Prema riječima ministra Erjaveca Slovenija se mogla odlučiti za jednu od tri opcije - kupovinu raketa za protuzračnu obranu, višenamjenskog plovila ili transportnog zrakoplova. Nakon konzultacija na ruskoj i slovenskoj strani odabrana je solucija koja je uključivala brod.

Krijesnica će stajati 34,9 milijuna dolara, odnosno trošak njene izgradnje u potpunosti će, kažu, pokriti klirinški dug. No, Slovenija će morati doplatiti 4,9 milijuna dolara za kupovinu sistema za upravljanje sistemom naoružanja, za osposobljavanje te kupovinu streljiva. Kada bude gotov, brod bi trebao imati 24 člana posade, od čega četiri časnika. Životni vijek plovila iznosi 20 do 30 godina, a troškovi održavanja trebali bi se kretati oko jedan posto njene vrijednosti godišnje.

Brod će biti 49,5 metara dugačak imat će brzinu od 30 čvorova, pogonit će ga tri dizelska motora snage 3530 kW, a sagradit će ga u ruskom brodogradilištu Almaz. Bit će oboružan topovima i modernim sistemom nadziranja projektila koji će joj omogućiti visoku učinkovitost pri pogađanju meta u zraku i na kopnu. Tako barem tvrde Rusi. Slovenska Krijesnica imat će dva 14,5 mm mitraljeza te top kalibra 30 mm.

Nakon 18 mjeseci gradnje, Slovenska vojska brod će preuzeti u Crnom moru otkud će ga prevesti u Sloveniju. Ministar Erjavec je priznao da bi mogli imati problema sa mjestom za privezivanje broda zbog njegove veličine, ali se nada da će se taj problem riješiti do dolaska samog broda.

Odluka o "prebijanju" duga sa Rusijom nije blagonaklono dočekana u slovenskom parlamentu, gdje su neki zastupnici istaknuli da je čudno da će se Rusija od tolikog duga izvući tako da isporuči samo jedan brod za koji će još Slovenija morati platiti kako bi se opremio. Također, istaknuli su da je Vijetnam za dva takva broda platio 40 milijuna dolara, odnosno 20 milijuna za jedan brod. Ministar je pojasnio da su prije dogovora provjerili kretanje cijena takvih plovila u svijetu te da optužbe o lošem poslu jednostavno "ne drže vodu".

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Vlada u Beogradu donijela je 19. lipnja Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o zaštiti imovine dijelova poduzeća čije je sjedište na teritoriju bivše SFRJ i tako počela postupak nacionalizacije imovine bivših jugoslavenskih republika na njezinu tlu. Time je praktično prekinut proces povratka imovine poduzećima iz Hrvatske, Slovenije i BiH.

Slovensko ministarstvo vanjskih poslova u ponedjeljak je najavilo da priprema službeni prosvjed, a MVPEI je potvrdio da je u sklopu rješavanja imovinsko-pravnih odnosa sa Srbijom već ranije pokrenuo potrebne mjere.

"MVPEI će poduzeti sva sredstva koja mu u diplomatskoj i međunarodnopravnoj praksi stoje na raspolaganju s ciljem zaštite prava i interesa gospodarskih subjekata iz Republike Hrvatske", priopćio je za Hinu Ured glasnogovornik MVPEI-ja.

MVPEI će analizirati srbijansku Uredbu i njezine pravne učinke na hrvatske tvrtke i u koordinaciji s drugim državnim tijelima poduzet će odgovarajuće diplomatske aktivnosti, dodao je isti izvor.

Novu srbijansku uredbu o imovini bivših jugoslavenskih republika donijela je tehnička vlada Vojislava Koštunice, te bi zbog dugotrajnog postupka sukcesije između zemalja članica bivše SFRJ, tvrtke iz Hrvatske, Slovenije i BiH mogle godinama čekati na povrat svoje imovine. Zbog sporog procesa povratka ni dosad hrvatske tvrtke, osim nekoliko izuzetaka, nisu imale nekog uspjeha u postupku povratka svoje imovine u Srbiji.

www.business.hr

(Zatvori)

Kako su napisali u izvješću sa Ljubljanske burze, indeks SBI 20 je prvo polugodište završio sa vrijednosti od 7877,87 bodova, odnosno u šest mjeseci je izgubio čak 3491,71 bodova. Isto tako smanjio se i indeks vrijednosti najvažnijih tvrtki, SBI TOP, koji je kraj lipnja dočekao na 1745,75 bodova.

Najviše se trgovalo dionicama Krke (LJSE:KRKG) čiji je ukupni promet iznosio 232,9 milijuna eura. Slijede dionice NKBM (LJSE:KBMR) sa 60,9 milijuna eura prometa te Telekom Slovenije (LJSE:TLSG) sa 54,4 milijuna eura.

U razdoblju od siječnja do kraja lipnja na Ljubljanskoj burzi provedeno je 139 367 transakcija, a tržna kapitalizacija 30. lipnja iznosila je nešto više od 22 milijarde eura.

Među dionicama prve i standardne kotacije, najveći pad zabilježile su dionice Aerodroma Ljubljana (LJSE:AELG) koje su izgubile 40,23 posto svoje vrijednosti. Petrol (LJSE:PETG) je izgubio 39,41 posto, Telekom Slovenije 37,39 posto, Luka Koper (LJSE:LKPG) 34,70, a NKBM 33,19 posto svoje vrijednosti.

Ni najprometnija Krka nije mogla izbjeći pad vrijednosti svojih dionica, koje su tako pojeftinile za 27,93 posto. Intereuropa (LJSE:IEKG) je izgubila 31,40 posto, Mercator (LJSE:MELR) 26,66 posto, a Gorenje (LJSE:GRVG) 21,05 posto u prvih šest mjeseci.

Krajem lipnja Ljubljanska burza uvela je novu segmentaciju burzovnog tržišta kojom je ukinula slobodno tržište. Osnovna podjela tako je uvela tržište dionica, tržište obveznica, tržište investicijskih kupona, tržište investicijskih tvrtki i tržište strukturiranih proizvoda.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Gotovo četrdeset milijardi dolara težak Mobius u petak je u Beogradu održao zatvoreni sastanak s Veselinom Jevrosimović, osnivačem i većinskim vlasnikom grupe ComTrade. Iako su detalji sastanka ostali tajni, obje su strane javno izrazile optimizam u vezi s mogućim zajedničkim ulaganjima u jugoistočnoj Europi. Naime, ComTrade je prije dvije godine, pri otvaranju svog hrvatskog predstavništva tvrtke New technology, najavio da razmatra akviziciju jedne hrvatske softverske tvrtke, odbivši otkriti detalje.

Krajem prošle godine srbijanski IT div za 30 milijuna eura otvorio je istoimenu tvrtku u Saudijskoj Arabiji, a u travnju je za 40 milijuna eura preuzeo slovensku IT kompaniju Hermes Plus. Međutim, oba ulaganja financirale su treće strane. Arapsku podružnicu otvorio je kao joint-venture s tamošnjom korporacijom Al Aryaheya, a slovensku akviziciju financijski je potpomogla grupa UniCredit preko Principal Investmentsa. Mark Mobius je izvršni direktor investicijskog fonda Templeton Asset Management koji dobro poznaje ulagačku klimu u srednjoj i istočnoj Europi.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Ministarski sastanak, na kojem sudjeluje i hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković, prethodi sastanku šefova država ili vlada 43 zemlje, koji se sastaju u popodne i na kojem će biti pokrenut Barcelonski proces - Unija za Mediteran. Hrvatsko izaslanstvo na summitu u Parizu predvodi predsjednik Republike Stjepan Mesić. Hrvatska je u svibnju izrazila namjeru za pristupanjem Barcelonskom procesu te je u okviru diplomatskih priprema sudjelovala na sastancima visokih dužnosnika EuroMed-a kao gost predsjedavajućeg do stjecanja statusa punopravnog članstva.

  Mediteransku uniju činit će 27 zemalja članica Europske unije, zemlje južnog Sredozemlja - Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Maroko, Mauritanija, Sirija, Tunis, Turska i palestinske vlasti, te europske sredozemne zemlje Hrvatska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Monako. Ukupno su pozvane 44 zemlje, ali libijski vođa Moamer Gadafi odbija sudjelovati u tom projektu. Unija za Mediteran počivat će na suradnji u konkretnim projektima u više područja poput ekološke zaštite, solarne energije i civilne zaštite, osiguranja pitke vode, pomorskih i cestovnih komunikacija. Na čelu Unije bit će dvojica supredsjedatelja, jedan s europske strane, a drugi s južne obale Mediterana. Predviđeno je osnivanje Tajništva, čije će se sjedište odrediti naknadno. Svake druge godine održavali bi se sastanci na vrhu, a između tih summita održavali bi se sastanci na ministarskim razinama. Uspostava Mediteranske unije izvorno je zamisao francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozya, koji drži da je budućnost Europe na jugu i da Unija za Mediteran može pomoću u borbi protiv terorizma i fundamentalizma.

Prema njegovoj prvotnoj ideji, u tom projektu trebale su od članica EU-a sudjelovati samo zemlje koje izlaze na Mediteran. Međutim, tome se snažno usprotivila njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je u toj je ideji vidjela prijetnju za cijelu EU i tražila da u njoj sudjeluju sve članice kako ne bi došlo do podjele u samoj Uniji. Na kraju je morao pristati na kompromis tako da će biti uključene sve zemlje članice, a Barcelonski proces neće biti ugašan, nego se Unija za Mediteran smatra nadogradnjom toga procesa. Na summitu će sudjelovat i sirijski predsjednik Bashar Al-Asad, koji će se naći za istim stolom s izraelskim premijerom Ehudom Olmertom. Nikakav susret između njih dvojice nije predviđen, a evenutualno rukovanje smatralo bi se povijesnim. Očekuje se prvi sastanak Al-Assada s novim libanonskim predsjednikom Michelom Sleimanom, a Olmert bi se trebao sastati s predsjednikom palestinskih vlasti Mahmudom Abbasom.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

"Četiri glavna izazova pristupanja Hrvatske Europskoj Uniji su uspješan dovršetak pregovora, provođenje strukturnih promjena u području gospodarstva i pravne države, poboljšanje suradnje sa susjednim zemljama i dodatno jačanje prava nacionalnih manjina, te uspješnije komuniciranje s hrvatskom javnošću", istaknuo je Degert. Hrvatska još uvijek mora otvoriti 13 poglavlja pregovora s Europskom Unijom i 31 uspješno zatvoriti.

Taj proces podrazumijeva donošenje brojnih zakonskih rješenja, uspostavljanje struktura, kao i uspješnu provedbu zakonskih akata. Nadalje, važno je nastaviti proces restrukturiranja i privatizacije te primjeniti pravila državnih potpora u skladu s pravnom stečevinom EU. Ključni izazovi procesa priključenja su također podizanje efikasnosti javne uprave, reforma pravosuđa i smanjenje korupcije. "Da bi uspješno završili pregovore u planiranom roku nužan je zajednički napor svih ključnih dionika, od javnog sektora, preko civilnog društva i gospodarstvenika, do sindikata i akademske zajednice", zaključio je predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Darko Marinac.

Nacionalno vijeće za konkurentnost će sa svoje strane napraviti analizu napretka u provedbi 55 preporuka za povećanje konkurentnosti kako bi dalo daljnji poticaj potrebnim reformama.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Dosada najjači brand u Sloveniji Barcaffe je sa prvog mjesta najjačih brandova prvi puta nakon 2005. godine pobijedila čokolada Milka koja je pobjedu odnijela također i u regiji. Droga Kolinska je pak zadržala svoj primat najjačih domaćih brandova, Alpsko mleko se također uspješno drži u kompliciranom sektoru mlijeka.

U prvoj  polovici godine je u Sloveniji na vrhu ljestvice stranih brandova široke potrošnje došlo do većih promjena. Barilla, sada na četvrtom mjestu, je s trećeg mjesta izbačena od strane kauguma Orbit.

Do promjene je došlo i na petom mjestu, gdje se našla zubna pasta Aquafresh, koja je prije bila na sedmom mjestu. Od domaćih brandova Laško je s petog mjesto palo na sedmo no analitičari smatraju kako je taj pad privremen.

Naime, podaci su prikupljani tijekom zime dok je ljeto najčešće tipično za povećanje konzumacije piva, a tu je bio i Euro 2008.pa se smatra da je konzumacija Laškog bila ovih ljetnih mjeseci povećana.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Najveća mađarska naftna kompanija Mol ipak se odlučila na isplatu dividende u ukupnom iznosu od 359,2 milijuna eura. Naime, Na Glavnoj skupštini održanoj 23. travnja odlučena je isplata dividende koja će početi 16. srpnja ove godine. Dividenda će iznositi 3,73 eura po dionici, procjenjuje portal Portfiolio.hu, dok analitičari procjenjuju 3,50 eura po dionici. Naravno, prije isplate dividende Mol će provesti identifikaciju svih dioničara koji posjeduju dionice 9. srpnja, a posljednji dan trgovanja dionicama putem kojih će se isplatiti dividenda na burzi u Budimpešti i Varšavi bit će 4. srpnja.
Mol otkupljuje dionice
Mol je 1. srpnja obavijestio OTP banku i MFB Invest kako će dionice, koje su na raspolaganju tim institucijama, biti povučene natrag Molu, a riječ je o 8,7 milijuna dionica od OTP banke i 4,5 milijuna dionica od MFB Investa. Dioničari koji su i privatne i pravne osobe stječu pravo na dividendu ako su vlasnici dionica Mola 9. srpnja i ako su dali zahtjev da budu registrirani kao dioničari u kompanijskom registru dionica. Isto tako dioničari stječu pravo na iznos dividende u ograničenom razdoblju od pet godina koje počinje na dan isplate dividende, a kompanija neće priznati obvezu isplate kamate na dividendu isplaćene nakon 16. srpnja. Kompanija mora uzeti u obzir da dividenda mora biti temeljena na trezorskim dionicama jer se ona isplaćuje dioničarima koji imaju pravo na isplatu proporcionalnu količini dionica koju posjeduju, poručuju iz Portfolio.hu. Stoga će se dividenda po dionici mijenjati ovisno o trezorskim dionicama koje će Mol posjedovati 9. srpnja. U Portfolio.hu dodaju kako će s obzirom na količinu transakcija Mol morati isplatiti 3,73 eura po dionici, dok je isplata dividende prošle godine bila 2,15 eura po dionici. Dok se Mol priprema za isplatu dividende, stiže informacija o novoj akviziciji te naftne kompanije. Naime, Mol je u srijedu objavio kako je 2. srpnja potpisao ugovor s tvrtkom Mari Gas Company Limited (MGCL) kojim preuzima 40 posto udjela kopnenog istraživačkog dijela te kompanije u sjeverozapadnom Pakistanu u gradu Karaku, čiji je MGCL stopostotni vlasnik i samostalno upravlja tim područjem. Usporedno s time Mol je MCGL-u dodijelio 25 posto udjela u njegovu području 43B u Omanu, čiji je Mol stopostotni vlasnik. Područje grada Karaka, koje je veliko 2335 četvornih kilometara, smješteno je na sjeveru nadomak području Tai gdje Mol od 1999. godine uspješno provodi istraživanja. Sustav ugljikovodika u regiji Karaka sličan je strukturi područja Tai što Molu omogućuje stjecanje još veće vrijednosti temeljene na prijašnjim iskustvima, ističu u Portfolio.hu.
Istraživanje u Pakistanu
MGCL još od travnja 2005. godine djeluje na području Karaka, a nakon potpisivanja ugovora s Molom ostat će im 60 posto vlasništva nad tim područjem. Mol je u lipnju 2006. godine sa sultanatom u Omanu potpisao ugovor o istraživanju i proizvodnji za kopneno područje 43B veličine 15.232 četvorna kilometra koje se nalazi na sjeveroistoku Omana. Na oba se područja provodi prva faza istraživanja sa sličnim planovima koja uključuju završetak 2D seizmičkih istraživanja do kraja godine i bušenje izvora do 2009. godine. Isto tako obe transakcije odobrili su pakistanska vlada i omanski sultanat. "Jedan od osnovnih elemenata uspješne strategije Mola je povećanje portfelja putem čvrstih partnerstva s jakim lokalnim i međunarodnim kompanijama. U skladu s tim smo s MGCL-om napravili dogovor o zamjeni kako bi naši i njihovi interesi bili ispunjeni", izjavio je potpredsjednik Odjela za istraživanja i proizvodnu Mola Zoltan Aldott. Dodaje kako partnerstvom proširuju vlastiti istraživački portfelj kao i Molovu prisutnost u njima najvažnijoj zemlji, Pakistanu. "Ovo je samo prvi korak dugoročne suradnje s MGCL-om u pakistanskoj naftnoj industriji", zaključio je Aldott.



www.poslovni.hr

(Zatvori)