Najveća naftna kompanija centralne Europe je u pregovorima s bankama uključujući i JPMorgan Chase & Co., kazali su izvori. OMV je 7. kolovoza objavio da je u pregovorima s Dogan Sirketler Grubu Holdingom o kupnji udjela od 54 posto u Petrol Ofisi. Time bi OMV imao 96 posto udjela u najvećem turskom distributeru goriva. Doganov udio u Petrol Ofisi prema važećoj vrijednosti dionice procijenjen je na 1,4 milijardu dolara.

OMV se širi na rastuća tržišta kako  bi iskoristio rast potražnje, koji na njima vlada. Petrol Ofisi posjeduje 3,223 benzinske postaje u Turskoj, u kojoj je potrošnja nafte lani narasla za 5,8 posto. U Austriji je potrošnja istovremeno pala za 0,1 posto. OMV ima udio u Petrol Ofisi-u od 2006., kada je 34 posto kompanije kupio za 1,06 milijardu dolara.

“Nećemo komentirati glasine s tržišta kapitala', odbio je komentirati navode Sven Pusswald, glasnogovornik OMV-a te dodao tek da će se na godišnjoj skupštini odobriti dokapitalizacija kompanije. Nisu se sve akvizicije kompanije pokazale uspješnima. Lani su pokušali preuzeti mađarski Mol, ali je neprijateljsko preuzimanje propalo i zbog intervencije Europske Unije, koja je izrazila svoju zabrinutost zbog ugrožavanja slobode tržišnog natjecanja. U ožujku je OMV prodao svoj udio u Mol-u ruskom Surgutneftegazu za 1,4 milijardu eura.

U drugom je tromjesečju austrijska kompanija smanjila neto dobit za golemih 79 posto na 144 milijuna eura. OMV je u većinskom vlasništvu države Austrije i International Petroleum Investment iz Abu Dhabia, koji zajedno kontroliraju 50,9 posto kompanije.
 




www.seebiz.eu
(Zatvori)

Kako je priopćeno iz njemačkog saveznog statističkog ureda, preliminarni rast aktivnosti u drugome tromjesečju rezultat je rasta privatne i javne potrošnje, graditeljskih aktivnosti i neto trgovine, kako je pad uvoza nadjačao pad izvoza.Najveće se europsko gospodarstvo nalazilo u najdubljoj recesiji nakon Drugog svjetskog rata, zabilježivši pad BDP-a četiri tromjesečja zaredom. Rekordni pad BDP-a u prvome tromjesečju revidiran je na 3,5 posto, s ranijih 3,8 posto.

Na godišnjoj razini, pad gospodarskih aktivnosti u Njemačkoj u drugom je tromjesečju 2009. u odnosu na isto razdoblje lani, iznosio 7,1 posto, nakon 6,4-postotnog pada u prvom tromjesečju 2009. Vlada u ovoj godini očekuje 6-postotni pad BDP-a. Odvojeno, francuska ministrica financija Christine Lagarde priopćila je da je gospodarstvo te zemlje ostvarilo neočekivani 0,3-postotni rast aktivnosti u drugome tromjesečju, čime je i u toj zemlji priveden kraju recesijski niz od četiri uzastopna tromjesečja pada aktivnosti. U prvome tromjesečju 2009. francuski BDP smanjen je za 1,2 posto.U svojim u četvrtak objavljenim privremenim prognozama, francuska državna statistička agencija Insee prognozirala je ukupni pad BDP-a u 2009. od 2,4 posto.

www.liderpress.hr

(Zatvori)

Radi se, naime, o patentu koji se odnosi na upotrebu XML-a, jezika koji omogućava formatiranje teksta i čitanje datoteka u različitim programima, a koji je sastavni dio Microsoftova programa Worda. Odluku o zloporabi patenta donio je teksaški okružni sudac koji je ujedno i sudskim putem zatražio obustavu prodaje Worda.

Tvrtka i4i, inače, patentirala je 1998. softver koji se odnosi na "manipuliranje arhitekture i sadržaja dokumenta zasebno", te navodi XML kao sredstvo koje korisnicima omogućava formatiranje tekstovnih dokumenata. Microsoft ima 60 dana da ispuni obvezu navedenu u optužbi, ali iz tvrtke već najavljuju žalbu na presudu. Vjeruju, naime, da nisu zloporabili patent jer je on nevaljan.




www.seebiz.eu
(Zatvori)

Kvartalna dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije iznosila je 3,6 milijardi dolara, što predstavlja rast od 13 posto u odnosu na isti lanjski period, ukoliko se pretpostavi da je kompanija tada postojala u sadašnjem obliku. Bloombergovi su analitičari na toj bazi očekivali manju dobit - u iznosu od 3,21 milijarde dolara. Kompanija sa sjedištem u belgijskom gradu Leuvenu u promatranom je razdoblju zabilježila neto dobit od 1,07 milijardi dolara, što je također bolji rezultat od očekivanja. Prihodi su pak skliznuli 9,1 posto na 9,5 milijardi dolara. Dionice AB InBeva jučer su u Bruxellesu porasle blagih 0,5 posto.





www.poslovni.hr
(Zatvori)

Strani su (su)vlasnici tvrtki u Hrvatskoj tijekom prvog tromjesečja povukli 313 milijuna eura dividendi. Prema podacima središnje banke, u odnosu na isto lanjsko razdoblje (kad je povučeno 195 milijuna eura) to je čak 60-ak posto više.

Premda brojke sugeriraju da su strani investitori u kriznoj godini promijenili (i) politiku dividendi, u ocjenama dinamike odljeva kapitala po toj osnovi statistika bi mogla navesti na pogrešan trag. Zasad nema naznaka izraženijeg povećanja povlačenja dividendi po izravnim stranim ulaganjima. Jer, u 119 milijuna eura razlike dividendi koje su u prvom tromjesečju otišle u inozemstvo, gotovo dvije trećine može se pripisati dividendi HT-a koja je ove godine isplaćena u dva dijela, s tim da je predujam dioničarima isplaćen već u ožujku. Deutsche Telekomu pritom je pripalo 540 milijuna kuna ili oko 73 milijuna eura predujma dividende. Kako je lani cijela dividenda isplaćena u drugom kvartalu, a ukupni je iznos bio približno jednak ovogodišnjem, u drugom kvartalu doprinos HT-a ‘izvozu’ dividendi bit će negativan, i to upravo za iznos DT-ova predujma. Bez utjecaja HT-a, u prva je tri mjeseca ove u odnosu na prošlu godinu u inozemstvo povučeno oko 45 milijuna eura više nego lani. A uzme li se u obzir da se većina stranih vlasnika vodećih banaka u Hrvatskoj i ove godine odlučila zadržati u ovdašnjim bankama lanjsku dobit, u drugom kvartalu nije realno očekivati povećanje u odnosu na 2008. Naime, banke poput Zagrebačke, Privredne, Raiffeisen, SG Splitske, sve su se redom opet odlučile na neisplaćivanje dividende.

Erste je pak, kao i lani, prošli mjesec odlučio isplatiti dio lanjske dobiti (oko 190 milijuna kuna ili oko četvrtina dobiti 2008.), ali lani je ukupna dividenda bila stotinjak milijuna kuna veća pa će i odljev dividende u tom slučaju ove godine biti 15-ak milijuna eura manji. S obzirom na sve navedeno, lako bi se moglo pokazati da 2009. u pogledu izvoza dividendi neće premašiti 2008. godinu kad je iz Hrvatske povučeno 664 milijuna eura dividende. Za iduću godinu to je još manje izgledno. Osim samog pada gospodarske aktivnosti i profitabilnosti poslovanja, na to sigurno neće poticajno djelovati ni uvođenje poreza na dividendu od kojeg se do kraja ove godine jedva mogu očekivati ikakvi efekti. Naime, posljednjem je kvartalu i u neoporezivanoj 2008. iz Hrvatske povučeno samo 22 milijuna eura dividende. Lani su strani investitori nešto manje od pola milijarde eura pripadajuće im dobiti zadržali u ovdašnjim tvrtkama, što je bio otklon od višegodišnje prakse većeg iznosa zadržanih dobiti nego povučenih kroz dividende. Usporedbe podataka o zadržanoj dobiti nisu moguće jer HNB od ove godine primjenjuje drukčiju metodologiju izračuna. Ona se sad evidentira na tromjesečnoj osnovi, u razdoblju u kojem je dobit ostvarena, a ne u mjesecu u kojem je donesena odluka o raspodjeli dobiti za prethodnu godinu. Kad se tome doda činjenica da je inozemni dug bankarskog sektora i poduzeća u odnosu na početak godine i blago povećan, ostaje zaključiti da se u Hrvatskoj do sada nisu značajnije materijalizirali rizici povlačenja inozemnog kapitala.

www.poslovni.hr

(Zatvori)

Mol je navodno spreman Ini dati interkompanijski kredit, ali ne za otkup plina iz podzemnog skladišta Okoli, nego za konačno rješavanje Ininih obveza prema državnom proračunu, ali i poboljšanja njezine vlastite likvidnost. Tu informaciju koju je Poslovni dnevnik dobio iz poslovnih krugova, ni u Ini ni u Molu nisu htjeli komentirati, ali ju je vrlo šturo potvrdio potpredsjednik Vlade Damir Polančec. On je, naime, rekao da se s Inom i Molom vode pregovori oko osiguranja interkompanijskog kredita, ali nije htio govoriti ni o iznosima ni o uvjetima tog aranžmana. Spomenuo je, međutim, da je riječ tek o jednom segmentu aranžmana koji se trenutno pregovara među suvlasnicima Ine - državom i Molom koji se prije svega tiču definiranja konačnih uvjeta za izdvajanje ukupnog plinskog biznisa iz Ine.

Rokovi i kašnjenje
“U ovom trenutku traju pregovori s Inom oko otkupa trading kompanije, odnosno tvrtke Prirodni plin d.o.o kojoj je glavna djelatnost kupovina plina od Gasproma i snabdijevanje tržišta plinom, a u sklopu tih pregovora vodi se računa i o načinu kupnje Ininog plina koji je trenutno uskladišten u Okolima, kao i budućeg novčanog tijeka tvrtke Prirodni plin s ciljem da se ispregovaraju uvjeti za normalno obavljanje aktivnosti. To znači da pregovaramo o načinu plaćanja plina kao i uvjetima plaćanja plina koji bi se u budućnosti otkupljivao od Ine. Dogovor bi se kretao oko mogućnosti da se plin plaća u roku od 60 dana, a definirati će se uvjeti kašnjenja, ali to je sve što u ovom trenutku mogu reći jer su pregovori još u tijeku i nisu svi detalji definirani”, izjavio je potpredsjednik Polančec.

Dugovi vjerovnicima
Ipak, po prvi puta je javno potvrđena mogućnost da bi Mol mogao biti kreditor Ine. Prema izvorima bliskim centrali Mola u Budimpešti, većinskom vlasniku Ine ti iznosi ne bi trebali biti problem jer kompanija navodno ima novca. Međutim, nije posve isključeno da se dio sredstava potrebnih za saniranje likvidnosti i obveza Ine prema proračunu i vjerovnicima osigura i na klasičan način - na bankarskom tržištu. I dok se još uvijek govori o otprilike 1,2 milijarde kuna Ininih dugova HAC-u, HC-u i državnom proračunu, što je podatak kojeg je početkom ljeta iznio ministar financija Ivan Šuker, najsvježiji podaci o financijskom stanju Ine bit će poznati u petak, kada se objavljuju polugodišnji rezultati poslovanja.

Kapaciteti skladišta

U Okolima 440 milijuna kubičnih metara plina
Prema informacijama iz Ine, stanje zapunjenosti PSP Okoli na dan 1. srpnja 2009. iznosilo je oko 440 milijuna kubičnih metara. Na pitanje koja je procijenjena vrijednost uskladištenog plina u podzemnom skladištu, u Ini su odgovorili kako je krajem 2008. donesena odluka da cijena po kojoj Ina opskrbljuje tarifne kupce (distributere) bude 1,32 kune po kubičnom metru.




www.poslovni.hr

(Zatvori)

Tržište uredskih prostora diljem glavnih europskih gradova i dalje je nastavilo padati na kraju polugodišta, a ne očekuje se poboljšanje do kraj godine, nego daljnji pad cijena zakupnina. Istovremeno s padom zakupnina, smanjila se i vrijednost zgrada. Tržište logističkih nekretnina poput skladišta također je u padu, ali je on manje osjetan. Zaključak je to najnovije analize polugodišta koju je na uzorku od 23 europska grada napravila međnarodne konzultantske kuća King Sturge.

Nastavak pada
U 18 gradova Europe, cijene zakupnina su i u drugom tromjesečju nastavile padati, s tim da je najveći pad od 17,7 posto zabilježila Moskva, a najmanji Varšava s padom od 3,8 posto. Zagreb je među rijetkim gradovima koje nisu zabilježio pad zakupnina, nego su one ostale nepromjenjene u odnosu na prvo tromjesečje. Istu razinu su zadržali samo još Bruxelles, Milan i Kopenhagen, dok je jedino Sofija zabilježila porast. Zagreb je inače s prosječnom godišnjom zakupninom od 204 eura za četvorni metara ureda, među najjeftinijim od promatanih gradova. Jeftiniji su jedino Beograd sa 180 eura i Bratislava sa 168 eura. S druge strane, najskuplji gradovi za zakup uredskih prostora su, unatoč snižavanju cijena, i dalje London s 850 eura za četvorni metar godišnje, te Paris s 650 eura i Moskva s 576 eura.Kako smo već pisali, cijene zakupa uredskih prostora u Zagrebu padaju veoma polako i to prvenstveno jer ponuda još nije premašila potražnju. Do kraja godine se očekuje dodatno pogoršnaje.“Popunjenost A kategorije uredskih prostora još uvijek je dobra, ali se očekuje pogoršanje. Vlasnici poslovnih zgrada postali su fleksibilniji i spremni su na blago snižavanje cijena kako bi izbjegli nepopunjenost. Ipak, do kraja godine i početkom 2010. očekujemo manju popunjenost”, kaže Tomislav Gregurić iz King Sturgea.

Oporavak iduće godine
Analitičari kuće u Zagrebu, kao i u dvije trećine ostalih gradova očekuju kako će cijene zakupa nastaviti padati i da bi se oporavak trebao početi tek nakon pola godine do godinu. Kriza je donijela i pad vriejdnosti uredskih nekretnina u Europi, pa se mogu jeftinije kupiti što pokazuje i stalni rast očekivanog godišnjeg prinosa.Cijene zakupa skladišnih prostora nisu u većini gradova doživjele velike padove u drugom tromjesečju, osim u Moskvi, Kopenhagenu, Dublinu i Sofiji gdje su cijene pale od 25 do 10 posto. Ipak, u svim gradvima je zabilježen znatno slabiji interes zakupaca zbog krize, tako da su prognoze do kraja godine ili jednaka razina cijena ili pad. U Hrvatskoj je s logističkim nekretninama jednaka situcija kao i u Europi, ali s tim, da za razliku od uredskih prostora, zakup u Hrvatskoj među skupljima. Struka je već upozoravala kako visoke cijene priječe razvoj logistike u Hrvatskoj. Primjerce, prema podacima King Sturgea, prosječni godišnji zakup četvornog metra u Zagrebu je 75 eura. To je skuplje nego u Milanu, Frakfurtu, Parisu, Bruxellesu, Stockholmu ili Kopenhagenu, a skuplji smo i od svih glavnih gradova zemalja u neposrednom okruženju.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Švicarska kompanija danas je objavila da je u promatranom periodu poslovala s neto gubitkom od 147 milijuna eura zbog troškova rezanja radnih mjesta i ostalih jednokratnih troškova. Bloombergovi analitičari očekivali su neto dobit od 32,8 milijuna eura. Kvartalni prihodi ustuknuli su 31 posto na 3,6 milijardi eura. Adecco je danas objavio i kako će ponuditi 62 penija po dionici za preuzimanje britanske kompanije Spring, koja je specijalizirana za posredovanje u zapošljavanje radnika u tehnološkom sektoru. Navedenom ponudom ukupna vrijednost te tvrtke procijenjena je na oko 108 milijuna funti, odnosno 178 milijuna dolara.






www.poslovni.hr
(Zatvori)