Tečaj američkog dolara u odnosu na euro u četvrtak prijepodne do trenutka pisanja ovog teksta oslabio je za 96 baznih bodova, sa 1,4252 na 1,4348 američkih dolara za euro. Euro je ojačao unatoč neočekivanom padu prihoda od prodaje u trgovini na malo. Anketa koju je proveo Bloomberg News pokazala je da je svih 58 anketiranih ekonomskih analitičara očekivalo da će europska središnja banka zadržati svoje ključne kamatne stope nepromijenjenima, na 1,00 posto.

(Zatvori)

Cijena barela sirove nafte u terminskom kupoprodajnom futures ugovoru s isporukom u mjesecu listopadu na robnoj burzi u New Yorku u četvrtak je do trenutka pisanja teksta porasla za 0,24 posto, na 68,21 američki dolar, nakon što je njena cijena u srijedu ostala nepromijenjena, na 68,05 američkih dolara.

(Zatvori)

Ipak, Fed je upozorio da oporavak neće biti brz i u obliku slova V, već spor i postupan, pa za sada neće mijenjati svoju politiku koja je dovela do rekordno niskih kamatnih stopa. "Sve je više znakova koji potvrđuju da je ekonomija SAD-a prebrodila najgori dio krize, no još uvijek nije vrijeme za ukidanje poticajnih mjera kao ni za povećanje kamata", navodi se u priopćenju Feda u kojem se dodaje da će američki BDP vjerojatno porasti u drugoj polovici godine.

Sličnog je mišljenja analitičar Capital Economicsa iz Toronta Paul Dales, koji smatra da je Fed nikako ne bi trebao odustati od svoje sadašnje politike. "Fed treba nastaviti provoditi program otkupa imovine te još neko vrijeme držati referentnu kamatnu stopu blizu nule", kazao je Dales za Reuters.

Charles Plosser, predsjednik Philadelphia Feda, jučer je upozorio da bi središnja banka trebala razmotriti mogući skok inflacije koji će ju prisiliti na povećanje kamatnih stopa na veće razine od sadašnjih očekivanja. "Gospodarstvo SAD-a možda će i porasti u trećem i četvrtom tromjesečju, no taj rast će biti umjeren pa će i rast inflacije jače pogađati ekonomiju", dodao je Plosser.








www.poslovni.hr
(Zatvori)

Na američkom tržištu barel sirove nafte za isporuke u listopadu poskupio je 12 centi na 68,17 dolara, nakon što je nakratko dotaknuo najnižu razinu u dva tjedna od 67,85 dolara, a jučer zabilježio minus od gotovo 3 posto, spustivši se na 68,05 dolara. Na tržištu u Londonu barel je bio u plusu 10 centi i iznosio je 67,83 dolara.

Američka vlada objavit će tijekom dana vlastito tjedno izvješće o zalihama nakon jučerašnjeg optimističnog tjednog izvješća Američkog naftnog instituta (API), koji je objavio da su američke zalihe sirove nafte pale za 3,2 milijuna barela u prošlom tjednu dok su analitičari očekivali njihov pad za 600.000 barela.

"Mislim da su cijene porasle nakon izvješća API-a, koje je pokazalo iznenađujuće veliki pad zaliha, pa neki možda očekuju da će i izvješće američke vlade biti slično", kazao je Carsten Fritsch, naftni analitičar iz Commerzbanka. Međutim, Fritsch je upozorio da nema jamstava da će se današnji podaci Washingtona poklopiti s brojkama API-ja. "Korelacija između dva izvješća nije bila najbolja prošlog mjeseca tako da nisam jako optimističan", dodao je.

Jučer su se tržišta našla pod pritiskom rasprodaja na Wall Streetu, te pada vrijednosti dionica u Aziji i Europi zbog zabrinutosti o održivosti ovogodišnjeg rasta dionica. Značajniji rast cijena pritisnule su pak danas nepovoljne vijesti iz Kine, gdje su se zalihe sirove nafte krajem srpnja popele na gotovo rekordne razine, nakon što je uvoz sirove nafte premašio rekordnu količinu sirove nafte koju su rafinerije preradile, objavile su poslovne novine.

Gospodarski podaci koji će biti objavljeni tijekom dana, o nezaposlenosti u kolovozu i srpanjskim narudžbama tvornica, a za koje se očekuje da će biti pozitivni, mogli bi potkrijepiti ocjene o postupnom oporavku u SAD-u i dati dodatne smjernice trgovcima.

OPEC je odvojeno izvijestio da je referentna cijena barela košarice nafte tog kartela u utorak iznosila 68,11 dolara, 2,26 dolara manje nego dan ranije.






www.poslovni.hr
(Zatvori)

RHJ po novome za Opel umjesto 275 milijuna eura nudi 300 milijuna. Ponuda predviđa 3,2 milijarde eura jamstava a ne više 3,8 milijardi kao u prethodnoj ponudi.

Njemačka vlada  Opelovega vlasnika General Motors uvjerava da prihvati ponudu kanadske Magme , koji u konzorciju s ruskom Sberbank za 55-postotni udjel europske podružnice GM nude  750 milijuna eura. GM je, međutim, kao što smo pisali jučer, postavio uvjet da u pregovorima Rusi više ne sudjeluju.





www.seebiz.eu
(Zatvori)

Trgovanje je u jutarnjim satima otvoreno na razinama od oko 1,431 dolara za euro. Tijekom dana zabilježili smo rast tečaja EUR/USD do razina i iznad 1,435 dolara za euro, da bi trgovanje bilo zatvoreno na razinama od 1,43 dolara za euro. Tijekom današnjeg jutra euro je zabilježio daljnji rast vrijednosti u odnosu na dolar i jen nakon što je objava trgovine na malo u Njemačkoj za srpanj pokazala rast po prvi puta u tri mjeseca.





www.poslovni.hr
(Zatvori)

U utorak rano ujutro do trenutka pisanja ovog teksta američki dolar u odnosu na euro kreće se u rasponu 38 baznih bodova, između 1,4321 i 1,4359 američkih dolara za euro, a nakon što je u ponedjeljak poslijepodne oslabio za 111 baznih bodova, sa 1,4256 na 1,4367 američkih dolara za euro.

(Zatvori)

Prošloga rujna predsjednik Feda Ben Bernanke i tadašnji ministar financija Henry Paulson pritisnuli su kongresne lidere da odobre 700 milijardi dolara vrijedan program TARP za spašavanje najvećih financijskih institucija u zemlji od propasti. U listopadu je zakon stupio na snagu.Kritičari tog programa bili su zabrinuti da ministarstvo financija nikad neće dobiti natrag uloženo. No, američka vlada ostvarila je čak i profit od te pomoći, nakon što je osam banaka u potpunosti otplatilo državnu pomoć i to otprilike godinu dana nakon njihova spašavanja. Po pisanju The New York Timesa, od pomoći koju je vratio Goldman Sachs američki proračun profitirao je dodatnih 1,4 milijardi dolara od kamata i ostalih pristojbi, od Morgan Stanleya 1,3 milijarde, a od American Expressa 414 milijuna.

Ostalih pet banaka - Northern Trust, Bank of New York Mellon, State Street, U.S. Bancorp i BB&T, povrh vraćene državne pomoći, uplatilo je u proračun između 100 i 334 milijuna dolara.Očekuje se da bi u idućih otprilike mjesec dana američki porezni obveznici mogli ubilježiti još nekih 3,1 milijardu dolara profita, nakon što dvije banke - J.P.Morgan Chase i Capital One, otplate svoje preferencijalne dionice, putem koji su primile državnu pomoć. Dodatno, američka vlada ima pravo i na 6,2 milijarde dolara vrijedne kamate od banaka koje još nisu otplatile pomoć savezne države. Ipak, sva ta zarada mogla bi se još pretvoriti u dim, jer ulaganja američke države u neke druge banke, među kojima i Citigroup i Bank of America, još su upitna. Američke vlada na kraju bi još mogla izgubiti i novac uložen u spas osiguravateljske kompanije AIG, te hipotekarne zajmodavce Fannie Mae i Freddie Mac, kao i proizvođača vozila General Motors.Na državnoj pomoći pruženoj bankama zaradila je i Švicarska.

Prošloga tjedna, naime, objavljeno je da su tamošnje vlasti od pomoći pružene prošloga listopada UBS-u u visini od 5,6 milijardi dolara zaradile milijardu dolara, što je dobitak na godišnjoj razini jednak stopi od 32 posto.A pokazuje se i da je američki Fed uspio zaraditi na zajmovima odobrenima u protekle dvije godine financijskim institucijama radi održavanja likvidnosti u financijskoj krizi.Kako danas piše The Financial Times (FT), američka središnja banka zaradila je otprilike 19 milijardi dolara od kamata i pristojbi koje je zaračunala financijskim institucijama prilikom odobravanja novca iz programa održavanja likvidnosti u globalnoj financijskoj krizi. Da je Fed umjesto toga isti iznos od kolovoza 2007. ulagao u kupnju tromjesečnih trezorskih zapisa, zaradio bi pet milijardi dolara od kamata.Prema izračunu Fedova osoblja, središnja banka je tako ostvarila dobitak s programima održavanja likvidnosti u protekle dvije godine od 14 milijardi dolara





www.liderpress.hr
(Zatvori)