Kako je priopćeno, OECD-ov ukupni vodeći pokazatelj za svih 30 članica te skupine u srpnju ove godine uvećan je na 97,8 bodova, s lipanjskih 96,3 boda. Pokazatelj koji se odnosi na sedam najvećih gospodarstva istodobno je uvećan na 97,5 bodova nakon u mjesecu ranije zabilježenih 95,9 bodova. Odgovarajući pokazatelj za 16-članu eurozonu iznosio je 100,5 bodova, nasuprot lipanjskih 98,7 bodova, objavio je dalje OECD.

Izvješće se podudara s drugim u posljednje vrijeme objavljenim podacima kao i komentarima dužnosnika da su se izgledi za svjetsko gospodarstvo poboljšali.

"OECD-ov ukupni vodeći pokazatelj za srpanj 2009. pokazuje snažnije znakove oporavka u većini OECD-ovih gospodarstava", kaže se dalje u izvješću.

Iako se oporavak očekuje u većini gospodarstava, nešto bolju situaciju u odnosu na druge pokazuju Francuska i Italija, čijim gospodarstvima OECD prognozira mogućnost rasta aktivnosti. Poboljšanja bilježe i Njemačka i Velika Britanija, te im u OECD-u prognoziraju oporavak.
 






www.seebiz.eu
(Zatvori)

Ministar financija Ivan Šuker u "Dnevniku" HTV-a ponovno je otklonio mogućnost još jednog rebalansa u ovoj godini. S velikom sigurnošću, kaže, može reći da će država i u ostatku godine sve svoje obveze plaćanja uredno ispuniti.  S obzirom na proračunski manjak i potrebe države za refinanciranjem inozemnih dugova koji stižu na naplatu u zadnjem tromjesečju ove i u prvom iduće godine, to se može iščitati i kao čvrsta uvjerenost da će Vlada uskoro uspješno realizirati još jedno veliko inozemno zaduženje. Posljednjih nekoliko mjeseci s tim u vezi se najčešće spominjalo azijsko tržište, odnosno Japan i Kina, a kao moguća dodatna opcija isticana je i mogućnost proširenja ljetošnjeg izdanja euroobveznica. Premda se i ovih dana u bankarskim krugovima još šuškalo kako su interes za izdašnim iznosom dugoročnog financiranja Hrvatske iskazale dvije velike kineske banke, sad je najizglednije da će po približno milijardu dolara Vlada ipak ići na američko tržište.

Među financijašima se čuje da je prije desetak dana nekolicini međunarodnih investicijskih kuća upućeno pozivno pismo za ponudu za posao savjetnika, odnosno aranžera. Kako neslužbeno doznajemo, za nekih tjedan dana očekuje se i odluka Ministarstva financija o odabiru savjetnika/aranžera. U tom ministarstvu zasad su neskloni konkretnije govoriti o predstojećem zahvatu zbog diskrecijske prirode takvih operacija i mogućeg utjecaja na sekundarno tržište. "Konačna odluka još nije donesena", kratko će o tome državni tajnik Zdravko Marić.Ipak, prema saznanjima Poslovnog dnevnika, prilično izglednim smatra se angažiranje američke investicijske kuće J. P. Morgan koja je u Hrvatskoj radila na dosta projekta, a s obzirom na očekivanu veličinu zaduženja, JPM bi mogao biti jedan od dva ili tri aranžera. Izbor američkog tržišta i dolarskih obveznica, za koje se osim očekivanih milijardu dolara očekuje da će biti izdane na rok duži od pet godina (prema glasinama, deset), iz nekoliko se razloga čini logičnim. Američko tržište u posljednje se vrijeme sve više otvara za izdanja koja nose visoke prinose, a za razliku od nekih drugih tržišta koja su se razmatrala, ono bez problema može osigurati i iznos i ročnost na koje cilja Hrvatska.

Dolarski denominirane dužničke vrijednosne papire hrvatska je država posljednji put izdala 1997., i oni su iskupljeni još prije sedam godina pa su sada u tom smislu aktivne samo dolarske obveze po Londonskom klubu. Širenje kruga kreditora i s aspekta krivulje prinosa hrvatskih euroobveznica je poželjno, dodaju domaći analitičari. Opcija odlaska u Kinu cijelo vrijeme u sebi sadržavala dosta primjesa političkih inicijativa i uglavnom je podrazumijevala svojevrstan privatni, a ne javni plasman. Ipak, da kineski investitori šire područje svojih operacija, pokazalo je nedavno i spominjanje jedne kineske banke vezano uz financiranje velikoga infrastrukturnog projekta u susjednoj Srbiji. Devizni stručnjaci reći će i da kao veliki dolarski izvoznici u osnovi oni imaju interes za dolarskim plasmanima, pogotovo ako su i prinosom zanimljivi. Kad su posrijedi prinosi, premija rizika na hrvatske euroobveznice ponovno se malo spustila i sada implicira tražene prinose na razini oko 6,7 posto. Prilikom velikog izdanja, međutim, to ipak treba uzeti s rezervom i ne predstavlja jako čvrst orijentir. Kako bilo da bilo, i posljednji rebalans i nedavna nešto ranija objava preliminarne procjene BDP-a za drugo tromjesečje koja sugerira ublažavanje tempa pada dijelom su i u funkciji skorašnjeg izlaska na međunarodno tržište, kao što je to i proračun za 2010. Za taj iskorak pozitivni signali su i oni vezani uz skoru slovensku deblokadu pregovaračkog procesa Hrvatske i EU. No uz postojeće razine deficita i dospijeća inoduga, koji bi iduće godine trebali biti i veći financijski teret nego ove, više je nego jasno da uspješnost novog zaduživanja Vlade moraju već pri izradi proračuna slijediti potezi koji će samu potrebu za novim zaduživanjem smanjivati.

Tradicionalna tržišta

Lagano zasićenje kupaca
Posljednjih godina Hrvatska je dosta iscrpila potencijal kruga tradicionalnih europskih kupaca hrvatskog duga (prije ljeta plasirala im je 750 milijuna eura), a euro-tržište danas uvelike prate i opaske o "laganom zasićenju". Situacija na japanskom tržištu pak posljednjih se mjeseci nije razvijala u smjeru koji bi bio poticajan za razrade povratka izdanju "samuraja".

Velik udar u prvom kvartalu 2010.
Uz velike iznose trezorskih zapisa koji dospijevaju do kraja godine (7,8 milijardi kuna od čega gotovo šest u prosincu), Vlada i dalje "rola" proljetni tzv. mostni kredit Zagrebačke banke/Unicredita. Mimo toga u zadnjem tromjesečju na naplatu joj dolazi 62 milijuna eura glavnice inokredita. No to je prava sitnica u odnosu na 500 milijuna eura obveznica koje dospijevaju već u veljači, a potom i tri milijarde kuna domaćih obveznica u ožujku 2010.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

- Nismo još razmišljali o tome koliko bi iznosila dokapitalizacija. Ono što znamo jest da nećemo ići s nekim bombastičnim iznosom koji je svojedobno najavljivala stara Uprava, bit će to konzervativan iznos. U svakom slučaju, budući strateški partner neće ući s više od 25 posto, dakle država će ostati većinskim vlasnikom - ustvrdio je Zdravko Marić, predsjednik NO banke na predstavljanju nove Uprave. Budući da banka trenutno zadovoljava propise HNB-a (adekvatnost je viša od potrebnih 10 posto), s dokapitalizacijom se neće žuriti - očekuju kako će proces biti dovršen u prvome tromjesečju ili prvoj polovici iduće godine.Novi predsjednik Uprave Čedo Maletić kaže kako oporavak očekuje još tijekom 2010. godine, najkasnije 2011. jer je nemoguće u kratkom roku oporaviti banku koja je već lani stagnirala, a ove će godine završiti s gubitkom. - Najprije treba stvoriti uvjete za dokapitalizaciju, restrukturirati kreditni portfelj i fokusirati se na naplatu potraživanja, odnosno poboljšati rizični profil banke - kaže Maletić.Naime, banka ima iznadprosječan postotak rizičnih plasmana, a prosjek je bankarskog sustava između 6 i 7 posto, Banci bi, kako doznajemo, bilo potrebno oko 350 do 400 milijuna kuna kako bi adekvatnost kapitala održala u granicama koje zahtijeva HNB. Ona trenutačno iznosi oko 11,7 posto, no to bi mogle ugroziti dubioze koje, prema nalazima HNB-a na dan 30. lipnja iznose 85,4 milijuna kuna.

Prema preporuci revizora banka će morati dodatno rezervirati 25 milijuna kuna zbog portfelja vrijednosnih papira koji su u međuvremenu toliko izgubili na vrijednosti zbog pada tržišne cijene. Nova članica Uprave Dubravka Kolarić pojašnjava da se to ne bi dogodilo da je portfelj knjižen kao portfelj raspoloživ za prodaju, jer bi se tada vodio po nominalnoj cijeni, umjesto kao portfelj raspoživ za trgovinu koji se vodi po tržišnoj cijeni. Maletić kaže kako će tek s 30. rujnom vidjeti pravo stanje rezervacija. U kuloarima se, međutim, već priča kako bi rizičnih plasmana moglo biti četiti puta više, jer je HNB radio kontrolu na uzorku od 25 posto kreditnog portfelja (u tih 25 posto nađeno je 60 milijuna loših plasmana). Spominju se rizični poslovi s Hypo Consultansom, potom nekoliko kredita odobrenih fizičkim osobama teških između 60 i 90 milijuna kuna. Banka je početkom godine proglasila krizu likvidnosti, među ostalim i zbog povlačenja 600 milijuna kuna depozita HT-a.

To bi se većim dijelom trebalo amortizirati novcem od dokapitalizacije.- Cilj je Uprave učiniti sve da banka bude prepoznata kao najsigurnije mjesto na kojem će klijenti čuvati svoju štednju i depozite kao i mjesto gdje će poduzetnici i građani najlakše zadovoljiti svoje potrebe za financiranjem - uvjerava Maletić. Na pitanje misli li da će biti dovoljno slobodan u radu s obzirom na to da je riječ o državnoj banci s političkim interesima Maletić odgovara da drukčije neće moći postići cilj zbog kojeg je i postavljen na tu funkciju.Član NO banke Drago Jakovčević (najviše zaslužan za otkazivanje ugovora bivšem vodstvu banke) rezolutno odbacuje diktat politike.- Novoj će se Upravi država manje miješati u posao nego što bi to činio privatni vlasnik - tvrdi. Stara uprava vjerojatno neće ostati u banci, a o otpremninama Marić nije želio ništa preciznije reći, tek da poštuje ugovor, ali i da su vremena drukčija od onih kada se ugovor sklapao.




www.liderpress.hr
(Zatvori)

"Kupac Opela bit će Magna, no pod određenim uvjetima", za Reuters su izjavila dva izvora upoznata s pregovorima. Autoproizvođač iz Detroita danas bi trebao objaviti hoće li prodati Opel kanadskom proizvođaču autodijelova ili belgijskoj investicijskoj tvrtki RHJ. Jedna od opcija je i da će GM Opel zadržati u svojem vlasništvu, no protiv toga je njemačka vlada i sindikati jer bi takva odluka vjerojatno značila ukidanje tisuća radnih mjesta i gašenje nekih tvornica.





www.poslovni.hr
(Zatvori)

Agrokor se smjestio na 25. mjesto, čime je po prvi puta premašio INA-u, koja je predhodnih godina bila na čelu hrvatskog gospodarstva. Prvo mjesto drži poljski naftni gigant PKN Orlen, slijedi ga MOL, a na ljestvici je još 151 kompanija iz sektora energetike.

Na listi su se uz Agrokor pozicionirale i INA (ZSE:INA-R-A), na 27. mjestu, Konzum (ZSE:KNZM-R-A) na 106. mjestu, HEP, koji je zauzeo 119. poziciju, HT (ZSE:HT-R-A) na 149. mjestu te Pliva (ZSE:PLVA-R-A), T-mobile, VIPnet i Podravka (ZSE:PODR-R-A). U prvom kvartalu 2009. Agrokor je ostvario 739 milijuna eura prihoda od prodaje dok je INA imala tek 608 milijuna eura.

'Među hrvatskim tvrtkama tek Agrokor ima viziju regionalnog širenja, na što bi se trebale ugledati sve hrvatske kompanije', ocijenio je Ivica Krešić, direktor Odjela za financijsko savjetovanje u Deloitte-u.

U bankarskom sektoru nema značajnijih promjena, pa u Hrvatskoj sektorski lider ostaje Zagrebačka banka (ZSE:ZABA-R-A), dok u svijetu osiguranja uvjerljivo prednjači Croatia osiguranje (ZSE:CROS-R-A), s 498 milijuna eura bruto zaračunate premije.

'Hrvatske banke imaju dobru poziciju što dokazuje i pozicija na broju 12. među pedesetak banaka regije', komentirao je Krešić.

Slovenija ima najviše tvrtki u top 500 od zemalja bivše regije, čak 22, a Krešić je naglasio da, za razliku od hrvatskih, slovenske tvrtke imaju jaku regionalnu politiku razvoja. Među njima glavne pozicije zauzimaju Petrol i Mercator. Srbija ima šest kompanija, koje su prihodima zauzele mjesto na listi, a na najvišim pozicijama nalaze se Naftna Industrija Srbije i Elektroprivreda, jedina makedonska tvrtka među 500 najboljih je OKTA, a Crna Gora i BIH nisu plasirale nijednu kompaniju.

'Čak je 76 posto kompanija među top 500 zabilježilo pad prihoda od prodaje, koji su prosječno pali u prvom tromjesečju za 23 posto', kazao je Krešić. Najveći pad je zabilježen u sektoru proizvodnje, s prihodima manjima za 33 posto, a loše je rezultate postigao i sektor nekretnina s padom od 22 posto.





www.seebiz.eu
(Zatvori)

Mantega je u utorak kazao da će ugovor službeno biti potpisan u drugoj polovini ovog mjeseca u američkom gradu Pittsburghu, na samitu svjetskih lidera skupine G20. Brazil je prvi puta najavio prilog za MMF-u u lipnju. Sredstva će biti povućena iz brazilskih deviznih rezervi, koje trenutno iznose preko 200 milijardi dolara, i bit će zamijenjena za obveznice MMF-a.

Ostale zemlje u razvoju koje su članice skupine G20 povukle su slične poteze. Rusija i Indija obećale su dati po 10 milijardi dolara dok će Čile pridonijeti 50 milijardi dolara.

Singapur je u utorak obećao dodatnih 1,5 milijardi dolara za globalnog zajmodavca, Sjedinjene Države i Japan obvezali su se dati po 100 milijardi dolara a Europska unija do 178 milijardi dolara.

Odluka o povećanju MMF-ovih resursa za borbu protiv utjecaja financijske krize na siromašne zemlje donesena je na samitu G20 u travnju u Londonu. Izvršni direktor MMF-a Dominique Strauss-Kahn kazao je tijekom vikenda da je organizacija već ispunila svoj cilj o 500 milijarde dolara svježih sredstava.

Tom su odlukom zemlje u razvoju prvi puta signalizirale da također mogu pomoći, iako je većina zauzvrat zatražila veći utjecaj na proces donošenja odluka u velikim multilateralnim tijelima, uključujući MMF.
 






www.seebiz.eu
(Zatvori)

Ugovor obuhvaća isporuku aktivnih dijelova generatora, provjeru ostalih dijelova te nadzor nad montažom, ispitivanja i puštanje u pogon četiri generatora s povećanjem snage s 27,8 MVA na 37 MVA u sklopu obnove cijele hidroelektrane. Završetak radova na ovom projektu je predviđen do kolovoza 2013. godine, navodi se u današnjem priopćenju iz Končara.





www.poslovni.hr
(Zatvori)

Crna Gora će do sredine listopada raspisati natječaj za istraživanje nafte i plina u južnom dijelu svog primorja, a među dvadesetak zainteresiranih tvrtki nalazi se i mađarski Mol, vlasnik Ine. "Sada pripremamo modele ugovora i čekamo usvajanje zakona. Vjerujem da ćemo do sredine listopada otvoriti natječaj", rekao je Poslovnom dnevniku Vladan Dubljević, pomoćnik crnogorskog ministra za rudarstvo. Crnogorska vlada ponudit će dozvole za radove u podmorju u području grada Ulcinja gdje se nalaze tri bloka ukupne veličine 45.000 četvornih kilometara.

Veliko zanimanje
Prema nekim procjenama ondje možda leži sedam milijardi barela nafte i oko 425 milijardi kubičnih metara plina, no u crnogorskom ministarstvu rudarstva kažu da je trenutno procijeniti reći kolike su točno rezerve. Napominju pak da je zanimanje inozemnih naftaša za ovaj projekt veliko.

Nema vijesti iz Ine
"Dosad je zanimanje pokazalo oko 20 kompanija, no vidjet ćemo koliko će ih poslati ponudu. Među zainteresiranima je Mol, međutim iz Ine nam se nitko nije javio", rekao je pomoćnik ministra Dubljević. Izvor blizak Ini još prije je rekao da je domaća naftna kompanija zainteresirana za sudjelovanje na natječaju te da će odluka ovisiti o vlasniku, odnosno Molu. Dakle, postoji mogućnost da Mol pošalje ponudu preko Ine, ali i da se prijavi samostalno. Inače, među najzainteresiranijim kompanijama nalazi se talijanski ENI, čiji su se čelnici ove godine sastali s predstavnicima crnogorske vlade s kojima su razgovarali o mogućnostima zajedničkih projekata. Uprava ENI-ja tom je prilikom najavila širenje poslovanja na Jadranu pa bi posao u Crnoj Gori bio u skladu s navedenom strategijom. "ENI je odavno pokazao zanimanje za istraživanje nafte i plina u podmorju Crne Gore", kaže Dubljević. Inače, talijanski ENI i Ina osnovali su prije dvanaest godina zajedničku tvrtku Inagip, koja se bavi istraživanjem i proizvodnjom plina u sjevernom Jadranu, a bogato iskustvo i zajednički dugoročni projekti zasigurno bi bili važni ako se Inagip prijavi. Međutim, prilično je izvjesno da bi mađarski Mol blokirao Inin pokušaj sudjelovanja u poslu s Talijanima, stoga domaćoj naftnoj kompaniji ostaje tek mogućnost sudjelovanja u sklopu Mola. Do zaključenja broja iz Ine nismo dobili odgovor na upit. Naftni stručnjaci kažu da su projekti poput ovog u Crnoj Gori uvijek zanimljivi, dok crnogorski mediji nagađaju ima li ondje većih rezervi i kolike bi one mogle biti.

Ina već istraživala u C. Gori
Naftni konzultant Davor Štern ističe da je Ina već sudjelovala u istraživanju crnogorskog podmorja. "Prije 20-ak godina Ina je s Amerikancima istraživala tamošnje podmorje, no bez većeg uspjeha. No od tada je tehnologija napredovala pa se mogu očekivati znatna otkrića", smatra Štern.

Izvori na granici
U crnogorskim medijima pojavile su se procjene i istraživanja koja pokazuju da nafte i plina ima u području između Ulcinja i Svetog Stefana kao i u području Prevlake na granici s Hrvatskom.

www.poslovni.hr

(Zatvori)