Sredstva namijenjena “Kreditnom programu financiranja izvoza“ pomoći će nastojanjima Vlade Republike Hrvatske u proširenju i održavanju postojanog priljeva kredita za strateški značajne grane privatnog sektora. Zajam će također pomoći Vladi u jačanju konkurentnosti gospodarstva te povećanju izvoza i očuvanju radnih mjesta u vremenima globalne gospodarske krize. Sredstva su namijenjena izvoznicima i ostalim poduzećima s deviznim prihodima, kao što su poduzeća iz sektora turizma kroz srednjoročno i dugoročno kreditiranje obrtnog kapitala.






www.lliderpress.hr
(Zatvori)

Prema uzorku od 50 aviokompanija, gubici avioprijevoznika u drugom tromjesečju ove godine bili su oko dvije milijarde dolara i upola su manji nego u prva tri mjeseca 2009, kada su iznosili četiri milijarde dolara.

IATA je navela da se popunjenost aviona na svjetskom tržištu stabilizirala u julu, prvi put poslije 12 mjeseci, ali je ocijenila da je neophodno da aviokompanije nastave sa smanjenjem broja sjedišta i aviona.

Kapaciteti za teretni aviopromet također premašuju potražnju, navela je IATA, i to pored smanjenja kapaciteta za 8,1 posto u srpnju. Kako se navodi, povećanje flota aviokompanija je nastavljeno zbog nabavki ugovorenih prije krize, tako da je broj aviona povećan za 487, odnosno za dva posto ukupne svjetske flote.

"Zamjena i povećanje flote dovelo je do značajnih ušteda u potrošnji goriva", kazali su u IATA-i.






www.seebiz.eu
(Zatvori)

Glasnogovornik ECB-a nije želio komentirati navedene brojke. Volkskrant je izračunao da je ECB primio 19,2 milijardi eura kamata proizišlih iz gotovo 14 milijardi eura vrijednih zajmova koje je dodijelio bankama u razdoblju od rujna 2008. Većina banaka kasnije je položila svoje zajmove kod ECB-a, ostvarivši time dvije milijarde eura kamata. Zajam u vrijednosti 442 milijarde eura koji je ECB odobrio većim europskim bankama u lipnju pokazao se posebno profitabilnim za ECB, piše dalje taj nizozemski list.

Kamata na taj jednogodišnji zajam iznosila je 1,0 posto. ECB je zajam odobrio kako bi banke odobravale kredite korporacijama i potrošačima i time se potaknule aktivnosti u gospodarstvu.

Banke su pak položile tri trećine tih zajmova kod ECB-a, koji im je na njih isplaćivao kamatu od 0,25 posto. Razlika od preostalih 0,75 posto može se smatrati ECB-ovim profitom, piše Volkskrant.

Izvori u bankarskoj industriji su kazali da, dok je ECB očito profitirao od svojih operacija, postoji još čitav niz čimbenika koji u konačnici utječu na poslovni rezultat središnje banke.

Volkskrant pak naglašava kako se to odnosi samo na "dobit na papiru" budući da središnja banka nema planove o ulaganjima ili potrošnji novca. Potrošači mogu ipak biti mirni da novac poreznih obveznika namijenjen spašavanju banaka nije nestao, zaključuje nizozemski list.






www.seebiz.eu
(Zatvori)

Takvu je odluku donio stečajni upravitelj kojeg je imenovao sud nakon što je tvrtka u lipnju dobila zaštitu od vjerovnika. Navodeći kao razlog nedostatak sredstava za daljnje financiranje poslovanja, SkyEurope je priopćio da su obustavljeni svi letovi. Sredinom kolovoza bečka je zračna luka zbog nepodmirenih pristojbi prestala prihvaćati letove te aviokompanije a u ponedjeljak je istom mjerom zaprijetio i praški aerodrom.

Ta je mala zrakoplovna tvrtka počela poslovati 2002. i dnevno je imala i do 10 letova iz Bratislave, Praga i Beča do europskih turističkih odredišta. SkyEurope je u poslovnom tromjesečju do kraja lipnja zabilježio 15,1 milijun eura neto gubitka. Dionice su mu uvrštene u kotacije bečke i varšavske burze.





www.poslovni.hr
(Zatvori)

Vidljivo je to prije svega iz ocjene "držati" za sve telekome u regiji, osim HT-a za koji je ocijenjeno da ga treba "akumulirati". Razlozi za takve ocjene vrlo su jednostavni. Dok HT jedini u regiji bilježi blagi rast ukupnih prihoda, Telekom Austria i Magyar Telekom bilježe pad ukupnih prihoda.

Magyar Telekom i Telekom Austria bilježe snažniji pad ukupnih prihoda u odnosu na Telekom Slovenije, no uspješno su zadržali dobit prije poreza, kamata, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) i dobit prije odbitka (rashodnih) kamata i poreza na dobit (EBIT) u mnogo manjem padu nego što je to slučaj u Telekomu Slovenije.

Procjene su analitičara da bi do kraja godine telekomi u regiji mogli relativno stabilno poslovati, no prihodi će im biti manji nego što se to na početku ove godine moglo očekivati, a time će se smanjivati i EBITDA i EBIT. Telekom Slovenije smanjio je tako ukupne prihode, uključujući i fiksnu i mobilnu telefoniju, 1,34 posto, na 410 milijuna eura, dok je istodobno EBITDA smanjen 15,17 posto, na 139,2 milijuna eura. U prvih je šest mjeseci najjači slovenski telekom zabilježio i nešto manji pad EBIT-a, na 42,6 milijuna eura, odnosno 41 posto manje nego u istom razdoblju lani.

Analitičare, međutim, zabrinjava pad EBITDA i EBIT marži koje su snažno smanjene. Tako je Telekom Slovenije smanjio EBITDA maržu na 33,9 posto sa 39,4 posto u prethodnoj godini.

"Rezultati Telekoma Slovenije razočarali su nas jer su profitabilnost gledana preko marži EBITDA i EBIT, te neto profitna marža i povrat na investiciju u padu, ali to je bilo i očekivano", kaže Aleš Čačovič iz slovenske Ilirike.

Rasla zaduženost

"Iako je pad marži prisutan u cijelom telekomunikacijskom sektoru, kod Telekoma Slovenije on je još izrazitiji. Uz to, Telekom Slovenije ove se godine još se snažnije zadužio, a povećani su i troškovi financiranja poslovanja, i to prije svega radi preuzimanja telekom kompanije Cosmofon", objašnjava Čačovič. Prema njegovim riječima, trenutačna tržišna vrijednost dionice Telekoma Slovenije na Ljubljanskoj burzi na realnoj je razini, no ipak nije želio prognozirati što će se s kompanijom dogoditi do kraja ove godine.

Hrvatski alternativni telekomi i dalje u gubitku

Hrvatski fiksni telekomi u ovoj su godini uspjeli zadržati pozitivne trendove prihoda, tako da najjači alternativci HT-u - Optima Telekom, Metronet i H1 Telekom - uspijevaju ostvariti i rast poslovanja, ali i dalje trpe gubitke.

Zagrebački Metronet telekom je u prvom polugodištu ostvario 221 milijun kuna prihoda, što je izuzetan porast 82 posto u odnosu na 122 milijuna kuna u 2007. godini, a prvo polugodište završavaju s neznatno lošijim rezultatom od 106 milijuna kuna.

U Metronetu osjećaju krizu i prihodi su nešto manji od planiranih, ali smanjenjem troškova i dalje su u okviru planiranog. Za 2009. planirano je tako oko 50 milijuna kuna, a za prvih je šest mjeseci zarada prije kamata, poreza i amortizacije 22,4 milijuna kuna. "Rezultati prvog ovogodišnjeg polugodišta pokazuju nastavak pozitivnih trendova razvoja Optima Telekoma iako je prihod ostao na razini prethodne godine uz promjenu strukture prihoda“, objašnjava Goran Jovičić, predsjednik Uprave Optima Telekoma.

"Osobito je znatan porast prihoda od internet usluga, gotovo 100 posto. Struktura troškova iz osnove pružanja usluga bitno je izmijenjena, ponajprije zbog završetka projekata izgradnje infrastrukture krajem prošle godine. Sve je to omogućilo da Optima ostvari pozitivni EBITDA u iznosu 10,5 milijuna kuna, što je u apsolutnim brojkama 20 milijuna bolje nego u istom razdoblju lani“, ističe Jovičić.

Prema njegovim riječima, takvo poboljšanje poslovanja nažalost nije rezultiralo i istim smanjenjem ukupnog gubitka, već je on smanjen 6,1 posto, zbog porasta kamata. "Razdoblje smanjenja investiranja u izgradnju nove infrastrukture koristimo za unaprjeđenje svojih usluga i odnosa s korisnicima. No, unatoč brojnim problemima u okruženju, pokrećemo nove usluge OptiTV u rujnu ove godine“, najavljuje Jovičić. U prvom polugodištu 2009. H1 telekom je ostvario ukupne prihode 56 milijuna kuna, što predstavlja rast od 22 posto u odnosu na usporedivi period 2008., ističe Kristian Uwe Ćurković, predsjednik Uprave H1 Telekoma.

"Ciljana ulaganja u vlastitu infrastrukturu i kontinuirani nadzor operativnih troškova rezultirali su u pozitivnoj zaradi prije kamata, oporezivanja i amortizacije od 1 milijun te je, usprkos skupim izvorima financiranja, neto gubitak smanjen 17 posto, na deset milijuna kuna“, tvrdi Ćurković. "Prebacivanje korisnika na svoju infrastrukturu, koja danas ima doseg do sedamsto tisuća stanovnika, te izgradnja širokopojasne DSL i optičke infrastrukture u hrvatskim gradovima pridonijela je 38-postotnom povećanju bruto marži“, zaključuje prvi čovjek H1 Telekoma.

www.business.hr

(Zatvori)

Kako prenose njemački mediji, GM je priopćio dužnosnicima Njemačke da će Magna poboljšati svoje šanse za dobijanje suglasnosti vlade SAD-a za kupovinu Opela, ukoliko u toj kanadskoj kompaniji ne bude ruskog učešća. Višemjesečni pregovori o budućem vlasniku Opela između GM-a, koji posjeduje 35 posto udjela u tom njemačkom proizvođaču automobila i vlade u Berlinu, koja pruža državnu pomoć toj kompaniji, sada su, prema svemu sudeći, potpuno blokirani.

Njemačka kancelarka Angela Merkel je, naime, u intervjuu, objavljenom krajem prošloga tjedna u listu Handelsblatt stavila do znanja da njena vlada i dalje smatra da je za Opel najprespektivnija varijanta o preuzimanju koju nudi Magna, u partnerstvu s ruskim kompanijama Sberbanka i GAZ, jer je Berlinu "neophodna pouzdana koncepcija za budućnost 'Opela'".

Merkel je objasnila, odgovarajući na pitanje koliko je realna varijanta da GM uopće neće prodati Opel, da je "američka vlada jasno stavila do znanja da ne želi  trošiti novac svojih poreznih obveznika za saniranje dijelova GM van SAD". Na pitanje što misli o strahovanju Amerikanaca da bi tehnologija Opela u slučaju realizacije koncepcije Magne dospjela u ruske ruke, kancelarka Njemačke je rekla:

- Ne vidim takvu opasnost. Da se to ne bi dogodilo, u sporazumima se mogu naznačiti odgovarajuće mjere.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Cijena barela sirove nafte u terminskom kupoprodajnom futures ugovoru s isporukom u mjesecu listopadu na robnoj burzi u New Yorku u utorak je do trenutka pisanja teksta porasla za 0,30 posto, na 70,17 američkih dolara, nakon što je u ponedjeljak pala za 3,82 posto, na 69,96 američkih dolara. Za pad cijene sirove nafte za 3,82 posto odgovoran je pad kineskih dionica (Shanghai Composite indeks zaronio je 6,7 posto) jer Kina je potrošač desetine svjetske ponude sirove nafte.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

"Mislim da bi bilo najpametnije odluku o sudbini Opela donijeti nakon izbora", kazao je Hans-Peter Friedrich za list Die Welt dodavši da bi u predizborno vrijeme neposredno prije početka kampanje bilo teško donijeti objektivnu odluku. Pregovori o prodaji Opela traju već nekoliko mjeseci jer je američki vlasnik skloniji prodati tog autoproizvođača belgijskoj investicijskoj tvrtki RHJ International, dok je njemačka vlada naklonjenija kanadskom proizvođaču autodijelova.

Ipak, čini se da i članovi tabora kancelarke Angele Merkel postaju sve nervozniji, pa je tako prošli tjedan jedan član njezine stranke kritizirao vladino favoriziranje Magne. Analitičari pak naglašavaju da svaka odgoda prodaje Opela dovodi u pitanje opstanak te kompanije.

Njemački ministar gospodarstva Karl-Theodor zu Guttenberg je u četvrtak izjavio da Opel ima sredstava za normalno poslovanje barem do siječnja 2010., no Die Welt piše da bi autoproizvođač bez novca mogao ostati mnogo ranije, ponajviše zbog troškova restrukturiranja.






www.poslovni.hr
(Zatvori)