i mirovinci zasigurno neće biti nezadovoljni bude li  se i  idućih nekoliko mjeseci nastavila ovogodišnja dinamika  rasta prinosa. Recimo na kraju da su četiri naša obvezna mirovinska fonda potkraj  studenoga ove godine imala gotovo 1,52 milijuna članova. Prema Hanfinim podacima neto imovina tih fondova potkraj je studenoga  2009. iznosila oko 28,7 milijardi kuna, što je 2,8 milijardi više nego što  je vrijedila sredinom godine.





www.liderpress.hr
(Zatvori)

Društo za upravljanje investicijskim fondovima VB Invest pokrenut će novi indeksni fond na domaćem tržištu kapitala. Fond VB Crobex10 koji će biti vezan uz dionički indeks CROBEX10 Zagrebačke burze Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) odobrila je prošloga tjedna.

CROBEX10 indeks Zagrebačka je burza pokrenula je u rujnu ove godine, a radi se o deset dionica iz sastava indeksa CROBEX koje imaju najveću tržišnu kapitalizaciju dionica u slobodnoj prodaji (free-float) te promet. Trenutno se u njemu nalaze dionice Adrisa, Atlantske plovidbe, Dalekovoda, Ericssona NT, HT-a, Instituta IGH, Ine, Ingre, Jadroplova i Končar EI-ja. Na domaćem tržištu postoji još samo jedan indeksni fond, a to je OTP indeksni fond OTP Investa koji je vezan uz CROBEX indeks. Ovo je inače treći fond kojim upravlja društvo VB Invest. VB High Equity Cash fond je, prema podacima portala hrportfolio.com, ove godine imao prinos od 13,9 posto, dok je VB Cash imao prinos od 6,6 posto. Nije poznato kada će VB CROBEX10 početi s radom.





www.poslovni.hr
(Zatvori)

Kao jednu od najvažnijih promjena KD Investments ističe promjenu imena i invesiticjske politike KD Adria Bonda. Taj je fond promijenio ime u KD Prvi Izbor i postao fond fondova, što znači da će ulagati u druge fondove.

Osim toga, ti su fondovi smanjili ulazne naknade i dobili novi depozitnu banku - Société Générale - Splitsku banku.

www.business.hr
(Zatvori)

Obvezni mirovinski fondovi čvrsto vjeruju domaćim dionicama redovito ulažući u tu vrstu vrijednosnih papira. Prema posljednjim podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), obvezni mirovinski fondovi imali su krajem studenog 13,2 posto ukupne imovine pozicionirano u domaćim dionicama. U apsolutnim iznosima, riječ je o 3,8 milijardi kuna uloženo u te vrijednosne papire. No udio koji “mirovinci” imaju plasiran u domaće dionice nije danas, kad se CROBEX indeks Zagrebačke burze kreće oko razine od 2000 bodova, bitno niži nego što je to bio prije gotovo dvije godine kad se vrijednost CROBEX-a kretala i iznad 5000 bodova. Krajem 2007. godine udio ti su fondovi u domaćim dionicama držali 14,8 posto svoje imovine. Idućih mjeseci, usprkos tome što je CROBEX bilježio postepeni pad, imovina fondova investirana u dionice je postepeno rasla, da bi u svibnju premašila i 16 posto. No, nagli prekid uslijedio je bankrotom jedne od najvećih investicijskih banaka u Americi - Lehman Brothers.

Krah u listopadu
Tada se tijekom listopada udio imovine u dionicama stropoštao sa 18,7 posto na 12,4 posto. Iako je cjelokupno tržište tada kolabriralo, imovina fondova ipak je drastičnije pala. Naravno, taj negativni trend nastavljen je i u studenome kad je imovina pala na tek nešto iznad deset posto. Samo mjesec dana prije kolapsa Lehman Brothersa, imovina OMF-ova u dionicama dotaknula najvišu razinu od nešto više od 19 posto. Nakon toga, do polovice ove godine udio se kreće uglavnom u rasponu od 10 do 12 posto da bi se posljednjih mjeseci približio razini od 14 posto. Posljednji dokaz povjerenja u domaće dionice dao je Petar Vlaić iz Erste Plavog OMF-a koji je za gotovo 47 milijuna kuna kupio 170 tisuća dionica Hrvatskih telekomunikacija. Radi povrata duga umirovljenicima, podsjetimo, država je prodala dionice HT-a. Ono što je dosada bio veliki “uteg oko vrata” fond menadžerima u mirovinskim fondovima, a to je zakonska regulativa, polako labavi. Naime, OMF-ovi prema važećoj regulativi ne smiju imati više od 30 posto imovine u dionicama, a do sada su mogli ostvariti inicijalno ulaganje jedino u kompanije čija je tržišna kapitalizacija bila viša od 750 milijuna kuna.

Novi pravilnik
No, nedavno je izmijenjen Pravilnik o dodatnim kriterijima ulaganja, i ta granica je spuštena na 350 milijuna kuna tržišne kapitalizacije, što OMF-ovima daje širi prostor za ulaganje. Međutim, ono što će zasigurno ulaganja mirovinaca učiniti zanimljivijima su izmjene i dopune Zakona o dobrovoljnim i obveznim mirovinaskim fondovima gdje će se uvesti tzv. potportfelji. Tako bi mlađim članovima mirovinskih društava portfelji bili znatno rizičniji od članova koji su pred mirovinu koji će, pak, imati apsolutno konzervativni portfelj. Tek će se, ako se ovako najavljene promjene i ostvare, vidjeti hoće li one imati utjecaja i na ulaganja obveznih mirovinskih fondova u domaće tržište. Iako bi se time za mlađe osigurnike udio dionica u portfelju trebao povećati, za starije bi on trebao biti manji. No, čini se, da će domaće dionice i dalje imati sigurne ulagače.






www.poslovni.hr
(Zatvori)

Ukupan iznos namijenjen za isplatu dividende za 2008. iznosi 66,9 milijuna kuna, a koliko iznosi dividenda po jednom udjelu bit će objavljeno početkom sljedećeg tjedna, kada će u potpunosti biti završena implementacija zadnjih izmjena i dopuna Registra Fonda HB pri Erste investu. Zbog tehničke provedbe, odnosno priprema za isplatu dividende za 2008., na dane 19., 21. i 22. prosinca neće se obavljati isplata dividendi za ranije godine onim članovima Fonda koji eventualno do sada nisu podignuli dividendu za prethodne godine.

Članovi Fonda HB koji nisu podigli svoju dividendu za prethodne godine moći će je podići od 23. prosinca, kada će ranija dividenda i dividenda za 2008. biti objedinjene u jedan iznos, navodi se u priopćenju. S obzirom da je datum raspodjele dobiti Fonda 17. prosinca, pravo na isplatu dividende imat će branitelji koji su zahtjev za prodaju udjela podnijeli nakon 18. listopada, odnosno oni članovi Fonda kojima je dan za isplatu udjela nakon 17. prosinca ove godine.

Procedura za podizanje dividende bit će kao i prethodnih godina - član Fonda morat će predočiti osobnu iskaznicu i potvrdu o vlasništvu nad udjelima u poslovnici FINA-e te će tamo moći podignuti dividendu, koja će mu biti isplaćena u gotovini. Kako je priopćeno, zaprimanje zahtjeva za prodaju udjela u Fondu HB i isplata udjela članovima Fonda HB obavljat će se neovisno o ograničenju isplata dividende ranijih godina na dane 19., 20. i 21. prosinca.






www.poslovni.hr

(Zatvori)

Nasuprot prevladavajućem mišljenju interes za ulaganje u investicijske fondove 2009. nije toliko splasnuo. “Interes za ulaganje u fondove uvijek postoji, samo znatno varira ovisno o vrsti fonda i ovisno o tome što ulagači u određenom trenutku više vrednuju – prinos, sigurnost ili likvidnost”, ističe Miroslav Jurišić, član Uprave Erste Investa. U tom su društvu ove godine najveći interes zabilježili za novčane fondove denominirane u kunama i eurima. Naročito snažan rast imovine pod upravljanjem primjećuju kod fonda denominiranog u euru unatoč tome što je počeo s radom tek krajem rujna ove godine jer je njegova imovina do sada već dosegnula 240 milijuna kuna.

Visoki prinosi
“Riječ je o trendu koji će se, prema našem mišljenju, nastaviti sve dok na novčanom tržištu prevladavaju povišene kamatne stope i dok ne vidimo jasnije znakove oporavka domaćega gospodarstva”, kazao je Jurišić. Interes za novčane fondove zabilježili su i u HPB Investu, a takvu pojavu tumače visokim prinosima i sigurnošću uloga. “Manji je interes zabilježen za investiranje u dioničke fondove, posebno u one koji ulažu na regionalnom tržištu”, poručuju iz tog društva. S druge pak strane, iako nemaju u ponudi novčane fondove, postignutim ovogodišnjim rezultatima zadovoljni su i u Adriatica Capitalu. “Mislim da možemo biti vrlo zadovoljni jer smo uspjeli povećati imovinu pod upravljanjem za više od 140 posto, što smatramo izuzetnim uspjehom u ovim okolnostima. Rast je uglavnom posljedica ulaganja većih institucionalnih investitora, ali i laganog rasta interesa kod privatnih ulagača”, tvrdi predsjednik Uprave Vjeran Filippi. Ističe da je najveći interes vladao za dva nova fonda fondova (AC GDEM i AC GBEM) s obzirom na stabilnost i relativno konzervativnu strategiju. Inače, AC GDEM ulaže u dioničke fondove izložene zemljama u razvoju, dok AC GBEM ulaže u mješovite fondove. Prema Filippijevim riječima, u posljednjem tromjesečju bilježe povećani interes za fond izložen ruskom tržištu.

Oporavak u tijeku
Što se tiče iduće godine, Miroslav Jurišić iz Erste Investa je relativno optimističan. “Iako će 2010. nesumnjivo biti teška i zahtjevna za domaću ekonomiju, očekujem da će interes za ulaganje u fondove rasti kako godina bude odmicala. O određenom oporavku možemo govoriti već i sad jer je imovina svih investicijskih fondova s javnom ponudom porasla sa 8,3 milijarde kuna s kraja veljače na listopadskih 10,5 milijardi kuna”, tvrdi Jurišić. Filippi je oprezan. “Ne očekujem da će iduća godina donijeti znatan rast interesa privatnih ulagača iako bi se moglo dogoditi da ako se zadrži stabilnost tržišta kapitala, ponovno ojača interes za ulaganjem. Svejedno očekujemo da bismo mogli privući nove ulagače kroz nove produkte, ali i kroz potencijale rasta postojećih produkata”, zaključuje Filippi.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Sukladno članku 109. i čl. 181. Zakona o investicijskim fondovima, odredbama Pravilnika o postupku i načinu pripajanja otvorenih investicijskih fondova te odredbama Pravilnika kojim se uređuju izmjene prospekata otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom obavještavamo vlasnike udjela o razlozima i načinu pripajanja fondova te najznačajnijim promjenama u prospektu i statutu Fonda.

Subjekti pripajanja su otvoreni investicijski fondovi s javnom ponudom FIMA Equity, FIMA Maximum i FIMA West. Fond preuzimatelj je FIMA Equity. Pripojeni fondovi FIMA Maximum i Fima West nakon pripajanja prestaju postojati, a prilikom pripajanja cijela njihova imovina prenosi se u imovinu fonda preuzimatelja FIMA Equity koji nastavlja ulagati sredstva fonda sukladno propisanoj strategiji ulaganja. Vrijednost udjela fonda izračunava se preuzimanjem vrijednosti udjela fonda preuzimatelja.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Neto imovina pod aktivnim upravljanjem europskih investicijskih fondova sve je veća i veća, pokazuju najnoviji podaci analitičkih kuća.

U trećem tromjesečju, objavilo je Europsko udruženje fondova i upravljanja imovinom, neto povećanje uloženog novca u fondove iznosilo je 70 milijardi eura. Iznos predstavlja znatan skok u odnosu na 30 milijardi rasta imovine zabilježenog u drugom, odnosno 22 milijarde u prvom tromjesečju. Optimizam podgrijava i podatak o rekordnim ulaganjima malih investitora u Velikoj Britaniji, najvećem europskom fondovskom tržištu.







www.poslovni.hr
(Zatvori)