Cijena zlata bi u sljedećih šest mjeseci mogla preskočiti razinu od 1100 dolara za finu uncu, tvrde analitičari, a prenosi Bloomberg. Cijena najplemenitijeg metala u posljednjih godinu dana porasla je za 30 posto, a srebra gotovo 50 posto. “Rast cijene većinom je uzrokovala zabrinutost ulagača stabilnošću financijskih sustava”, tvrdi Ghee Peh, direktor istraživanja u hongkonškom UBS Securities Asia. “S novim slabljenjem američkog dolara cijena zlata dodatno raste”, kaže on. Dolar je sve bliže najnižoj razini u odnosu na euro tijekom ove godine, a daljnji pad moglo bi izazvati pozitivno tromjesečno izvješće o stanju njemačke ekonomije. U takvim uvjetima zlato postaje utočište sve većem broju ulagača. “Dodatnim slabljenjem dolara i porastom zanimanja za robe koje štite od inflacije cijena zlata će nastaviti rasti”, ističe Park Jong Beom, trgovac metalima u seulskoj Tongyang Futures.

Cijena zlata za trenutnu isporuku u ponedjeljak je na singapurskoj burzi porasla za 0,2 posto na 1002,06 dolara. Znakovito je da su ostali plemeniti metali ostvarili blagi pad cijene. Cijena srebra pala je za 0,1 posto, platine 0,6 posto, a paladija za 0,5 posto. Najvišu razinu u posljednjih godinu dana od 1011,95 dolara zlato je dosegnulo u rujnu 2008. godine. Priliku za dobru zaradu na zlatu “nanjušili” su i hedge fondovi, ali i ostali špekulanti. Prema prošlotjednim podacima američke Komisije za trgovanje robnim terminskim ugovorima, u prvom tjednu rujna broj “oklada” na porast cijene terminskih ugovora za zlato na njujorškoj burzi dosegnuo je rekordne razine. Tada je sklopljeno više od 224.000 transakcija. Zlato tako postaje sve traženija roba među špekulantima, što se ne bi moglo reći za ostale robe. Cijena roba u sklopu indeksa Standard & Poor’s GSCI pala je za gotovo 30 posto u odnosu na posljednji trgovinski dan prije propasti banke Lehman Brothers. Cijena sirove nafte u istom je razdoblju pala za 32 posto, a bakra za 13 posto.

Štrajk u rudniku
Porast cijene zlata mogla bi potaknuti i vijest iz Gane. Prema pisanju Bloomberga, radnici najvećega ganskog rudnika zlata Tarkwa započeli su “bijeli štrajk” koji bi vrlo brzo mogao prerasti u potpuni prestanak rada. “Zaposlenici su radili, ali je efikasnost rada bila drastično smanjena”, kazao je tajnik sindikata Prince William Ankrah. Rudnik Tarkwa u zapadnoj Gani u vlasništvu je južnoafričke tvrtke Gold Fields i prošle je godine proizveo 646.000 unci zlata. Radnici traže ujednačavanje plaća između stranih i domaćih radnika. “Jaz je sve veći”, ističe Ankrah.





wwww.poslovni.hr
(Zatvori)

Nakon tromjesečnog uzastopnog usporavanja rasta potrošačkih cijena na godišnjoj razini kolovoz bilježi ubrzavanje inflatornih pritisaka. Istovremeno, promjene na mjesečnoj razini uglavnom su bile posljedica sezonskih kretanja u gospodarstvu, te su drugi mjesec za redom zabilježile blagi pad.

U usporedbi s prošlogodišnjim kolovozom, potrošačke cijene više su za 1,5%. Na godišnjoj razini cijene zdravstvenih usluga i dalje bilježe iznadprosječni rast od gotovo 20%, dok su cijena alkoholnih pića i duhana rasle po stopi od 15,4%. Povećanje administrativno utvrđenih cijena rezultiralo je rastom cijena plina za kućanstva od preko 18,5%. Također, i iz istog razloga zabilježen je i snažan godišnji rast cijena zdravstvenih usluga. Istovremeno, rekordno visoke razine cijena sirove nafte u 2008. rezultirali su padom maloprodajnih cijena naftnih derivata od 12,1% na godišnjoj razini.

U usporedbi sa srpnjem ove godine promatrane cijene niže su za 0,1%. Mjesečni pad cijena dobara i usluga, koje se koriste za osobnu potrošnju, ponajviše je generiran padom cijena prehrane i bezalkoholnih pića (0,3%) odnosno cijena odjeće i obuće (3,8%) što je posljedica sezonskih sniženja, ali i pada domaće potrošnje. Dodatni pad potrošačkih cijena u odnosu na srpanj ublažen je rastom cijena goriva i maziva za osobna vozila (+3,6%) kao posljedica rasta cijena goriva, te rastom cijena održavanja i popravaka osobnih vozila (+2,2%).

U narednim mjesecima očekujemo da će se na kretanje potrošačkih cijena odraziti utjecaj povećanja stope PDV-a i uvođenja trošarina. Također, pri kraju godine izgubit će se pozitivan utjecaj više prošlogodišnje baze pa je izgledno jačanje inflatornih pritiska na godišnjoj razini u posljednjem tromjesečju. Ipak, na snagu inflatornih pritisaka krajem ove te početkom iduće godine važan utjecaj imat će i intenzitet deprecijacijskih pritiska na kunu.
 





www.seebiz.eu
(Zatvori)

Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD) snizilo je cijene svojih usluga, čak i upola. Od 1. listopada stupa na snagu novi cjenik koji je objavljen na internetskim stranicama Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) zajedno sa starim cjenikom. U tom se dokumentu primjećuje kako je većina stavki znatno smanjena u odnosu na stare naknade. Minimalna mjesečna naknada svih usluga ostaje ista, međutim ona maksimalna se mijenja, odnosno snizuje.

Jeftinije i skuplje
Pohrana vlasničkih vrijednosnih papira neku će kompaniju stajati maksimalno 18.000 kuna mjesečno, što je 26,5 posto manje nego sada. Iako je iznos manji, relativne cijene, koje se određuju u odnosu na visinu tržišne kapitalizacije određene tvrtke, povećane su ovisno o vrijednosti kompanije. Primjerice, naknada na dio kapitalizacije iznad četiri milijarde kuna iznosi 0,01 posto, a bila je 0,0001 posto. Isto vrijedi za pohranu dugoročnih dužničkih vrijednosnih papira koja je pojeftinila za 4500 kuna i sada iznosi maksimalno 20.000 kuna mjesečno. Jednak maksimalni iznos vrijedi i za pohranu kratkoročnih dužničkih vrijednosnica, što će obradovati izdavače komercijalnih zapisa, ali i državu, odnosno izdavače trezorskih zapisa. No ostaje jedino nejasno zašto su u SKDD-u odlučili sniziti cijene s obzirom na to da je kriza i svi trebaju dodatnoga kapitala?

Kao i Zagrebparking
Razgovarajući s akterima tržišta kapitala, može se primijetiti veliko nezadovoljstvo depozitarnom agencijom. Čak se spominje usporedba prema kojoj je SKDD kao Zagrebparking – “i da hoće, ne može biti u gubitku”. Glavne kritike idu prema monopolističkom položaju SKDD-a koji jedini na domaćem tržištu nudi usluge depozitarija. SKDD je prošlu godinu zabilježio dobit od 33,9 mil. kuna, 0,6 posto više nego godinu prije. Primjerice, 2006. dobit je iznosila 20,2 mil. kuna.

Manje od 100.000 aktivnih
U 2009. godini, do 24. kolovoza, u SKDD-u je bilo aktivno (barem jedna preknjižba) 96.112 računa, dok je u 2008. bilo aktivno čak 386.328 računa. No prema posljednjim podacima, u SKDD-u se vode čak 366.843 računa na kojima nema nijedne dionice, dok je na 22.673 računa samo jedna.





www.poslovni.hr
(Zatvori)

Prema tom sporazumu EDF će dobiti preko 10 posto udjela u rusko-talijanskom projektu Južni tok, naveo je list Kommersant riječi drugog izvora iz vlade bliskog pregovorima.

"Dokument predviđa široku suradnju, od čega je najvažnije to da će EDF dobiti 10-postotni udio u Južnom toku u zamjenu za dugoročni sporazum o opskrbi plinom njegovih elektrana putem tog plinovoda", kazao je dužnosnik za novine. Sporazum bi mogao biti potpisan do kraja mjeseca kada izvršni direktor Gazproma Aleksej Miller planira posjetiti Francusku, dodao je.

Južni tok, u kojem je talijanska energetska grupa ENI glavni partner Gazproma, ići će od Rusije kroz podmorje Crnog mora do Bugarske gdje će jedan njegov odvojak ići prema sjeverozapadu preko Srbije do Austrije a drugi južno do Italije i Grčke.

Projekt se smatra konkurencijom projektu plinovoda Nabucco kojeg vodi Europska unija a kojim se planira dovesti plin iz Kaspijskog mora prema Europi, preko Turske, Grčke, Bugarske, Rumunjske i Mađarske.

Vijest o EDF-ovom sudjelovanju u projektu Južni tok objavljena je nakon što je francuski premijer Francois Fillon posjetio ovaj tjedan Rusiju gdje je s ruskim premijerom Vladimirom Putinom razgovarao o sudjelovanju Francuske u Južnom toku i plinskom projektu Sjeverni tok, objavile su novine.

Francuska energetska grupa GDF Suez trenutno razmatra mogućnost sudjelovanja u plinovodu Sjeverni tok, u kojem su se njemačke grupe BASF i EON udružile s Gazpromom kako bi izgradili vezu od Rusije prema Njemačkoj, kroz podmorje Baltičkog mora.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Na američkom tržištu barel sirove nafte za isporuke u listopadu ostao je gotovo nepromijenjen na 68,92 dolara, nakon što je nakratko dotaknuo 69,23 dolara. Na tržištu u Londonu barel je pojeftinio 34 centa na 67,10 dolara.

Grupa CME, koja upravlja NYMEX-om, obavijestila je brokere i trgovce da će od 14. rujna postrožiti provedbu ograničenja broja opcija na ugovore koje pojedini ulagač može imati na njujorškoj, čikaškoj i drugim burzama, povećavši vjerojatnost kazni za manipulaciju cijenama.

"Konsolidiramo se nakon prošlog tjedna", zaključio je Andrey Kryuchenkov analitičar tvrtke VTB Capital, dodavši da je sirova nafta uglavnom dobila poticaj od dolara i dionica.

Neki trgovci kazali su da su obavijest Čikaške robne burze protumačili kao upozorenje da bi mogla uskoro smanjiti moguća izuzeća od ograničenja broja opcija. Neki pak smatraju da CME neće pooštriti provedbu ograničenja i da je riječ tek o rutinskoj obavijesti.

Američka komisija za trgovanje terminskim ugovorima za robu želi obuzdati špekulacije u trgovini energentima i ostalim robama, posebice naftom. Smatra se da su prekomjerne špekulacije uzrokovale skok cijena nafte na gotovo 150 dolara u prošloj godini.

Američki naftni institut objavit će tijekom dana podatke o zalihama sirove nafte u SAD-u u prošlom tjednu a američka vlada objavit će svoje tjedno izvješće u srijedu. Preliminarna anketa Reutersa pokazala je da analitičari predviđaju pad zaliha sirove nafte za 2,7 milijuna barela, ali i rast zaliha destilata za 1,5 milijuna barela, te zaliha benzina za 800.000 barela.

Potporu cijenama nafte dalo je i slabljenje dolara u utorak naprema košarici šest ostalih velikih valuta.

OPEC je odvojeno izvijestio da je referentna cijena barela košarice nafte tog kartela u ponedjeljak iznosila 66,47 dolara, pojeftinivši 1,74 dolara u odnosu na kraj prošlog tjedna.

www.business.hr

(Zatvori)

Deutsche Telekom pozvao je savjetnike da istraže moguću ponudu vrijednu nekoliko milijardi dolara i mogao bi je podastrijeti u idućih nekoliko tjedana, objavile su novine u nedjelju, pozivajući se na neimenovane izvore. Tome je prethodila objava T-Mobilea, britanske podružnice Deutsche Telekoma, o prijedlogu o povezivanju s britanskom podružnicom France Telecoma Orange, čime bi se stvorio najveći pružatelj usluga na britanskom tržištu mobilne telefonije. Tržišna vrijednost Sprinta procijenjena je na 10,6 milijardi dolara, pišu novine.

Deutsche Telekom vjerojatno će zatražiti gotovinsku injekciju od dioničara, uključujući njemačku vladu, koja drži 32 posto udjela, za financiranje akvizicije Sprinta, objavio je The Sunday Telegraph. Deutsche Telekom, Sprint i Deutsche Bank odbili su komentirati tu vijest, napomenuo je britanski list.






www.seebiz.eu
(Zatvori)

List piše i kako je gotovo sigurno da se iza američke odvjetničke kuće krije jedan od vodećih svjetskih konglomerata u proizvodnji oružja i vodeći proizvođač bojnih brodova Northrop Grumman, no Božić to nije htio potvrditi. Kazao je tek kako se radi o "jednoj ozbiljnoj američkoj tvrtki".

Božić je potvrdio, piše list, da su Amerikanci zainteresirani za gradnju brodova trgovačke mornarice u »3. maju«, s težištem na višenamjenskim tankerima nosivosti oko 52.000 tona.

www.business.hr

(Zatvori)

- Kupci luksuznih proizvoda troše manje, putuju manje i imaju manje povjerenja, a mijenja se i način na koji troše novac jer se, iako ostaju vjerni poznatim markama, odlučuju za „manje skupe” proizvode, kazala je suradnica te kuće Claudia d’Arpizio.

Prema ovoj procjeni, u prvom polugodištu pad je iznosio između 15 i 20 posto, dok bi se situacija u drugoj polovini godine trebala popraviti. U prethodnoj procjeni iste konzultantske kuće, na tržištu luksuza ove godine trebao je biti zabilježen pad između tri i sedam posto.

Joel Mongolfi, direktorica istraživanja u Bainu, kaže da luksuz i visoke cijene „više nisu sinonimi” i dodaje da potrošači traže dobre stvari i čekaju popuste. Također se navodi i da kupci skupe robe traže „diskretnije proizvode” jer je „razmetanje izašlo iz mode”.

I pored svega, izgleda da efekt financijske krize neće natjerati superbogate da smanje potrošnju na sitne stvari, kao što su automobili, nakit, odjeća, iako se njihovoj imovini ne piše baš najbolje. Kao što je to u jednom intervjuu za Lux magazin sugovornica veselo objasnila:

- Luksuz je dio osobne kulture i stanje i način postojanja, on je u nečijoj biti, pa stoga od tih vrijednosti ne može da se odustane samo zato što su neki nemarni financijski direktori u Sjedinjenim Državama pokrenuli ovu ludu financijsku krizu! Prošloga tjedna sam kupila ’hermes’ torbicu, a nemam namjeru otkazati niti planirano božićno krstarenje.

Na portalu spomenutog časopisa grupa dobavljača luksuzne robe razmatra utjecaje krize.

- Luksuz je poseban svijet, svijet snova, kaže jedan.

- Financijska kriza ne može na njega da utiče. Naprotiv, izgleda da je sektor luksuzne robe u stvari utočište za korisnike luksuzne robe jer uvijek znate što dobijate kada kupujete luksuznu robu, smatra drugi.

- Oni koji troše na ’pristupačan’ luksuz smanjili su potrošnju, što ne važi za one koji kupuju pravi luksuz”, samo su neki od komentara i zaključaka koji se mogu pronaći na ovom portalu.

Utjecaj krize na luksuz vidljiv je čak i u ruskoj prijestolnici, širom svijeta poznatoj po svojim pretjerano skupim restoranima, prometu zakrčenom luksuznim automobilima i sklonosti k neumjerenosti. Iako se smatra da je Moskva četvrta u svijetu po kupovini luksuzne robe i opreme, ova ruska industrijska grana, čija je vrijednost između 3,1 i 6,17 milijardi eura (4,5 i devet milijardi dolara), očekuje pad profita za čak trećinu.
 





www.seebiz.eu
(Zatvori)