Grupa Mercator, najveći slovenski trgovački lanac, u prvom kvartalu ove godine ostvarila je prihod od 611 milijuna eura, što je za 13,8 posto više nego u istom razdoblju lani. Ostvarena neto dobit u prva tri ovogodišnja mjeseca iznosi 9,3 milijuna eura i veća je za 15,6 posto, objavila je kompanija.

Dobar rezultat ostvaren je prvenstveno zbog neočekivano dobrog poslovanja u drugim zemljama, dok je dobit u Sloveniji u prvom kvartalu manja za dva posto u odnosu na isto razdoblje lani.  U kompaniji smatraju da bi rezultati u matičnoj zemlji bili bolji da Sovenija nije pogođeno rastućom inflacijom zbog čega je smanjena kupovna moć njenih stanovnika. Drugi razlog smanjenja dobiti u Sloveniji su mjere koje je Mercator poduzeo prema dobavljačima hrane zbog nerealnih poskupljenja što je umanjilo maržu, obavijestila je kompanija.

www.bankamagazine.hr
(Zatvori)

Iako se najavljuju revizije, a možda i kaznene prijave protiv nekih direktora koji nisu prijavili "koncentraciju vlasništva" državnoj agenciji i burzi, mediji već govore o završnoj fazi vlasničke pretvorbe koja je potrajala godinama, ali se u zadnje vrijeme finalizira.

U svjetlu izjave premijera Janeza Janše s početka godine o sprezi nekih tajkuna i dijelova politike protiv njegove vlade o temi izuzetnog bogaćenja u postsocijalizmu već govore i političari."Nisam protiv toga da ambiciozni ljudi steknu bogatstvo, ali samo ako poštuju zakone", izjavio je u četvrtak za politički magazin Trenja komercijalne televizijske postaje POP-TV Borut Pahor, predsjednik Socijalnih demokrata (SD), stranke koja ima ambiciju preuzeti vlast na idućim izborima ukoliko usvoji relativnu većinu u parlamentu, u kojem slučaju bi Pahor bio novi predsjednik vlade.Pahor međutim krivnju za uzbuđenja nastala zadnjih dana zbog "tajkunskih priča" Šrota i Bavčara stavlja na dušu vlade sadašnjeg premijera jer, kako kaže, nije došlo do povlačenja politike iz gospodarstva, kako je najavljivala.

U emisiji je nastupio i direktor Pivovare laško, rekavši da se zalaže za to da vodeća poduzeća ostanu u slovenskim rukama jer nacionalni interes nije da njihovi budući vlasnici budu stranci.Dok stranke u koaliciji sadašnjeg premijera Janše tvrde da je zakonski okvir za "tajkunsku privatizaciju" djelo ranijih vlada desnog centra, sadašnja lijeva oporba tvrdi da je upravo Janša stvorio tajkune poput Šrota i Bavčara kojima je njegova vlada prije tri godine pod povoljnim uvjetima dopustila dokup dionica trgovačkog lanca Mercator od strane Pivovare Laško i Istrabenza jer je tako htjela doći do utjecaja u vodećim medijima koje kontroliraju Bavčar i Šrot.

Slovenski filozof i politički analitičar Slavoj Žižek za kojega je poznato da je veliki protivnik Janše i sadašnje vlade desnog centra rekao je da slovenski premijer prema tajkunima ima odnos koji je njegovao donedavni ruski predsjednik i sadašnji premijer Vladimir Putin: tajkuni su Janšina klasna baza, ali progoni one koji se od njega odmetnu, tvrdi Žižek.Aktualna vlada najavila je međutim da će izmjenama zakona tražiti da se produže rokovi zastare za tranzicijski kriminal i nepravilnosti u privatizaciji jer je te zakone krojila ljevica, pa će nepravilnosti u privatizaciji i skandali tajkunske privatizacije biti jedna od središnjih tema jesenskih parlamentarnih izbora.

www.liderpress.hr
(Zatvori)

Najveća austrijska telefonska kompanija Telekom Austria objavila je pad kvartalne dobiti za 12 posto poradi smanjenja marži sektora fiksne telefonije.

Neto prihod pao je na 129,7 milijuna eura i to od 147,2 milijuna eura ostvarenih godinu dana ranije. To je pak više od 116 milijuna eura koji su očekivali analitičari. Prodaja je rasla na 1,26 milijardi eura i to od 1,15 milijardi iz 2007.ponajviše zahvaljujući preuzimanju kompanije u Bjelorusiji. Analitičari su pak očekivali medijan u iznosu od 1,24 milijarde eura.

Izvršni direktor Boris Nemšić počeo je s radom kompanije još za vrijeme bivše Jugoslavije te je s poslovanjem nastavio na području Austrije. Najveće gubitke ostvario je u Srbiji i Crnoj Gori no smatra kako će to biti nadoknađeno na austrijskom tržištu.

Postojala su pak nagađanja da bi austrijska vlada mogla razdvojiti kompaniju na dva dijela – domaći sektor fiksne telefonije te sektor mobilne telefonije. Analitičari smatraju kako bi takva podjela kristalizirala vrijednost u kratkom roku. Međutim, smatraju kako se prava vrijednost može dobiti tek kada sve to završi.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Najveći promet ostvarila je dionica Atlantske plovidbe. Tijekom gotovo cijelog dana ta je dionica bila u pozitivnom području, ali je pritisak prodavača ipak na kraju prevagnuo te je ona otklizala u korekciju od višu od 1 posto. Ta je dionica u srijedu, između ostalog, privukla veliko zanimanje nakon objave financijskog izvješća dubrovačkog brodara za prvo tromjesečje 2008. godine.

Prema podacima objavljenim na stranicama Zagrebačke burze, Atlantska je plovidba ostvarila prilično impresivne financijske rezultate za prvo tromjesečje. Naime, u prva tri mjeseca ove godine ostvarila je 258 milijuna kuna neto odbiti, što je porast od 269 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Ukupni su prihodi tvrtke u prva tri mjeseca ove godine ostvareni u iznosu od 479,57 milijuna kuna i povećani su 63,1 posto prema istom razdoblju prošle godine. U brodarskom sektoru prema kriteriju veličine prometa tu dionicu prati Uljanik plovidba s rastom cijene od 0,39 posto.

Tankerska je plovidba zabilježila najveći rast viši od 1 posto, dok je Jadroplov nakon što je tijekom većinom bio u plusu, na kraju prošao poput Atlantske plovidbe. Indeks BDI istovremeno je nastavio s rastom. Dionica Hrvatskih telekomunikacija je za razliku od prethodnog dana uspjela završiti s rastom cijene od 1 posto. Ta je dionica bila druga po kriteriju veličine prometa. Dionica Instituta građevinarstva Hrvatske skočila je šest i pol posto, preotevši u posljednji trenutak Ingri titulu najlikvidnije sektorske dionice. Naime, u srijedu je objavljeno kako je IGH odabran za projektiranje 10 hidroelektrana na rijeci Argun u Rusiji. Vrijednost tog posla je oko 100 milijuna eura. Kako su istaknuli čelni ljudi IGH, posla bi se na gradnji hidroelektrana moglo naći i za još neke hrvatske građevinske tvrtke. Ina je rastom cijene višim od 6 posto prešla granicu od 2600 kuna.

Ta dionica raste već jedanaesti dan, a u tom je razdoblju narasla više od 20 posto. Dioničari Ine, među njima i oko 63,5 tisuća malih dioničara, dobit će dividendu od 15 kuna po dionici, pa će se za dividendu od ukupne prošlogodišnje dobiti Ine isplatiti ukupno 150 milijuna kuna, odlučila je u srijedu gotovo jednoglasno Glavna skupština Ine. Ericsson Nikola Tesla pada već drugi dan. U srijedu je uz 7 milijuna kuna prometa cijena dionice potonula 0,33 posto. Bankarski je sektor imao neujednačenu izvedbu. Dionica Jadranske banke bila je u korekciji, dok su dionice Privredne banke Zagreb i Privredne banke Zagreb završile s rastom. Zaba je odlučila nagraditi svoje zaposlenike te je u srijedu podijelila 77-orici zaposlenih dionice u vrijednosti od 31,2 milijuna kuna. U srijedu je također objavljeno kako Tvornica duhana Zagreb širi posao na talijansko tržište. Cijena povlaštene dionice Adrisa narasla je 0,70 posto. Dionica Zvijezde bila je u srijedu najlikvidnija među izdanjima u sastavu koncerna Agrokor. Njezina je cijena uz promet od 2 milijuna kuna narasla gotovo 2 posto.

Dividenda po dionici Tehnike 100 kuna
Građevinska kompanija Tehnika predložila je Nadzornom odboru da donese odluku prema kojoj bi dio neto dobiti u iznosu od 17 milijuna kuna rasporedila na isplatu dividende za 2007. koja bi trebala iznositi 100 kuna po dionici. Svaki bi dioničar trebao steći pravo na isplatu dividende 30 dana nakon donošenja odluke Glavne skupštine o isplati dividende koja dospijeva 30 dana od stjecanja prava na dividendu. Glavna bi se skupština trebala održati 24. lipnja. Tehnika je u 2007. imala neto dobit od 59,8 milijuna kuna.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

U Ljubljani je SBI 20 oslabio 0,54 posto, a SBI TOP 0,55 posto. Dan je obilježen skromnim prometom, pri čemu je dionicama Krke protrgovano u vrijednosti od samo 320,26 tisuća eura, uz pad cijene od 0,75 posto. Mercator je završio u blagom plusu od 0,06 posto, dok se Telekom Slovenije spustio 0,35 posto. Istrabenz je potonuo čak 3,32 posto. Na Sarajevskoj burzi se nastavio rast indeksa, pa je tako BIFX ojačao dodatnih 0,15 posto, a SASX-10 za 1,96 posto. BH Telecom je skočio 1,45 posto i pritom zabilježio najveći dnevni promet u iznosu od 126,35 tisuća KM. Fabrika duhana Sarajevo je potonula 1,53 posto, dok je Bosnalijek porastao blagih 0,09 posto. Na Banjolučkoj burzi BIRS je oslabio 0,77 posto, dok je FIRS skočio 3,02 posto. Makedonski MBI 10 je dobio 0,17 posto na vrijednosti.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Cijena te dionice nakon zatvaranja trgovine bila je 98,98 eura. Ipak, najviše su bili pogođeni vlasnici dionice Istrabenza jer se stropoštala za 3,3 posto, što je bio najveći dnevni postotni gubitak. Luka Koper je potonula za 2,1 posto i tako uvelike izgubila stečenu prednost od utorka. S gubitkom vrijednosti od jedan posto prošli su investitori koji ulažu u Laško. Među rijetkim pozitivnim rezultatima najbolje je prošla dionica Žito s porastom od 1,3 posto, dok su ispod jedan posto profitirali vlasnici dionica Mercator, Gorenje i Žbeni Sklad. Srpsko tržište kapitala u ovom se tjednu ponajbolje može opisati volatilnim. Tako je indeks najlikvidnijih dionica Beogradske burze u srijedu vratio polovicu gubitka od utorka jer je porastao za 2,72 posto, a trgovina je zaključena na 1858,80 bodova. Ipak, porast je ostvaren na iznimno smanjenom obujmu prometa od 2,4 milijuna eura, i to preko 784 transakcije.

S prometom od 493.000 eura najlikvidnija je bila Metals banka Novi Sad, a na vrijednosti je dobila 2,9 posto. Nešto slabije su prošli vlasnici niške AIK banke jer su zaradili 1,8 posto, dok se za 0,2 posto iznad nule našla dionica Agrobanke Beograd. Vrlo rijetko viđen skok ostvarila je dionica PP Mokrin čiji su vlasnici profitirali za nevjerojatnih 212,5 posto. Beogradski građevinar Energoprojekt holding donio je osmijeh svojim vlasnicima zbog novog dobitka od 7,2 posto, a ništa manje razloga za veselje nisu imali ni vlasnici bečejske kompanije Sojaprotein jer su zaradili sedam posto. Polako, ali sigurno svoj put prema gore nastavio je i SASX 10, indeks slobodne trgovine Sarajevske burze. Tako je u srijedu porastao za 0,15 posto i povećao vrijednost na 4508,50 bodova. Ukupan promet te burze bio je oko 505.000 eura, a burza je obavijestila o uspješno izvršenoj izvanrednoj aukciji emitenta PC Proactiv Sarajevo. BH Telekom je bio najlikvidnija dionica i porastao je za 1,5 posto, dok je Bosnalijek živnuo za 0,1 posto. Tendenciju rasta nisu ostvarile dionice Fabrike duhana Sarajevo jer su pale za 1,5 posto.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

No većina ih, čak osam od deset anketiranih, ne planira mijenjati svoje ulagačke navike. Iako Austrijanci ne planiraju restrukturirati svoju imovinu odmah, većina ih sa zanimanjem prati trenutačnu krizu na globalnim financijskim tržištima. Točnije, šest od deset ljudi prati vijesti o krizi, a četvrtina pokazuje svakodnevno veliko zanimanje za tu temu. Većina stanovništva pažljivo prati nove (ne)prilike, a deset posto planira premjestiti svoj novac u sigurnije oblike štednje.Ti su rezultati pokazatelj kako Austrijance financijske usluge zanimaju više nego što se pretpostavljalo.

Erste&Steiermakische banka promptno je reagirala ponudom novog proizvoda Kapital Sparen koji klijentima nudi veću sigurnost kombiniranu s povoljnim kamatama. Uz fiksni rok oročenja od 425 dana, kamate su 4,25%. U banci kažu kako su austrijski ulagači ostali pribrani za vrijeme turbulentnog razdoblja, a klijentima koji još nisu spremni za špekuliranje, savjetuju da novac ulože u sigurnije niše dok se tržišta ne stabiliziraju.

Iako je situacija na tržištima prilično sumorna, Austrijanci imaju prilično pozitivan stav. Samo četvrtina nacije očekuje negativna gospodarska kretanja. Veliko je povjerenje i u banke. 58% potpuno vjeruje svojim bankama, a bankovni savjetnici još su uvijek oni kojima se Austrijanci obraćaju za savjet o ulaganjima.Stambena štednja trenutačno je uvjerljivi lider na tržištu (48% udjela), slijedi klasična štednja u bankama, a njezinoj popularnosti (osim krize) pridonose i visoke kamate.I hrvatske banke nude slične proizvode, no s kamatama od 4% ili 5%,  inflacija - i trenutačna i ona prognozirana za cijelu ovu godinu (4,5% - 5%) "pojest" će cijelu zaradu. 

www.liderpress.hr
(Zatvori)

Slovenski Diners izvršio je vrlo važnu akviziciju na talijanskom tržištu. Prema pisanju ljubljanskog Dela, većinski vlasnik slovenske kompanije, Tomaž Lovše (inače po ocjeni revije Manager deveti najbogatiji Slovenac, sa najmanje 79 milijuna eura imovine), krajem prošlog tjedna je zajedno sa financijskim holdingom Findale Enterprises od londonske Citibank otkupio stopostotni vlasnički udjel u Diners Club Italia. Posao je vrijedan nekoliko desetaka milijuna eura, no niti kupci niti prodavatelj ne žele otkriti o kojem je točno iznosu riječ.

Diners Club Slovenija posluje u Sloveniji već više od 30 godina, a kao samostalna kompanija od 1993. godine. Trenutno u Sloveniji njihovu karticu posjeduje 56.000 osoba i treća su najveća kartičarska kuća u zemlji, a karakterizira ih visoka stopa rasta, koja godišnje doseže čak 40 posto.

Diners Club Italia će sačuvati sjedište uprave u Milanu, no postojeći servisni centar će biti premješten u Izolu. U tu svrhu je Diners Club Slovenija već počeo konkretne pregovore za najam 1.200 do 1.500 kvadratnih metara uredskih prostora u poslovnom centru Amfora u izolskoj marini. U njemu će se najkasnije do 1. rujna smjestiti 120 zaposlenika korisničkog centra. Ovaj mjesec počinje potraga za kadrovima različitog profila i naobrazbe, uz poželjno iskustvo iz područja bankarstva i osiguranja.

www.bankamagazine.hr
(Zatvori)