Malo zanimanje 

Ruskom Aeroflotu, za koji se tvrdi da će se izjasniti kada bude objavljen natječaj, moguća je prodaja manje od 50 posto Jat Airwaysa jer Rusija nije potpisnica Sporazuma o liberalizaciji zračnog prometa u Europi. Zbog toga bi ta kompanija morala naći partnera među europskim kompanijama koji bi kupio barem dva posto kako bi Aeroflot mogao koristiti pogodnosti ugovora o slobodnom europskom nebu. Prije objavljenog poziva srbijanska je vlada odobrila pretvorbu Jata iz javnog poduzeća u zatvoreno dioničarsko društvo sa 14,6 milijuna dionica po cijeni od 12,9 eura. Prihod Jata u 2007. godini iznosio je 165,2 milijuna, a rashodi 174,4 milijuna eura. Jat obavlja 64,2 posto prometa na beogradskom aerodromu, drugom po veličini na zapadnom Balkanu.

Procjenjuje se da će najavljenim ukidanjem viznog režima Europske unije zračni promet u beogradskoj zračnoj luci biti povećan za 30 posto. To trebaju biti povoljni razlozi za kupnju Jata koji, prema tvrdnjama njegova poslovodstva, ima velike troškove u održavanju zastarjele flote pa su česta kašnjenja na linijama. Također postaje upitno hoće li s raspoloživim zrakoplovima Jat uopće moći obavljati promet poslije 2009. godine. Prijave zainteresiranih kompanija Agencija za privatizaciju primat će do 24. listopada. Za kupnju Jata, prema objavljenim uvjetima, mogu konkurirati kompanije koje su lani prevezle najmanje 1,3 milijuna putnika te da im je financijska bilanca veća od 200 milijuna eura. Prema ocjeni poslovodsta, posljednji je trenutak za prodaju tvrtke, uz napomenu kako su povoljne mogućnosti prošle zbog vladine neodlučnosti da proda to javno poduzeće kada je za njegovu kupnju bilo zainteresirano šest inozemnih kompanija. Velika konkurencija za Jat stvorila je dojam kako će biti postignuta dobra cijena, pa je Mlađan Dinkić, ministar ekonomije, najavio početnu cijenu od 150 milijuna eura. U međuvremenu je zanimanje splasnulo, što je navelo Agenciju za privatizaciju da početnu cijenu smanji na svega 51 milijun eura, odnosno tri puta nižu od ministrove.

Obnova flote
U Agenciji za privatizaciji očekuju da će se kao kupci javiti ruski Aeroflot i Air Island, koji su prije pokazali najveće zanimanje za preuzimanje tvrtke, a nije isključeno da obje kompanija zajednički postanu njegovi vlasnici. Aeroflot je svojedobno ponudio najbolje uvjete za obnovu zastarjele zračne flote. Ukupna Jatova imovina obuhvaća 16 zrakoplova, akademiju za obučavanje pilota, nekoliko poslovnih zgrada u više europskih gradova koje su procijenjene na 162,6 milijuna eura.

www.poslovni.hr

(Zatvori)

Prema podacima iz prospekta, Jat je na kraju 2007. godine imao imovinu od 162,64 milijuna eura, 3,6 milijuna eura manje nego 2006. i 247,4 milijuna eura dugova, 15,8 milijuna eura manje nego u prethodnoj godini. Podaci nisu prošli kroz neovisnu reviziju. Vlada Srbije je na sjednici u ponedeljak 21. srpnja usvojila informaciju o strategiji privatizacije Jata, koju je izradio privatizacijski savjetnik Rotschield, odluku o pretvaranju Jat Airwaysa u zatvoreno dioničko društvo i odluku o konverziji dugova Jata u državni kapital. Jat je time pretvoren u zatvoreno dioničko društvo, pa se u prospektu vodi kao dioničko društvo za zračni promet Jat Airways. Jedini dioničar je država Srbija, kapital je upisan 30. lipnja 2008. godine i iznosi 185,7 milijuna eura. Prema podacima iz prospekta, Jat je prošlu godinu završio u minusu jer su poslovni prihodi bili 165,2 milijuna eura, a rashodi 174,4 milijuna eura. Jat je 2006. godine imao 156,7 milijuna eura prihoda i 175,5 milijuna eura poslovnih rashoda. Srpski avioprijevoznik ima devet Boeingovih aviona 737, koji su aktivirani između 1985. i 1988.


(Zatvori)

Zbog pada burzovnih tržišta diljem svijeta, nova tržišta pretrpjela su težak udarac, a ni farmaceutske dionice nisu ostale pošteđene. Val masovne prodaje koji se proširio preko granica nije uopće uzeo u obzir zabilježene podatke o uspješnosti iz 1 kvartala 2008., niti snažni međugodišnji skok ruskog farmaceutskog tržišta.

"Groznica rastućih kamatnih stopa već je pogodila Europu, a Europska središnja banka povisila je baznu kamatnu stopu na 4,25%. Može se očekivati usporavanje gospodarskog rasta u zapadnoj Europi. Povećanja kamatnih stopa na redu su i u zemljama srednje i istočne Europe, a prinosi od obveznica su u porastu. S obzirom na prilično mali vanjski dug tvrtki srednje i istočne Europe, implikacije po njihov financijski rezultat su minimalne. Stoga su glavni čimbenici koje treba uzeti u obzir primijenjene nerizične stope i promjenjivi izgledi valuta", tvrdi Vladimira Urbankova, analitičar farmaceutskog sektora u Erste banci.

"Mađarska je forinta nedavno dosegla svoju najveću vrijednost naspram eura, potičući nas da korigiramo naša valutna predviđanja za 2008. i nadolazeća razdoblja za Richter i Egis. Isto tako, jačina poljskog zlota zahtijeva korekcije našeg Bioton modela, a rekordna visina češke krune prisiljava nas da na adekvatne promjene naših pretpostavljenih predviđanja za Zentivu", kaže Urbankova.

"Posljednji (ali ne manje važan) čimbenik koji je potrebno uzeti u obzir učinak je paketa zdravstvenih reformi koje češka vlada provodi od siječnja 2008. (uključujući plaćanja za posjete liječnicima, recepte za lijekove i bolničko liječenje) kao i dugotrajni učinak mađarskih reformskih mjera, čime se stavlja veći cjenovni pritisak na segment tržišta refundiranih lijekova", dodaje.

Iako je pritisak na cijene lijekova neizbježan, to će tek u manjoj mjeri utjecati na farmaceutske tvrtke srednje i istočne Europe budući da je krajnji cilj pokriti sve veću potrebu za visokokvalitetnim liječenjem pomoću generičkih lijekova uz moguću veću participaciju pacijenata u cijeni zdravstvenih usluga, uključujući plaćanje za lijekove. No, dugoročno gledano, farmaceutska tržišta srednje i istočne Europe sigurno će rasti

"Smatramo da bi tržišta srednje i istočne Europe mogla biti svjedokom povećane volatilnosti u sljedećem razdoblju izvješćivanja, a ne može se isključiti ni daljnji pritisak prema dolje. S druge strane za ulagače koji ulažu na dulji rok, a usmjereni su prema temeljnim čimbenicima, najbolje farmaceutske tvrtke srednje i istočne Europe trenutačno predstavljaju dobru vrijednost po nikakvim cijenama. Izgledi za poslovanje i dalje su vrlo obećavajući, a podupire ih povećanje prodaje u Rusiji, glavnom izvoznom tržištu farmaceutskih tvrtki srednje i istočne Europe. Osim toga, najbolje tvrtke regije (posebno Krka) imaju i značajan prostor za kretanje na zapadnim tržištima zbog isteka patenata i/ili učinkovitih strategija za uže segmente tržišta", smatra Vladimira Urbankova.

Zbog svega navedenog, analitičari Erste Banke dali su i preporuke o kupovanju nekih od dionica farmaceutskih tvrtki u srednjoj i istočnoj Europi.

Tako, unatoč očekivanom padu ciljnih cijena za Richter i Egis na 41,10 forinti, i dalje ostaje preporuka "kupiti".

Pad Bitoinovih dionica utjecao je na korekciju njihove ciljne 12-mjesečne cijene, a uzimajući u obzir dodatni popust koji je odraz rizika, ostaju kod svoje preporuke "zadržati".

Praška Zentiva oporavila se na temelju priča o budućem preuzimanju, a daljnje vijesti zadržati će dionicu te češke kompanije u središtu pozornosti. Ciljna cijena podignuta je na 1300 kruna, ali s obzirom na povlačenje ponude PPF-a, analitičari su spustili ocjenu na "zadržati".

Nakon objavljenih izvrsnih rezultata za prvi kvartal ove godine, nedavno objavljeni rezultati prodaje za prvo polugodište ukazuju na snažna napredak Krke. No, ni ti čimbenici ni mali udio stranog vlasništva nisu uspjeli zaštiti Krku od vanjskih utjecaja na tržištu dionica. Zato bi rezultati koje bi Krka trebala objaviti krajem srpnja trebali bi potvrditi regionalnu kompetitivnu prednost tvrtke. Analitičari upozoravaju na neiskorišteni potencijal dionice jer se njome trenutno trguje po cijeni od 91 euro, a njihova je ciljna cijena 125 eura. Zato, u išćekivanju izvrsnih poslovnih rezultata zadržavaju preporuku "kupiti".

U izvješću Erste banke ne spominje se hrvatska Pliva.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Iznos koji će prosječan Hrvat izdvojiti za čitavo ljetovanje, gosti dubljega džepa platiti će tek za noćenje s doručkom u nekom od najluksuznijih hotela na hrvatskom Jadranu. U Dubrovniku je najveća koncentracija luksuzne hotelske ponude koja obično nema problema s popunjenošću.

Za boravak u hotelu Pucić Palace, unutar starih gradskih zidina, valja platiti ugođaj, dizajn i stil - noćenje s doručkom u standardnoj dvokrevetnoj sobi u visokoj sezoni stoji nešto više od 4 tisuće kuna, a ako gost želi još i pogled na Gundulićev trg i Knežev dvor, platit će sobu i blizu 5 tisuća kuna. Sanja Brigović, menadžerica prodaje u tom hotelu turskoga vlasnika Uzel turizam, objašnjava kako su im najbrojniji gosti Britanci i Amerikanci, te dodaje kako svaki gost dobiva dar od hotela - svilene marame i kravate Croata.

(Zatvori)

Temeljni kapital povećat će se izdavanjem oko 2,9 milijuna nematerijaliziranih redovnih dionica serije B, svake u nominalnoj vrijednosti od 100 kuna.Izdavanjem dionica Luka će se dokapitalizirati isključivo povećanjem vlasničkog udjela države, a dionice neće biti ponuđene na tržištu dionica, budući da su članovi skupštine prihvatili i odluku o potpunom isključenju prava prvenstva ostalim dioničarima pri upisu novih dionica u korist Vlade Republike Hrvatske.

Skladišni prostor na Škrljevu u riječkom zaleđu, na kojemu se nalazi veliki skladišni i manipulativni lučki prostor, nije ušao u temeljni kapital Luke jer je sredinom 90-tih dobio status pomorskog dobra.Odlukom Vlade prošle godine su nekretnine na Škrljevu izuzete iz pomorskog dobra, odnosno iz lučkog područja kojim je upravljala riječka Lučka uprava.

www.liderpress.hr

(Zatvori)

Strategija daljnjeg razvoja GZS-a predviđa rast prihoda od 20 posto godišnje, stvaranje jakog GIS odjela, proširenje vojnog NATO programa te zapošljavanje najmanje 20 novih stručnjaka u narednih 12 mjeseci.

Uz ured u Sloveniji, GSZ je aktivan i u Skopju te na taj način, osim zatvorenog slovenskog tržišta, ovom akvizicijom Geofoto ulazi i na makedonsko tržište prostornih informacija.

U Geofotu napominju kako su ulaz na makedonsko tržište dodatno ojačali i jučerašnjim preuzimanjem tvrtke Zenit, najveće makedonske geodetsko-geoinformatička tvrtke.

Geofoto Grupa, druga je tvrtka po veličini u Europi koja se bavi geodezijom i geoinformatikom, a u ovoj godini planira 70 postotni rast bez akvizicija.

Geofoto većinom pruža usluge institucijama u Europi, ali i u Centralnoj Americi, Africi i Bliskom istoku, a u budućnosti se planiraju nastaviti širiti na tržište Europske unije, posebno Njemačke i Austrije koje su bile glavna orijentacija i GZS-a.



www.seebiz.eu
(Zatvori)

Jučerašnja objava o prodaji čak 1000 trezorskih dionica Transadrije mimo burze dodatno je razljutila grupu malih dioničara ove tvrtke. Stoga su oni u dopisu burzi i Hanfi i HFP-u kao najvećem pojeedninačnom dioničaru, u kojemu ih obavještavaju kako Uprava njihov (po njima) na vrijeme poslan i sastavljen protuprijedlog nije objavila, mali dioničari odlučili izmijeniti svoj protuprijedlog i zatražiti kompletnu reviziju poslovanja. Mali dioničari za dnevni red Skupštine predlažu smjenu čitavog nadzornog odbora, osim predstavnika HFP-a, budući da sumnjaju da su njegovi članovi davali potporu Upravi za poslovne odluke štetne za tvrtku, u prvome redu misli se na kupnju prijevozničke tvrtke TIP d.o.o.

Dioničari smatraju da je iznos od 32 milijuna kuna, za koliko je prema njihovim informacijama kupljen udio u TIP-u, višestruko premašuje vrijednost navedene tvrtke, a kako se radi o iznosu koji je veći od 50 posto temeljnog kapitala Transadrije, smatraju da je o Transakciji trebala odlučivati Skupština svih dioničara Transadrije. Nadalje, traži se isplata izvanredne dividende u iznosu od 17,2 milijuna kuna, budući da društvo očekuje isplatu udjela iz prodaje WTC-a u Rijeci te smatraju da se isplatom neće ugroziti poslovanje društva.

Kao najvažniju točku dnevnog reda trebalo bi izdvojiti zahtjev za nezavisnom revizijom poslovanja sa tvrtkama TransRi, Policentro, TIP, Venditom I Vendicijom(Lider je u posjedu zapisnika sa dvaju sjednica Nadzornog odbora iz 2004. u kojima je vidljivo da se upozoravalo na prevelike obveze Vendite prema Transadriji što je na kraju rezultiralo sa otpisom čak 13 milijuna kuna duga na štetu Transadrije) te ulaganjima u nekretnine i Luku Šibenik u proteklim godinama.

U opsežnom protuprijedlogu navodi se i zahtjev za izradom poslovnog plana društva, izmjenama zastarjelih odredbi Satuta društva, donošenjem programa nagrađivanja zaposlenika tvrtke i revizija promjena dioničarske strukture-najvjerojatnije zbog objave o prodaji trezorski dionica osam dana prije skupštine. Iako grupa malih dioničara posjeduje svega pet posto dionica, ovakav protuprijedlog prebacuje odgovornost na HFP kao najvećeg pojedinačnog dioničara, u čijem bi interesu trebalo također biti što transparentnije poslovanje Transadrije i porast vrijednosti tvrtke za sve dioničare kompanije.




www.liderpress.hr
(Zatvori)

Na svečanosti su bili predstavnici gradske i područne uprave Hrvatskog olimpijskog odbora, sportaši i predstavnici osiguravateljskih kuća, investicijskih fondova, tvrtki i drugih koji su kupnjom municipalnih obveznica poduprli gradnju bazena. Grad Rijeka financirao je najveći dio gradnje novih bazena izdavanjem municipalnih obveznica od ukupno 180 milijuna kuna u tri tranše.

U novom kompleksu bazena, koji je prvi veći sportski objekt sagrađen u Rijeci nakon 30 godina, bit će 25-metarski bazen i manji bazen za neplivače. Nakon otvaranja počet će rekonstrukcija postojećega 50-metarskog bazena, a zatim će se graditi i novi bazen za skokove u vodu. Ta dva bazena bi trebala biti dovršena najkasnije u prvom tromjesečju 2009. godine.

Uz kompleks bazena su sagrađeni garaža, sunčalište, ugostiteljski objekti, fitnes centar i info punkt, a iduće godine bit će uređena i obližnja plaža.Prvo veće natjecanje bit će Međunarodni plivački miting na jesen, a u prosincu će se održati 12. prvenstvo Europe u 25-metarskim bazenima. Osim toga, ove će se godine u Rijeci proslaviti stotinu godina organiziranog plivanja, te stota obljetnica Plivačkog sportskog društva "Primorje".

www.liderpress.hr

(Zatvori)