"Te investicije na slovensko i tržišta Srbije, Kosova, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Crne Gore, na kojima Petrol (LJSE:PETG) posluje, trebale bi biti realizirane u roku od četiri do pet godina", kazao je Svetelšek za portal EnergyObserverr.

Kako je istaknuo, dio navedenog iznosa bit će upotrijebljen za kupovine kompanija i dodao da će Petrol za manje kupovine koristiti vlastita sredstva, a za veće kompanije je spremna se zadužiti kod banaka.

"U Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Kosovu i Crnoj Gori postoje dobra poduzeća za čiju kupovinu smo zainteresirani, a otvoreni smo i za sve ostale oblike suradnje. Trenutno pregovaramo sa nekoliko poduzeća širom Balkana iz naftnog i plinskog sektora", kazao je generalni direktor Petrola i dodao da će ove godine u naftnu i plinsku energetiku jugoistočne Europe investirati približno 50 milijuna eura.

Svetelšek je istaknuo da se na tržištu jugoistočne Europe očekuje mnogo od plinskog poslovanja.

"Petrol radi i pojedinačne procijene oko ulaganja u elektroenergetiku, konkretno u hidroenergetiku, ali još nije donio konačnu odluku. Procijenili smo da je u regiji još rizično ulaganje u proizvodnju struje", zaključio je Svetelšek.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Kako je nadalje u ponedjeljak objavila središnja banka, banke u eurozoni morat će na ime rezervacija za pokriće potencijalnih gubitaka po nenaplativim zajmovima ove godine izdvojiti 90 milijardi eura a iduće 105 milijardi eura, povrh otprilike 238 milijardi eura loših zajmova otpisanih krajem 2009. To je prvi put da je ECB objavio procjene za iduću godinu.

Iako će ukupna vrijednost otpisanih loših zajmova i vrijednosnica u razdoblju od 2007. do kraja ove godine najvjerojatnije biti manja nego što se ranije prognoziralo, objavio je ECB u najnovijem izvješću o financijskoj stabilnosti, otpisi u ovoj i idućoj godini mogli bi biti i veći ako povećani rizici vezani uz državne dugove i utjecaj državnih mjera štednje pogode gospodarski rast.

ECB je nadalje izvijestila da je povećala kupovine obveznica država eurozone, pa je do 28. svibnja njihova vrijednost dosegnula 35 milijardi eura, nasuprot 26,5 milijardi u tjednu ranije.

Nije detaljnije objavila o kojim je državama riječ, no dužnosnici ECB-a kažu kako se većinom radi o obveznicama južnoeuropskih zemalja koje su najteže pogođene krizom.

ECB je 3. svibnja počeo kupovati obveznice zemalja članica eurozone, uglavnom grčke, portugalske i španjolske, kako bi umirio tržišta i podupro 750 milijardi eura vrijedan paket stabilizacijskih mjera, koji su zajednički dogovorili Europska unija i Međunarodni monetarni fond (MMF).


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Prema cjeniku objavljenom na Ininim (ZSE:INA-R-A) internetskim stranicama, eurosuper 95 u iduća će se dva tjedna prodavati po cijeni od 8,26 kuna po litri, ili 16 lipa manje od dosadašnjih 8,42 kune. U postotku to je smanjenje za 1,9 posto.

Inino gorivo euro V kvalitete, eurosuper BS 95, kao i super plus 98 prodaju se po cijeni od 8,34 kune po litri, što je 2,1 posto, ili 18 lipa niže od dosadašnjih 8,52 kune. Nova cijena supera 95 je 8,15 kuna po litri i u odnosu na dosadašnjih 8,33 kune to je smanjenje za 2,2 posto, ili za 18 lipa po litri.

Od danas su na Ininim benzinskim postajama niže i cijene dizelskih goriva i dizelsko gorivo euro V kvalitete, eurodizel BS i eurodizel jeftiniji su za 14 lipa po litri, što je u postotku 1,7, odnosno 1,8 posto. Nova cijena eurodizela BS tako je 7,90 kuna po litri (do sada 8,04 kune), a eurodizela 7,82 kune (do sada 7,96 kuna). Obični je dizel pojeftinio za 2 posto, na 7,65 kuna po litri, što je 16 lipa manje od dosadašnjih 7,81 kunu.

Za 14, odnosno 15 lipa po litri pojeftinili su plavi dizel i loživo ulje ekstra lako pa Ina plavi dizel od danas, 1. lipnja prodaje po cijeni od 4,64 kune po litri (do sada 4,78 kuna), a loživo ulje za 5,08 kuna (do sada 5,23 kune).

Cijene naftnih derivata korigiraju se svakih 15 dana na temelju Pravilnika o utvrđivanju cijena naftnih derivata, s tim da je najviše dopušteno maksimalno tjedno povećanje ili smanjenje cijena 3 posto.

Korekcija cijena naftnih derivata ponajviše ovisi o kretanju cijena derivata na tržištu Mediterana i kretanju tečaja dolara.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Relativno visok pad pomalo je iznenadio tržište, koje je očekivalo ipak nešto povoljnije rezultate s obzirom na bazno razdoblje.

Naime, u travnju prošle godine maloprodaja je pala 14,5% pa se očekivalo da će negativni trendovi biti više ublaženi tom činjenicom. Međutim, nepovoljna kretanja prije svega na tržištu rada, koja imaju izravan učinak na promet u trgovini na malo, snažno su utjecala na rast pesimizma potrošača pa tako i na odluke o kupnji. Iako podaci za pojedine djelatnosti još uvijek nisu dostupni, očekujemo da je padu najviše doprinio pad prodaje trajnih potrošnih dobara, poput motornih vozila, bijele tehnike i namještaja, dok su vjerojatno negativna kretanja najmanje izražena kod prodaje prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića. Zbog visoke elastičnosti na recesijska kretanja, trgovina na malo bila je jedan od najviše pogođenih sektora tijekom 2009. godine, a pad u travnju predstavlja realni godišnji pad devetnaesti uzastopni mjesec.

U mjesecima koji slijede, oporavak maloprodaje još uvijek nije izgledan s obzirom na još uvijek prisutne nesigurnosti na tržištu rada u pogledu zadržavanja postojećih radnih mjesta. Nadalje, potrošači su svoje potrošačke navike prilagodili neizvjesnosti ostvarivanja dohotka pa odgađaju kupnju svih onih dobara koja im nisu neophodna. Tako i u sljedećim mjesecima možemo očekivati nastavak ''racionalne'' potrošnje. Tek u drugoj polovini godine očekujemo blage pozitivne pomake.

Naime, uspješna turistička sezona zasigurno bi djelovala na oporavak maloprodaje, dok bi najavljeno ukidanje niže stope posebnog poreza na plaće i ostala primanja mogao imati pozitivan psihološki učinak na potrošnju. Međutim, koliko bi ukidanje takozvanog ''kriznog poreza'' moglo potaknuti potrošački optimizam, najava povišenja administrativno utvrđenih cijena (prije svega najava rasta cijena električne energije) mogla bi imati upravo suprotan učinak. Stabilizacijske mjere ekonomske politike, budu li se provele, potaknut će oporavak cjelokupnog gospodarstva pa tako i maloprodaje. Međutim, njihov utjecaj se očekuje s određenim vremenskim odmakom tako da je kratkoročno bez oporavka na tržištu rada teško očekivati značajniji oporavak trgovine na malo. Za cijelu ovu godi


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Tužbenim zahtjevom Ina (ZSE:INA-R-A) traži naknadu štete, odnosno povrat imovine - poslovnih jedinica na teritoriji Srbije. Ina smatra da su njeno vlasništvo benzinske crpke i druga imovina, koja je poslije raspada Jugoslavije stavljena "pod kapu" kompanije Beopetrol, da bi u procesu privatizacije tog poduzeća bila prodana ruskom Lukoilu.

Argument srpske strane je da su crpke kompanije Ina prije razdruživanja bile društveno vlasništvo. To znači da Ina nije bila njihov vlasnik već samo korisnik.

Urednica Balkan magazina Jelica Putniković smatra da su argumenti i jedne i druge strane jaki.

"Treba reći da je to odvajanje tadašnjih Ininih crpki od matice u Zagrebu počelo u vrijeme bivše Jugoslavije, mnogo ranije od raspada same države, i to je ono što sada Srbija uzima kao osnovu da ta imovina ne pripada više Ini i tu svakako treba neka stručnost ili pravna ili međunarodnog prava koja će procijeniti da li je točno ono što je nekadašnje poslovodstvo Beopetrola pričalo da su oni ustvari napravili novu tvrtku u Srbiji i odvojili se od matice u Hrvatskoj“, kaže Putniković.

Beopetrol je nastao krajem 1990. godine na imovini hrvatske naftne kompanije Ina. Hrvatska kompanija je čak prije privatizacije Beopetrola podnijela tužbu kod Trgovačkog suda u Beogradu, pravno osporavajući konstituiranje te tvrtke voljom nekadašnjih samoupravnih organa, koji su donijeli odluku o izdvajanju iz Ine svih nekretnina na tlu Srbije.

No, zanimljivo je da u odštetnom zahtjevu od 91 milijun dolara, Ina akcent stavlja na naknadu izgubljene dobiti. Najveća procjena potraživanja hrvatske kompanije ide i do 500 milijuna dolara. Pošto je Lukoil , još prilikom kupovine Beopetrola 2003. godine, u ugovor unio zaštitnu klauzulu, prema kojoj je za sve sporove odgovorna srpska strana, cijenu će ako Ina dobije spor platiti država Srbija.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Kao glavni razlog takvom rezultatu u banci navode smanjenje rezervacija za loše zajmove na godišnjoj razini za 33,8 posto, na 295 milijuna eura, navodi se dalje u priopćenju objavljenom u nedjelju.

Operativna je dobit u prva tri mjeseca smanjena za 20 posto prema istom razdoblju prošle godine i iznosila je 428 milijuna eura, s obzirom na slabiji obujam poslovanja zbog gospodarske krize.

Neto kamatni prihodi iznosili su 690 milijuna eura i bili su niži za 10 posto u usporedbi s prvim tromjesečjem prošle godine.

"Naši rezultati ukazuju na slabašan gospodarski oporavak u području srednje i istočne Europe", kazao je čelnik banke Herbert Stepić.

Raiffeisen će se u drugoj polovini godine ponovno u potpunosti integrirati s matičnom bankom RZB (Raiffeisen Zentralbank) kako bi dobio bolji pristup tržištima kapitala. RZB, čije dionice nisu izlistane na burzi, već drži 73 posto udjela u Raiffeisenu.

Prema uvjetima sporazuma, također objavljenima u nedjelju, RZB-ovi dioničari dobit će 40,8 milijuna novih dionica, vrijednih oko 1,4 milijardi eura prema cijeni dionica na zatvaranju u petak, u zamjenu za većinu RZB-ove imovine koja će se integrirati u udruženu banku.

O sporazumu još trebaju glasovati dioničari na zasjedanjima 7. i 8. srpnja.

Nakon objave poslovnih rezultata Raiffeisen International jutros je bio među najvećim dobitnicima na burzi u Beču, sa skokom cijene dionica od 2,06 posto, na 35,71 eura.
(Zatvori)

Euro je prema dolaru ojačao 0,8 posto na 1,2270 dolara, nakon što je prethodno dotaknuo čak 1,2342 dolara. Prema jenu je ojačao 1,5 posto na 110,85 jena, oporavivši se s najniže razine u osam i pol godina od 108,83 jena, dotaknute dan ranije. Dolar je prema jenu ojačao 0,5 posto na 90,30 jena.

Euro, kojeg već tjednima snažno pogađa europska dužnička kriza, našao se pod obnovljenim pritiscima nakon što je list Financial Times u srijedu izvijestio da Kina razmišlja o smanjenju portfelja europske imovine zbog rastućih zabrinutosti izazvanih sve većim deficitima u zemljama poput Grčke i Portugala. Jedan je dužnosnik kineske vlade za novinsku agenciju Reuters demantirao to izvješće, istaknuvši da Kina ustraje u dugogodišnjem cilju diversifikacije valutnih rezervi.

Odvojeno je čelnik kineskog 300 milijardi dolara vrijednog državnog stabilizacijskog fonda China Investment Corp za novinsku agenciju Xinhua kazao da se grčka dužnička kriza neće značajnije odraziti na kineska inozemna ulaganja.

Kina će sa svojim valutnim rezervama nastaviti slijediti princip diversifikacije ulaganja, a Europa će i dalje biti jedno od ključnih tržišta za kineska ulaganja, stoji u priopćenju na internetskoj stranici Narodne banke Kine.

"Kineski komentari koji odbacuju mogućnost promjene njezine politike diversifikacije djeluju umirujuće, što pomaže rastu eura", ocjenjuje Lee Hardman, valutni strateg BTM-UFJ-a.

"U konačnici su djela ipak važnija od riječi, a ako europska dužnička kriza nastavi eskalirati, Kini će postati manje privlačno diversificirati dolare u eure", dodao je.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Rast su tijekom dana bilježili i američki indeksi koji su pred kraj trgovanja ipak izbrisali dobitke i zaključili padom. Unatoč rastu, tržišni sentiment ostao je nepromijenjen, ulagači su nepovjerljivi prema održivosti rasta tržišta. Povoljne prilike za kupnju dionica koje su zabilježile znatne padove i jačanje eura doveli su do rasta, i azijskih i europskih dionica.

Jučer je objavljena vijest, koju su danas kineske vlasti demantirale, o namjeri smanjenja udjela europskih obveznica u kineskim međunarodnim pričuvama, s obzirom na kretanje eura i stanje u euro zone. Kina ipak neće smanjivati izloženost međunarodnih pričuva prema euro zoni, nego će se u njihovom upravljanju i dalje voditi načelom diverzifikacije. To je pomoglo jačanju eura, a uz euro, rast su zabilježile i sirovine na robnim burzama. I danas su vodeći sektori financijski, rudarski i naftni.

Anglo American raste 1,93%, Antofagasta 1,04%, BHP Billiton 3,15%, Rio Tinto 3,07%, Vedanta Resources 2,62% a Xstrata 1,69%. BG Group raste 1,92%, BP 2,03%, Royal Dutch Shell 1,80%, Tullow Oil 3,04% a Total 1,99%. Standard Chartered raste 1,33%, Deutsche Bank 0,47%, BNP Paribas 0,67%, Societe Generale 2,06%, Allianz 0,84% a Axa 2,51%.

U 10:30 europski indeksi bili su:
 
FTSE     5.085,18    +0,93%

DAX      5.826,07   +1,18%

CAC 40    3.436,06   +0,81%

www.seebiz.eu

(Zatvori)