Još u travnju su Mađari za Palomu na javnom natječaju za otkup svih dionica nudili dobrih 20 milijuna eura. Sada su očito promijenili mišljenje.

U slučaju kupnje, Mađari također od Kapitalske družbe i Slovenske odškodninske družbe zahtjevaju i beskamatnu pozajmicu od 10 milijuna eura te potpunu promjenu vodstva tvrtke. Još uvijek su u razvoj Palome spremni uložiti nekoliko desetaka milijuna eura.

Vlasnik i direktor Paper & More, Alex Dembitz, prema pisanju "Dnevnika" tvrdi da te informacije o ponudi nisu točne. Potvrdio je jedino da im je Paloma kao tvrtka još uvijek zanimljiva, ali više od toga nije želio otkriti.

U Kadu i Sodu navodno ozbiljno razmišljaju o prihvaćanju i ponude od jedan euro jer bi u protivnome Paloma mogla završiti u stečaju. Probanka, jedna od potpisnica dioničarskog sporazuma Palome smatra ponudu od jednog eura uvredljivom. Kako su objasnili, Paper & More smatraju ozbiljnim partnerom i od njih očekuju i ozbiljnu ponudu jer je Paloma ugledna tvrka sa prepoznatljivim proizvodima i brendovima u većini država u regiji, ali i šire.




www.seebiz.eu
(Zatvori)

Tvrtka Vrni s partnerima iz Srbije, BiH, Crne Gore i Albanije kupila tvrtku u Ekvadoru i stvara vlastiti brend banana. Zagrebačka tvrtka Vrni, najveći uvoznik voća i povrća u Hrvatsku, pokrenula je vlastiti brend banana Derby s kojim je u ovom dijelu Europe počela konkurirati poznatim svjetskim brendovima Bonita i Chiquita, piše Jutarnji list.

Ante Vrcan, jedan od vlasnika obiteljske tvrtke Vrni, objasnio nam je kako je s partnerima iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije u Ekvadoru kupio prije dvije godine tvrtku koja za njih direktno otkupljuje banane i pakira ih pod zajedničkim brendom te brodom šalje u Europu, odakle se od prošle godine plasira u gotovo svim zemljama jugoistočne Europe i sjeverne Afrike.

- Mi već danas imamo promet od oko 240 milijuna eura godišnje, od čega malen dio, oko 15 milijuna eura, iznosi promet u Hrvatskoj - kaže Vrcan. Svaki mjesec promet bananama u Hrvatskoj raste nam oko 30 posto. Krenuli smo sa 3000 kartona, a sad smo već došli do nekih 15.000 kartona ili oko 300.000 kilograma, a godinu ćemo završiti s oko 450.000 kartona ili 450 šlepera, ističe Vrcan. Dodaje kako je po uvozu od njih jači samo Konzum koji uvozi oko 200 šlepera više.

Vrcan dodaje da je poznato da je banana najprodavaniji pojedinačni artikli u svim trgovinama svijeta, a ta nam je informacija potvrđena i u Konzumu. Banana se proizvodi cijele godine, jeftina je i hranjiva i zbog toga je tražen proizvod, dodaje Vrcan. Samo Ekvador tjedno izvozi pet brodova po 200.000 kartona ili oko 100.000 tona. Usporedbe radi, najveća proizvodnja mandarina u Hrvatskoj u tri mjeseca iznosi 40.000 tona, kaže Vrcan.

- Cijena banana u Ekvadoru je zaštićena na 4,25 dolara cijele godine, a upravo je okončan i dugogodišnji rat zemalja izvoznika s EU koji je najavio snižavanje uvozne carine jer je sa sadašnjom carinom od 178 eura po toni ili oko 3,5 eura po kartonu prevelika i utječe na pad potrošnje banana - upozorava Vrcan. Hrvatska carina relativno je niska i iznosi deset posto, odnosno na karton banana plaća se od pola do jednog eura, ovisno o cijeni banane.

S ulaskom u EU Hrvatska će morati uskladiti carine, što bi moglo povećati cijenu banana. Sadašnja prosječena cijena je oko četiri kune, a cijena je ove godine rasla zbog cijena nafte i velikih troškova brodskog prijevoza, kaže Vrcan, koji nekoliko puta godišnje odlazi u Ekvador na plantaže.

Dodaje da je Ekvador opasna zemlja po kojoj se ne može putovati bez policijske zaštite, a svaki vlasnik plantaže banana ima vlastiti mali avion s kojim se dolazi do plantaže.

- Banane za Vrni brodom stižu svaki tjedan, a problem nekada nastane u Panamskom kanalu ako je velika gužva. Samo prolazak broda kroz kanal košta 140.000 dolara, a najveća je gužva u veljači i ožujku - navodi Vrcan. Banana se u Hrvatskoj najviše troši u tim mjesecima jer se do tada više jede domaća mandarina, a već od travnja stižu jagode, kaže Vrcan. Prosječno se u Hrvatskoj potroši oko 250.000 kartona banana mjesečno, što u konačnici daje potrošnju od oko 13 kilograma po stanovniku. Tvrtka Vrni bavi se uvozom voća i povrća već 20 godina, a upravo su krenuli i u gradnju najvećeg nasada trešanja na 50 hektara.

- Okrećemo se proizvodnji, a za četiri godine imat ćemo proizvodnju 1000 tona trešanja, uglavnom za izvoz. Hrvatska ima šansu u izvozu voća - ističe Vrcan.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Pivovara Carlsberg Croatia iz Koprivnice u prvom je ovogodišnjem polugodištu povećala ukupni volumen prodaje za 12,5 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok je tržišni udjel u Hrvatskoj s lanjskih 15,3 posto porastao na 17,2 posto, izvijestili su iz te tvrtke.

Navode i da im je istodobno volumen prodaje u Hrvatskoj porastao 7 posto, za razliku od ukupnog hrvatskog tržišta piva koje je u istom razdoblju palo za više od 5 posto.

Komentirajući poslovne rezultate zadovoljavajućim predsjednik Uprave Carlsberga Croatia Thomas Kure Jakobsen istaknuo je da ove godine investiraju 10 milijuna eura u širenje proizvodnje i razvoj kako bi podržali rast.

Pivovara Carlsberg Croatia dio je danske pivarske grupacije Carlsberg, a po volumenu prodaje treća je pivovara na hrvatskom tržištu. Osim hrvatskog ta tvrtka ima odgovornost i za razvoj mađarskog i slovenskog tržišta.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Predstavnik lokalnog partnera u volkswagenovom zajedničkom preduzeću u BiH Nihad Imamović rekao je agenciji Rojters da se iz Slovačke u jeftiniju i rentabilniju BiH seli montaža volkswagenovih modela, prenosi Agencija ONASA.

"To nije istina, cjelokupna proizvodnja u Bratislavi nastavlja se. Preseliće se samo dio proizvodnje autodijelova iz mjesta Martin", demantirala je tu vijest portparolka Volkswagena Slovakija Danijela Rutss.

U Slovačkoj Volkswagen zapošljava oko 8.500 ljudi, najviše u montažnom zavodu u Bratislavi, a pored tvornice  autodijelova u Martinu, njemački koncern ima i pogon na istoku Slovačke, u Košicama, gdje priprema automobile za izvoz u Rusiju i Ukrajinu.

"Mi ništa o tome ne znamo. Ne izgleda mi vjerovatno, jer u BiH krajem godine prestaju carinske olakšice za montažu automobila", kazao je češkom serveru Idnes.cz i Jaroslav Ccerni, portparol Škode iz Mlade Boleslave, koja je takođe dio njemačkog koncerna.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Vjesnik, dioničko društvo tiskarsko izdavačke djelatnosti, u prvom je polugodištu ove godine ostvarilo dobit od 4,9 milijuna kuna, što je znatno povećanje dobiti u odnosu na 1,6 milijuna kuna koliko je iznosila u istom razdoblju 2007. godine, pokazuju podaci iz financijskog izvještaja Vjesnika objavljenog na Zagrebačkoj burzi.

Vjesnik je povećao ukupne prihode za 8 posto, na 125,1 milijun kuna. U njihovoj strukturi 91 posto čine prihodi od prodaje tiskarskih usluga. U odnosu na isto razdoblje prošle godine te usluge povećane su za 7 posto. Ostali prihodi sudjeluju sa 7 posto, a financijski sa 2 posto.

Uprava Vjesnika u narednom razdoblju ne očekuje veće poteškoće u naplati potraživanja od kupaca tiskarskih usluga navodeći kako nema slučajeva koji bi izazvali značajnije troškove i negativno se odrazili na poslovanje.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

U priopćenju poslanom medijima u srijedu stoji kako OMV povlači izjavu o namjeri ponude 32,000 forinti po dionici MOL-a dioničarima te mađarske kompanije objavljenu 25. rujna 2007.

Kako se navodi u priopćenju iz OMV-a, Europska komisija signalizirala je da neće prihvatiti obveze koje je austrijska kompanija spremna preuzeti da bi otklonila zabrinutosti Bruxellesa vezane uz koncentraciju rafinerijskih kapaciteta u regiji srednje Europe dođe li do njezina spajanja s Molom.

U OMV-u vjeruju u nastavak konsolidacije naftne i plinske industrije u srednjoj Europi, ističe se dalje u priopćenju. Stoga će sada razmotriti različite opcije u svrhu maksimiziranja vrijednosti svojeg 20,2-postotnog udjela u MOL-u te ostvarivanja koristi od kreiranja vrijednosti u tom procesu konsolidacije.

www.business.hr

(Zatvori)

Mala zarada
"Automobilska industrija Volkswagen iz martinskih pogona premjestit će produkciju nekih dijelova automobila u sarajevsku tvornicu. Međutim, zbog toga se neće smanjiti broj zaposlenih u Martinu. Ostat će na približno istoj razini kao i lani", izjavila je slovačkim Hospodarskim novinama glasnogovornica VW Slovakia Daniela Rutsch. Prema njenim riječima, odluka centrale koncerna neće imati nikakav utjecaj na sadašnju produkciju zavoda u Martinu i njen proizvodni program. Ipak, razlozi ovakvog poslovnog poteza nisu bliže precizirani. "Upravni odbor VW Sarajevo sprema se da na zasjedanju 27. kolovoza usvoji odluku o novoj proiozvodnji", izjavio je Reutersu generalni menadžer proizvodnje u Sarajevu Nihad Imamović. "To će značiti zapošljavanje novih 600 do 700 radnika", dodao je on. "Smatramo da bi proizvodnja od 100.000 automobila bila rentabilna, a za nju je potrebno ulaganje oko 50 milijuna eura", kazao je Imamović. Naglasio je da ovu investiciju limitira činjenica što je zarada na automobilima u BiH manja od logističkih troškova.

Prema objašnjenju Vedrana Peršića, glasnogovornika bosanske tvrtke ASA Holding, radi se o preseljenju jedne linije za proizvodnju komponenti sistema za kočenje iz Slovačke u Bosnu. "Ta linija bi trebala biti u sastavu bivše velike tvornice VW u Vogošći kod Sarajeva koja je sada ima samo montažnu liniju koncerna VW. U njoj je sada zaposleno 350 ljudi", dodao je Peršić. U tvornici VW TAS, čiji je veliki dio i danas u ruševinama, 58 posto dioničarskog udjela ima VW i 32 posto slovenska tvrtka Prevent koja je u ASA Holdingu, privatnom poduzeću koje proizvodi kožnate presvlake za cijeli koncern VW. ASA u BiH ima zaposlenih oko 2500 radnika. Holding nastoji obnoviti tradiciju autoindustrije u BiH koja je prekinuta izbijanjem rata 1992. godine. U Vogošći su se prije rata proizvodili Volkswagenovi golfovi koji su i sada na cijeni u BiH više nego Škode.

 

Traženje poticaja

Prema mišljenjima nekih slovačkih ekonomskih analitičara, ovaj primjer ukazuje na kratkovidnost politike investicija u sektoru montaže i proizvodnje auta, koje traži dosta radne snage, a produciraju malu dodanu vrijednost. Tvrtka je iskoristila sve poticaje do kraja i prvom prilikom ispraznila taj prostor odlazeći u drugu zemlju s još jeftinijom radnoim snagom tražeći još atraktivnije subvencije. No Slovaci, kako se dodaje, ne bi trebali previše žaliti za odlaskom dijela ove produkcije, jer VW ima i dalje veliki interes za proširenje pogona u Slovačkoj.

VW Slovakia - najveća slovačka tvrtka

Najveća slovačka tvrtka, Volkswagen, u toj državi zapošljava oko 8500 ljudi, uglavnom u pogonima u Bratislavi. Također ima tvornicu dijelova u Martinu i pogone u Košicama u kojima se pripremaju vozila za izvoz u Ukrajinu i Rusiju. Bratislavska tvornica je specijalizirana za produkciju sportskih vozila, a odnedavno proizvodi i Octavije, pomažući zadovoljavanje potražnje.

www.polsovni.hr

(Zatvori)

U izjavi koju je u ponedjeljak prenijelo sarajevsko "Oslobođenje" Šećkanović je potvrdio da su zanimanje za sudjelovanje u procesu dokapitalizacije BH Airlinesa uz hrvatskog zračnog prijevoznika iskazali i Turkish Airlines te tvrtke iz Malezije i Jordana koje nije imenovao, kao i jedna američka tvrtka.

"Rok smo produžili jer neke od zainteresiranih tvrtki žele malo dublje istražiti stanje BH Airlinesa", kazao je federalni ministar.

Obvezujuće ponude još nisu dostavljene, no Šećkanović očekuje kako će one svakako uslijediti do kraja kolovoza.

Vlada Federacije BiH na prodaju je ponudila 49 posto vlasničkog udjela u BH Airlinesu, uz obveze kupca za nabavi bar jedan novi zrakoplov osposobljen za letove na srednjim prugama te da osigura sredstva za nastavak poslovanja bosanskohercegovačkog zračnog prijevoznika.

Neki od mogućih kupaca navodno su inzistirali da dobiju mogućnost kupnje 50 posto udjela u BH Airlinesu, no federalna vlada je čvrsto odlučila ostati pri podnuti od 49 posto udjela kako bi ovaj zračlni prijevoznikm zadržao status javnog poduzeća.

www.business.hr

(Zatvori)