Domaći brokeri lani su zabilježili čak 253,9 milijuna kuna niže prihoda od naknada i provizija nego 2007. godine. U godišnjem izvješću Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) stoji kako su nezavisne brokerske kuće i brokerska poslovanja banaka lani zabilježili ukupan prihod od 330,4 milijuna kuna, što je čak 43,5 posto manje od 584,3 milijuna kuna zabilježenih u 2007. godini. Najveći prihod od brokerskih provizija i naknada ostvarile su, među bankama, Zagrebačka i Privredna banka, a od brokerskih društava Auctor i Fima vrijednosnice.

Dominacija banaka
Podaci o nezavisnim brokerskim kućama već su bili prije objavljeni, no sada je poznato kako su poslovali i brokerski odjeli u bankama. Tamo su lani uprihodili 198,6 milijuna kuna, što čini 60 posto ukupnih prihoda na tržištu. U skladu sa sveopćom krizom i padom prihoda svih sudionika tržišta kapitala “bankarski brokeraji” su zabilježili pad od 40,5 posto u odnosu na godinu prije. Nezavisni brokeri su, podsjetimo, zabilježili pad od 47,4 posto. Najvažnija je razlika što nezavisne brokerske kuće većinu prihoda ostvaruju kroz naknade za trgovinu vrijednosnicama. Banke pak najviše zarađuju od poslova skrbništva nad vrijednosnim papirima. Taj je vid poslovanja lani čak zabilježio rast. Banke su lani uprihodile 100,5 milijuna kuna, za petinu više od 83,5 milijuna kuna u 2007. godini. 

Velika petorica
Hanfin godišnji izvještaj otkriva i podatke o imovini brokerskih društava. Njezina ukupna vrijednost lani je iznosila 2,2 mlrd. kuna, a zanimljivo je da najveći dio drži društvo koje nije među najpoznatijima na tržištu. Riječ je o Investco vrijednosnicama, čija je imovina iznosila vrtoglavih 1,8 milijardi kuna. Tako visoku vrijednost imovine Investco može zahvaliti udjelu od 11,3 posto koji drži u Konzumu. Nakon Investcoa slijede Auctor sa 150,2 milijuna kuna, Erste vrijednosni papiri sa 42,4 milijuna, Interkapital sa 25,2 milijuna te Hita vrijednosnice sa 21,5 milijuna kuna. Najveći udio imovine, više od 90 posto, odnosi se, očekivano, na financijsku imovinu. No dok su ostali segmenti imovine bilježili pad, imovina u nekretninama, postrojenjima i opremi povećala se prošle godine na 36,4 milijuna kuna, sa 20,8 milijuna kuna. Što se tiče dobiti brokerskih društava, najveću su ostvarila brokerska društva Investco vrijednosnice, To One, Auctor i Hita vrijednosnice.

Upitni iznosi u izvještaju
Hanfa navodi i kako su lani brokerska društva “ostvarila ukupan gubitak u iznosu od 9672,5 mil. kuna”. Kako se došlo do 9,7 milijardi kuna gubitaka, nije objašnjeno. Podaci (spominje se i dobit od 30,9 milijardi i gubitak od 40,5 milijardi kuna) nam se čine netočnima iako je Hanfa mjesecima radila na izvještaju.





www.poslovni.hr
(Zatvori)

Prema riječima dvije osobe upoznate s planovima banke koju je od kolapsa spasila intervencija britanske vlade, prodaja 194 godine starog odjela nije sigurna, no rastući gubici, koji su u prvom polugodištu dosegnuli 5,3 milijardi dolara, te sve veće rezervacije za loše kredite dodatni su uteg za poslovanje Lloydsa koji bi prodajom imovine ipak djelomično stabilizirao svoje poslovanje, prenosi Bloomberg.

Analitičari Oriel Securitiesa iz Londona smatraju da bi prodajom Scottish Widowsa Lloyds mogao zaraditi 4 milijarde funti. Podsjetimo, Lloyds je za tu diviziju 2000. platio 7,3 milijarde funti kako bi povećao prodaju životnih osiguranja. Bloombergovi izvori navode da bi britanska banka također mogla prodati odjel Clerical Medical.





www.seebiz.eu
(Zatvori)

Ina, Konzum, Hrvatska elektroprivreda, Zagrebački holding i OMV Hrvatska najveće su hrvatske kompanije među 500 najvećih u srednjoj i istočnoj Europi, prema analizi koju je sastavila bonitetna kuća Coface Central Europe iz Beča. Vrh ljestvice najvećih po ostvarenim prihodima u 2008. godini zauzimaju naftne kompanije. Prvi je poljski koncern PKN Orlen sa 22,78 milijardi eura prihoda, a slijedi ga mađarski Mol sa 13,35 milijardi. Češka automobilska industrija Škoda je treća sa 7,56 milijardi, a potom na ljestvici dolazi ukrajinski Naftogaz sa 6,45 milijardi i poljska grupa Energetyczna sa 5,9 milijardi eura prihoda.

Primat u regiji
Njima se od hrvatskih kompanija najviše približila Ina koja je zauzela 19. mjesto s prihodom od 3,77 milijardi eura, dok je Konzum sa 1,8 milijardi na 65. mjestu, a Hrvatska elektroprivreda sa 1,58 milijardi na 80. Ina je prema tome najveća tvrtka na području bivše Jugoslavije. Srpska Naftna industrija je na 25. poziciji s prihodom od 3,43 milijarde eura, a slovenski Petrol 55. sa 1,99 milijardi eura. Nakon Konzuma dolazi Mercator, koji je na 68. mjestu sa 1,74 milijarde eura prihoda, pa Hrvatska elektroprivreda sa 1,58 milijardi eura i Revoz iz Slovenije koji je sa 1,26 milijardi eura na stotome mjestu. Među prvih stotinu kompanije nema više nijedne iz Hrvatske jer se Zagrebački holding nalazi na 281. mjestu, a OMV Hrvatska na 283. Ljestvicu najvećih kompanija je uz centralnu bonitetnu kuću radila i podružnica Coface Slovenija, a objavio ljubljanski dnevni list Delo.

Najmanje estonskih
Ukratko, na ljestvici 500 najvećih uvjerljivo vodi Poljska, a od svih njezinih tvrtki s ljestvice polovina je među prvih 200, a devet ih je među prvih 30. Točnije, među prvih 200 nalazi se 60 kompanija iz Poljske, 35 je čeških, 31 mađarska i 28 ukrajinskih tvrtki. Nadalje, među prvih 35 nema, prema lanjskim prihodima, primjerice, nijednog poduzeća iz Estonije, Letonije ili Slovenije. Hrvatska ima u toj grupi Inu, Srbija svoju Naftnu industriju, dok se slovenski Petrol nalazi tek na 55. mjestu. Što se tiče broja zaposlenih ljudi, najviše ih je u ukrajinskom Telecomu, više od 107.000, i jedino još jedna poljska kompanija Panstwowe ima oko 100.000 radnika. Ukupan prihod ne slijedi profitabilnost pa se na ljestvici neto dobiti nalazi na prvome mjestu češka kompanija ČEZ koja je lani ostvarila 1,89 milijardi eura, a na drugome mjestu je Naftogaz iz Ukrajine sa 1,49 milijardi. Među prvih 20 prema visini neto dobiti nalaze se četiri kompanije iz Poljske, pet je iz Češke i Ukrajine, a četiri su iz Mađarske i dvije iz Slovačke. Primjerice, mađarski Mol ima neto dobit od 533 milijuna eura i na desetom je mjestu ove ljestvice. Dobro ide i telekomunikacijama pa su Telekomunikacije Poljske ostvarile 627 milijuna eura dobiti, a Telefonica Češke 525 milijuna. Lani je dobru dobit zabilježila unatoč globalnoj krizi i automobilska industrija u Mađarskoj gdje je Audi Hungaria Motor ostvario 520 milijuna eura čiste dobiti. I Škoda Auto nije prošla loše uknjiživši dobit od 452 milijuna eura. Škoda je inače vodeće poduzeće u toj državi, motor češkoga gospodarstva, a slijede elektroindustrija i nacionalni distributer ČEZ. Treći po redu je RWE Transgas, monopolistički distributer plina koji je lani dosegao izniman rast. Češka je dugo odolijevala krizi, ali je krajem godine industrija doživjela golem pad, a nezaposlenost počela rasti pa se očekuje velik problem i u idućoj godini u vezi s ukidanjem radnih mjesta.

U Slovačkoj će se kriza također ove godine osjetiti više zbog izvozne orijentacije njezina gospodarstva. Napredak jedino ima njezina naftna i IT industrija. Slovačko gospodarstvo našlo se u krizi ponajprije zbog automobilske i elektroindustrije koje su lani zajedno ostvarile 44 posto ukupnoga slovačkog izvoza. U automobilskoj industriji posebno je bilo velikih otpuštanja, a posljednjih mjeseci ove godine u toj je državi bez posla ostalo više od 80.000 ljudi.U Ukrajini je, primjerice, financijska kriza najviše utjecala na izvoznu privredu, ponajprije metalurgiju i kemijsku industriju, ali je s druge strane uspjeh zabilježila poljoprivreda, a jedan od motora rasta postala je i industrija hrane. U Sloveniji su zadovoljni s pomoći koju je dobio Revoz iz Novog Mesta kao tvrtka kći francuskog Renaulta, što se odražava na nove narudžbe. Međutim, prema podacima Eurostata, industrijska proizvodnja u Sloveniji je u lipnju imala pad od 22 posto u odnosu na prošlogodišnji isti mjesec. Iako ekonomski analitičari predviđaju brzi gospodarski rast u nekim državama, takva konjunktura kakva je bila posljednje desetljeće zasigurno se neće skoro ponoviti.

Manje razlike
Prema podacima Eurostata češki BDP po glavi stanovnika dosegao je 80 posto prosjeka Europske unije, a slovenski gotovo 90 posto. Slovačka je imala BDP na razini 72 posto prosječnoga europskog, u Estoniji je to bilo 67%, a u Hrvatskoj i Mađarskoj po 63%. Litva ima nadalje 61% prosjeka, poljski je 57, letonski 56, rumunjski 46, a bugarski je samo 40 posto. Niz država ovog dijela Europe koje su se otvorile stranom kapitalu koji je pokupovao dobar dio njihovih poduzeća i banaka sada uviđaju da ih strani ulagači izbjegavaju upravo u onim djelatnostima gdje su koristili nisku cijenu radne snage. Neki analitičari predviđaju s druge strane da će svijet biti uskoro manje globaliziran i već sada si mnoge kompanije ne mogu priuštiti tolike tvrtke kćeri u svijetu. To ne znači istodobno, zaključuju analitičari Coface bonitetne agencije, da se neće smanjivati razlike među gospodarstvima i državama. Razvijenija svjetska gospodarstva rasla bi sporije, dok bi ona nerazvijenija imala brži rast što već sada dokazuju sve manje razlike u BDP-u po glavi stanovnika.

Slovenija najbogatija
Slovenija ima najviši BDP po stanovniku, više od 29,5 tisuća dolara, a najbliža joj je Češka sa 26,1 tisućom dolara. Najniži BDP ima sa 6,9 tisuća dolara ima Ukrajina. Nadalje, najviši je udio bruto investicija u BDP lani imala Bugarska - 38 posto, a najmanje Srbija s udjelom od 20 posto. U Poljskoj to je bilo 22,7 posto i u Ukrajini 23. Prema globalnoj konkurentnosti u ovoj godini, kako navodi Svjetski ekonomski forum, najviša mjesta zauzele su Estonija i Češka koje imaju 32. i 33. poziciju. Slovenija primjerice ima tek 42. mjesto.

Od 500 poljska 151 tvrtka
Od 12 država u kojima su se uspoređivala poduzeća najveći broj kompanija ima Poljska, i to 161 tvrtku. Istraživanje je pokazalo da ih je u Češkoj 81, u Mađarskoj 71, dok ih je u Ukrajini 66. Na ljestvici je još 30 slovačkih kompanija, 19 iz Litve, slovenskih i hrvatskih ima po 17, a 14 je rumunjskih. Najmanje, samo tri tvrtke, dolazi iz Estonije. Ukratko, na ljestvici 500 najvećih uvjerljivo vodi Poljska, a od svih njezinih tvrtki s ljestvice polovica je među prvih 200, a devet ih je među prvih 30.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

U pitanju je korporacija koja, osim brodogradnje primarno za vojnu industriju, u svom sastavu ima i proizvodnju zrakoplova, satelita i radarskih sustava. Kompanija zapošljava više od 200.000 ljudi, a na njihovim navozima izgrađeni su i svi nosači aviona za američku ratnu mornaricu.

U zoni njihova interesa od hrvatskih su navoza “Kraljevica” i “3. maj”, pretpostavka je da ih na tim lokalitetima primarno zanima remont, a nije isključen ni razvoj programa trgovačkih brodova koji je u SAD-e gotovo potpuno ugašen upravo zbog orijentacije na vojni program gdje se ugovoreni poslovi mjere u milijardama dolara.

Nakon ulaska Hrvatske u NATO, očito i njihova vodeća kompanija u gradnji američke vojne flote ne želi propustiti pruženu priliku za vlastito pozicioniranje na našoj obali Jadrana.

Premda je do kupoprodaje još daleko, trenutačno je najaktivnija licitacija interesa, a HFP već sasvim solidno trži s prodajom ponudbene dokumentacije. Samo tijekom srijede prijepodne otkupljene su četiri ponude, među njima i prva za pulski “Uljanik”.

Potencijalni kupac je već “detektirana” RIKO grupa, čiji je suvlasnik i predsjednik Uprave Jozo Dragan prije nekoliko dana iskazao interes za kupnju dalmatinskih navoza, ali se očito predomislio, apetiti su porasli pa je na kraju otkupio dokumentaciju za svih šest škverova.

Premda nam je u telefonskom razgovoru pokušao demantirati ovu informaciju, upućujući čak i na mogućnost da je možda u pitanju neka druga kompanija istog imena, kada je shvatio da imamo pouzdane izvore, rekao je kako do daljnjega o toj temi više ne želi davati izjave.

– O namjerama naše kompanije govorit ću tek kada budem imao u rukama ugovor ruske vlade za obnovu njihove ribarske flote - poručio je Dragan i prekinuo razgovor.

Premda ekonomski gledano hrvatska brodogradilišta, pogotovo u vrijeme kada je praktički zamrla potražnja za brodovima u cijelom svijetu, nisu nimalo atraktivna roba za akviziciju, očito je puno njih koji u ovoj otvorenoj licitaciji vide svoj interes.

Uz izuzetak splitskog poduzetnika Slobodana Ljubičića, svi odreda tvrde da ih žele kupiti zato da bi gradili brodove, od supeluksuznih jahti, preko riječnih plovećih krstarica do ribarske flote.

Time naravno skupljaju bodove kod onih koji se konačnog raspleta ove velike hrvatske privatizacijske priče najviše pribojavaju, samih škverana, a još više moćnih kooperantskih lobija koji su jedini proteklih godina dobro zarađivali od poslova na navozima.
Podmetanja

Dok su brodogradilišta gomilala gubitke, dobro organizirani privatnici s jakim zaleđem političkih mecena razvijali su mala poslovna carstva i trpali zaradu u džepove.

I naravno da im ne odgovora ulazak novih vlasnika koji bi taj odličan dotok profita mogao presjeći. Preko političkih veza pokušat će se ili nekako “ukrcati” najizglednijim kupcima ili minirati Vladin privatizacijski projekt.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Hypo Alpe-Adria Banka je u prvom polovici ove godine poslovala s dobiti prije oporezivanja u iznosu 332,5 milijuna kuna, što je porast za 40 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, čime je ta banka zauzela četvrto mjesto na hrvatskom bankarskom tržištu, izvijestili su danas iz Hypo-a.

"Ovo je najbolji polugodišnji rezultat koji je Hypo Alpe-Adria-Banka ostvarila u Hrvatskoj od početka poslovanja 1996. godine", izjava je predsjednika Uprave Hypo Alpe-Adria-Banke Markusa Ferstla koja se prenosi u priopćenju o polugodišnjim rezultatima. Kako se navodi, Hypo Alpe-Adria-Banka je peta na tržištu po aktivi, s ukupnom bilancom od 37,2 milijarde kuna, koja se zadržala na približno na istoj razini u odnosu na prvo polugodište 2008. godine.

Usprkos tome ostvaren je rast kredita od 4 posto, navodi se u priopćenju i dodaje da je operativni rezultat od 445 milijuna kuna porastao za 66 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Iz Hypo banke ističu kako su neto prihodi od kamata u prvom polugodištu u iznosu 529 milijuna kuna porasli za 32 posto, a neto prihodi od provizija i naknada za solidnih 12,4 posto, na 163,5 milijuna kuna. Navode i da su rezervacije za loše plasmane utrostručene, "ali su ipak manje od prosjeka povećanja u ukupnom bankarskom sektoru u Hrvatskoj".

"U Hypo Alpe-Adria-Banci, kao i u ostatku bankarskog sektora u Hrvatskoj, zabilježen je porast rezervacija za loše kredite. Negativni utjecaj povećanja troškova rezervacija kompenziran je rastom prihoda u sektorima poslovanja s građanstvom, malim i srednjim poduzetnicima te javnim institucijama", navodi se u priopćenju i dodaje da Hypo banka već duže vrijeme vodi konzervativnu politiku rezerviranja.

Kao jedan od važnih faktora u ostvarenju dobrih rezultata ističu i pozitivni jednokratni efekti ostvareni pripajanjem Slavonske banke. "Fuzija dviju banaka doprinijela je optimizaciji mreže poslovnica i smanjenju troškova koje je procijenjeno na oko 70 milijuna kuna do kraja 2009. Povrh toga, restrukturiranje je dovelo i do boljeg upravljanja likvidnošću", ističe Ferstl.

Jamstveni kapital Hypo Alpe-Adria-Bank na kraju lipnja ove godine iznosio je 8,3 milijarde kuna, što predstavlja stopu adekvatnosti kapitala od 21,02 posto, navodi se u priopćenju. Vezano za izglede za drugo polugodište ove godine, iz Hypo banke ističu kako će nastaviti s procesom restrukturiranja i optimiziranja poslovanja.






www.poslovni.hr
(Zatvori)

Kako piše Wall Street Journal, GM radi na financijskom planu vrijednom oko 4 milijarde dolara kako bi zadržao Opel i britansku tvornicu Vauxhall. Razlog za promjenu planova je navodno bojazan GM-a da će Opelova tehnologija biti korištena u proizvodnji ruskih vozila. Ruski proizvođač automobila GAZ jedan je od članova konzorcija mogućih ulagača okupljenih oko proizvođača automobilskih dijelova Magna. Njemačka vlada je u međuvremenu pozvala GM na što skorije donošenje odluke.





www.poslovni.hr
(Zatvori)

MMF će svojim članicama doznačiti sredstva u vrijednosti od 316 milijardi dolara za borbu protiv krize, a dio tog novca pripada i Hrvatskoj. Svaka bi zemlja trebala donijeti odluku o njenom prihvaćanju do 28. kolovoza, a na dnevnom redu hrvatske Vlade, prema neslužbenim informacijama, naći će se u četvrtak. Inače, riječ je o provedbi travanjskog dogovora grupe zemlja G20 u Londonu, kojim je utvrđeno da će na izvlačenje svijeta iz recesije biti ukupno utrošeno 1,1 bilijun dolara.

Svaka zemlja za sebe odlučuje hoće li novac uopće koristiti, ali on bi prvenstveno trebao biti iskorišten za jačanje vanjske likvidnosti zemlje, primjerice otplatu vanjskog duga ili obranu tečaja.





www.seebiz.eu
(Zatvori)

No, u novim skupim nadstrešnicama, od kojih jedna stoji 96.000 kuna, nema reklama, a samim time ni zarade. Večernji list piše da će se to možda promijeniti ako Agrokorova tvrtka Media, koja je lani od Zagrebačkog holdinga kupila 49 posto udjela u Zagreb plakatu, proda svoj udio francuskom JCDecauxu, vlasniku Europlakata. JCDecaux, jedna od najjačih svjetskih tvrtki u oglašavanju, još je lani željela 49 posto u Zagreb plakatu, no gradionačelnik Milan Bandić se oglušio.

Bandić, naime, nije želio popustiti lobiranju izvršnog direktora Jean-Francoisa Decauxa, već je udio za 109 milijuna kuna prodan nepoznatoj Mediji. Prošli tjedan je izaslanstvo opet bilo kod gradonačelnika, no zadnju odluku ima Agrokor koji određuje cijenu svog udjela.

Agrokor navodno traži 200 milijuna kuna, na što JCDecaux ne pristaje. Tvrtka Europlakat do 18. prosinca 2010. s Gradom ima ugovor o korištenju za oglašavanje i održavanju 349 nadstrešnica koje su sami izgradili u proteklih 15 godina.






www.seebiz.eu
(Zatvori)