Objava detalja o kupoprodajnim odnosima s najvećim kupcima, poglavito državnim tvrtkama, u polugodišnjem izvještaju o poslovanju Ine, nije tek odluka Uprave Ine da prikazujući svoje i tuđe obveze na neki način opravda" sebe u prozivkama za velikog uzročnika nelikvidnosti u državi.

Pad prometa
Iako Upravi Ine odgovara da pokaže koliko i njoj duguju hrvatske državne tvrtke, informacije o poslovnim odnosima s njima, obveza je koja je proizišla iz Zakona o tržištu kapitala. On propisuje da sastavni dio financijskih izvještaja (prema međunarodnim standardima) moraju biti i bilješke uz financijske izvještaje o bitnim transkacijskim odnosima tijekom godine. Ina je tome, kako se čini, vrlo savjesno pristupila, pa je to i razlog za objavu informacija koje dosad nije bila pretjerano sklona objavljivati.Tako se iz tih bilješki može vidjeti da Ina od tvrtki u državnom vlasništvu 30. lipnja potražuje više od 1,1 milijardu kuna. Istodobno, ukupni prihod ostvaren u kupoprodajnim odnosima s ovim tvrtkma iznosio je 1,5 milijardi kuna, od toga najviše s Hrvatskom elektroprivredom, od koje je uprihodovala 882 milijuna kuna te sa Petrokemijom Kutina s kojom je promet do 30. lipnja iznosio 483 milijuna kuna. No, dok je prihod od HEP-a u prvih šest mjeseci ove godine bio za gotovo 200-tinjak milijuna kuna manji nego u istom razdoblju lani, promet s Petrokemijom povećan je za oko 100 milijuna kuna. Promet s Croatia Airlinesom se, međutim, prepolovio jer je s 109 milijuna kuna u prvoj polovici 2008. pao na 56 milijuna kuna u prvom polugodištu ove godine. Slično smanjenje prometa Ina ima i s Ministarstvom obrane RH gdje je promet pao s 41 na 24 milijuna kuna te s Jadrolinijom gdje je do 30. lipnja umjesto 70, uprihodovano 42 milijuna kuna.

Cijene energenata
Pad Ininih prihoda može se prije svega pripisati manjim cijenama energenata u proteklom razdoblju, a vjerojatno i nešto smanjenim aktivnostima kupaca, dok se povećanje u slučaju Petrokemije tumači većim količinskim ugovorima. Istodobno s povećanjem prometa, u odnosu na stanje u bilanci s 31. prosincem 2008. za 100-tinjak milijuna kuna povećano je potraživanje od kutinske tvrtke, kao i potraživanja od HŽ-a - s 62 na 92 milijuna kuna, MORH-a s 13 na 18 milijuna kuna ili Jadrolinije s 35 na 48 milijuna kuna. Istodobno je za 200-tinjak milijuna kuna smanjeno potraživanje od HEP-a. Primjetno je, međutim, da Ina nije detaljno izlistala svoja dugovanja te da u kategoriji tvrtki u državnom vlasništvu nema Hrvatskih autocesta i Hrvatskih cesta. Naime, transakcije s njima nisu direktne i idu preko državnog proračuna pa se i dugovanje prema tim tvrtkama može iščitavati jedino kroz stavku obveza po osnovi poreza i doprinosa koja je s 30. lipnjem narasla na 1,9 milijardi kuna.

Veliki ugovori

HEP-u 700 mil. m3 plina
Ina je HEP-u u 2009. dužna isporučiti 700 mil. kubičnih metara plina, a godišnji je prihod od prodaje 980 mil. kuna. Petrokemiji mora isporučiti 665 mil. m3 plina, godišnji prihod od prodaje je 884 mil. kuna. Tarifnim kupcima treba isporučiti 1,4 mlrd. m3 plina, a godišnji prihod je 1,9 mlrd. kuna. Ostali povlašteni kupci moraju dobiti 409 mil. kubičnih metara plina, a procjenjeni prihod je 580 mil. kuna.

"Nakon dva dana uzastopne korekcije cijena dionica, danas očekujem njihov rast. S obzirom da domaći burzovni indeks nije u proteklih pet tjedana pratio iznimno snažan skok svjetskih burzovnih indeksa, ne vidim razloga da sad prati i korekciju", ističe Nada Ružić, direktorica Argus vrijednosnica.

Također, dodaje da bi se gledajući sadašnje razine najvažnijih stranih burzovnih indeksa, Crobex trebao kretati između 2.500 i 3.000 bodova.

"Kod ulagača na domaćem tržištu već nekoliko tjedana osjeća se napetost vezana uz rizike oko fiskalne politike za iduću godinu. Zbog toga u proteklome razdoblju Crobex nije pratio rast najvažnijih svjetskih burzovnih indeksa, ali su se s korekcijom cijena na stranim burzama od kraja prošloga tjedna intenzivirale i prodaje na domaćem tržištu uz oštriji pad cijena", kaže Ivan Bašić, investicijski savjetnik u investicijskom društvu Trcin vrijednosnice.

U ponedjeljak su cijene dionica na Wall Streetu potonule više od 2 posto, što je njihov najveći dnevni pad u sedam tjedana, jer su ulagače razočarale slabe vijesti iz Azije, ali i loše procjene daljnjeg poslovanja trgovačkog lanca Lowe's.

Na većini azijskih burza cijene su dionica i jutros, drugi dan zaredom pale, zbog strahovanja ulagača da oporavak gospodarstava neće biti tako brz kao što su se nadali.

"Sve dok se ne očiste bilance banaka od loše imovine, na tržištima dionica u svijetu bit će volatilno. To bi moglo potrajati još godinu do dvije dana", kaže Bašić.

S obzirom na nastavak negativnih trendova jučer na Wall Streetu i danas na azijskim tržištima, Bašić očekuje da će i na domaćem tržištu prevladati negativno raspoloženje ulagača.

A pozornost domaćih ulagača mogla bi od idućega tjedna privući javna dražba za prodaju dionica i udjela čak 166 tvrtki, smatra Bašić.

Naime, Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) objavio je jučer poziv za javnu dražbu putem Zagrebačke burze od 24. kolovoza do 3. rujna.

Početna cijena dionica koje su ponuđene na dražbi je 25 posto i 10 posto od nominalne vrijednosti, a vlasništvo nad ponuđenim dionicama i udjelima se plaća u "pravima", napominje se u pozivu. Među tvrtkama čije će dionice biti ponuđene na dražbi su i primjerice Tisak (13,71 posto), Varteks (4,54 posto), Končar Elektroindustrija (3,2 posto), Spačva (3,07 posto), ACI (1,51 posto), Kraš (0,07 posto), Podravka (0,04 posto), Mlinar (0,03 posto), Kutjevo (0,001) i dr.

www.business.hr

U nedjelju je Kenneth Feinberg, u američkoj administraciji zadužen za nadzor isplata bonusa zaposlenicima banaka koje primaju državnu pomoć, istaknuo da ima široke i obvezujuće ovlasti nad kompenzacijskim isplatama, uključujući i mogućnost da zatraži vraćanje već isplaćenih bonusa.

Sedam američkih financijskih institucija koje su primile novac iz državnih fondova da bi se spasile od stečaja, uključujući Citigroup, imaju rok do petka da Feinbergu podnesu prijedloge isplate bonusa za svojih 25 najviših dužnosnika.

Među njima je i ugovor Citigroupove podružnice Phibro s Andrewom Hallom, koji je nedavno dignuo prašinu na Wall Streetu, ali i u Bijeloj kući.

Temeljem tog ugovora, naime, Hallu bi trebalo biti isplaćeno otprilike 100 milijuna dolara ove godine kao kompenzacija za posao s trgovinom naftom što ga je obavio za Phibro. Proteklih godina već mu je isplaćeno 250 milijuna dolara na ime kompenzacija.

Podsjetimo, Citigroup je lani izvijestio o neto gubitku od 18,7 milijardi dolara i do sada je primio iz državnih fondova pomoć u visini od 45 milijardi dolara. Feinberg će u idućim tjednima procijeniti ima li ingerencije i nad isplatom spomenute kompenzacije Hallu.

Uslijed sve većeg bijesa javnosti, britanski ministar financija Alistair Darling izjavio je za jučerašnji Sunday Times da je njegova vlada spremna uvesti oštrije zakonske propise kojima se regulira isplata bonusa bankarima, nastave li one nagrađivati pretjerano poduzimanje rizika.

Francuska ministrica gospodarstva Christine Lagarde ponovno se danas založila da ograničavanje isplata zagarantiranih bonusa izvršnim direktorima banaka i trgovcima na burzi.

"Apsolutno moramo ići dalje i zaustaviti te pretjeranosti i zloporabe s kojima se ne slaže javno mnijenje, a koje ujedno potiču poduzimanje rizika", kazala je Lagarde za radijsku postaju France Inter.

Idućega tjedna Lagarde će održati sastanak s financijskim čelnicima i francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozy-jem. Taj sastanak sazvan je zbog bijesa javnosti kojeg su ranije ovoga mjeseca izazvala novinska izvješća da je jedna od najvećih francuskih banaka, BNP Paribas izdvojila milijardu eura za moguću isplatu bonusa.

Ne želeći komentirati slučaj s BNP Paribasom, francuska ministrica gospodarstva poručila je kako je princip isplate zagarantiranih bonusa bez obzira na ostvarene rezultate 'neprihvatljiv'.

"Važno mi je da sve banke u Francuskoj, također i drugdje, prestanu isplaćivati zagarantirane bonuse. Neprihvatljivim se čini i plaćanje varijabilnih bonusa bez obzira na izvedbu trgovaca na burzi", dodala je Lagarde.

Ranije ovoga mjeseca Sarkozy je zatražio od francuskih banaka da javno izlože svoje politike isplate bonusa. Bijes javnosti zbog visokih isplata bonusa dodatno je potaknut činjenicom da su milijarde bile isplaćene za podršku financijskom sektoru u vrijeme kreditne krize.

Vlasti s obje strane Atlantika poduzimaju korake da bi suzbile pokušaje financijskih institucija, uključujući i one koje preživljavaju na državnoj pomoći, da ponovno uspostave kulturu isplate golemih bonusa. Ta kultura smatra se krivcem za pretjerano poduzimanje rizika uoči izbijanja globalne financijske krize prošle godine.

Zagarantirani bonusi, koji se isplaćuju neovisno o rezultatima, nailaze pritom na posebno teške kritike, ali i na raširene pozive da ih se kontrolira, te da se obeshrabri nagrađivanje kratkoročnih profita, koji mogu prikriti kasnije veće gubitke.

Američki dolar oslabio nakon što je snažno ojačao u odnosu na euro

Bez posebne dozvole
“Trenutno ne trgujemo na navedenim tržištima. No u vrlo skorom razdoblju planiramo omogućiti pristup investitorima ne samo za trgovanje na navedenim burzama već i na brojna druga burzovna središta”, rekao je za Poslovni dnevnik član Uprave FIMA Vrijednosnica Aljoša Šestanović. Sličan odgovor dobili smo i u Agram brokerima, Argus vrijednosnicama, Credosu, Finesa Capitalu, Hita vrijednosnicama, ICF Brokeru, Ilirika vrijednosnim papirima, Prvoj generaciji i Rastu.Iako u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga ne vode evidenciju koliko investicijskih društava trguje vrijednosnicama na stranim tržištima kapitala, poručuju da ukoliko neki brokeraj želi trgovati vani, za to ne treba neku posebnu dozvolu Hanfe. Jer kada jednom dobiju dozvolu za trgovanjem općenito, mogu trgovati gdje god žele.Jedna od domaćih brokerskih kuća, Ilirika vrijednosni papiri već djelomično trguje na stranim tržištima, ali preko skrbnika s kojim imaju sklopljen ugovor. Prema riječima Damira Jambreka, prokurista tog brokeraja s trgovinom bi trebali krenuti u rujnu.Isto tako, društvo Rast već je napravilo sve potrebne pripreme za početak trgovanja izvan Hrvatske. “Trenutno se nalazimo u fazi operacionalizacije. Kada sve završimo, naši klijenti moći se trgovati i imati pristup svim tržištima”, rekao nam je direktor Mladen Ostrički. Iako još nije sve krenulo, ugovori su potpisani, tako da se početak pružanja usluge trgovaja na inozemnim burzama očekuje u drugoj polovici rujna. “Ne očekujemo neku veliku navalu investitora. Ovo je namijenjeno hrvatskim građanima i pravnim osobama koji žele trgovati na svjetskim burzama”, kaže Ostrički. Finesa Capital također uvodi nove opcije. “Novi sustav će podržavati mogućnost trgovanja svim finacijskim instrumentima. Ugovori su potpisani, a uveli smo i e-trade”, poručuju iz tog investicijskog društva.

Banke trguju
S druge pak strane, u Antea brokerima kažu da ne trguju vani jer trenutno nemaju ni sredstava za uvođenje takvih aplikacija. “Mi možemo uvesti mogućnost trgovine na primjerice Wall Streetu. No, provizije su vani skupe, a smatramo da je kod nas bolje ulagati. No to sve ne znači da jednom nećemo uvesti takav sustav”, rekla nam je Lidija Zupanek, direktorica Antea brokera.Što se tiče banaka koje brokeraje imaju unutar vlastitog sustava, neki trguju na stranim tržištima, a neki ne. Direkcija brokerskih poslova Raiffeisen banke, pored domaćeg tržišta, pruža i usluge posredovanja u trgovini na stranim tržištima kapitala i to od 2002. godine. Isto tako i Hypo banka i Zagrebačka banka nude mogućnost trgovanja na stranim burzama.Nadalje, i Erste banka, preko Erste vrijednosnih papira klijentima omogućuje trgovanje vrijednosnicama izvan Hrvatske. Razlika je u tome što su Erste vrijednosnice zasebna tvrtka unutar domaće Erste grupe.

Visoki troškovi
S druge strane, direkcija brokerskih poslova Hrvatske poštanske banke (HPB) građanima i poslovnim subjektima nudi trgovanje na domaćem tržištu te samo na tržištima Crne Gore, Makedonije i Bosne i Hercegovine. Brokeri Podravske banke pak trguju na Zagrebačkoj burzi i u Crnoj Gori.Kreditna banka Zagreb zasad za klijente ne obavlja poslove trgovanja vrijednosnim papirima na domaćem niti na stranim tržištima, “već samo ima organizacijsku jedinicu koja obavlja poslove skrbništva nad vrijednosnim papirima”, izjavio je Poslovnom dnevniku Ivan Dropulić iz Uprave KBZ-a.Kaže kako za sada ne namjeravaju uvoditi uslugu inozemnog trgovanja zbog izrazito nepovoljnih kretanja na tržištima kapitala i zbog toga što u ovom trenutku nemaju potrebna ovlaštenja regulatora. “U budućnosti planiramo uvesti uslugu zaprimanja i prijenosa naloga, ali za početak samo na domaćem tržištu”, kaže Dropulić. Druge banke do zaključenja članka nisu odgovorile na naše upite.Iako većina trguje preko posrednika, bio to neki globalni broker ili banka, izravna trgovina preko platforme ili kupljenog mjesta na burzi itekako je skupa. Nije jeftino ni uvođenje svih potrebnih aplikacija, no nitko s kim smo razgovarali nije htio otkriti koliko je uložio. Troškovi variraju, od vrste aplikacija koje se koriste, preko ugovora potpisanog sa stranim brokerom, ali uglavnom se spominje iznos od oko 100.000 dolara koji nitko nije potvrdio niti demantirao.

Neprivlačno inozemstvo
Iako mnogi brokeraji spas od domaćeg tržišta kapitala traže na inozemnim burzama, jer je kod kuće nelikvidnost već “uništila” neke trgovce koji su morali zatvoriti svoja vrata ili pripojiti se nekoj banci, neki uopće ne razmišljaju o “odlasku”. Tako u brokerskoj kući Dionica Brod ne trguju u inozemstvu niti će tako skoro. U investicijskom društvu Utilis uopće nemaju namjeru uvoditi tu mogućnost.

Iako su dokumentaciju za pojedina brodogradilišta otkupili i manji hrvatski poduzetnici procjenjuje se da najveće šanse ima Končar iz kojeg stoji najveći kapital, bez obzira što njegov trag vuče iz devedesetih godina u Rusiji.

Končar jedino nije do sada pokazao interes za pulsko brodogradilište za koje je jedino potrebno unaprijed isplatiti ozbiljan novac. Naime Uljanik se prodaje po nominalnoj vrijednosti, odnosno po cijeni od 397,49 milijuna kuna što je znatno više od trenutne tržišne cijene na burzi.

Vrijednost trogirskog brodara je pak u činjenici da se nalazi na potencijalno vrlo vrijednom zemljištu no ono u ovom trenutku ne može biti prenamijenjeno.

www.business.hr