Navedna je kompanija potpisala ugovor o poslovno-tehničkoj suradnji sa Zastavom o montaži pojedinih modela Opel Astre u postrojenjima kragujevačke tvornice. Taj posao je na čekanju dok se ne završe pregovori s Fiatom. Kako saznaju Novosti, Fiat se protivi proizvodnji Opelovih modela u Kragujevcu, bez obzira na ugovorene obveze Zastave. Malo je vjerojatno da će Opel svoje modele proizvoditi i u Tvornici specijalnih vozila u Somboru, jer za to ne postoje tehničke mogućnosti, navodi list. Osim toga, Genaral Motors je zainteresiran za Kragujevac, jer će grad dobiti status slobodne carinske zone, a ima i obučenu radnu snagu. Zbog svega toga, razmatra mogućnost izgradnje manje tvornice u blizini Kragujevca.






www.poslovni.hr
(Zatvori)

Razvojni planovi
Osim toga, s obzirom na vlasnički udio u hrvatskoj kompaniji, EBRD ionako dobro poznaje Agrokor i upoznat je sa svim njegovim razvojnim planovima. S druge strane, upravo zbog tih dobrih veza i međusobnog već stečenog povjerenja, Agrokorov zahtjev za EBRD-ovim kreditom prilično je logičan. U ovom slučaju, riječ je o kreditu namijenjenom podršci ekspanzije maloprodajne mreže Ideje u Srbiji te financijskom restrukturiranju njezine bilance. Glavni cilj kreditnog aranžmana je, kako se navodi u EBRD-ovim pojašnjenjima, ”pomoć regionalnom investitoru u Srbiji u razvoju modernih maloprodajnih formata, posebno izvan Beograda, gdje je još uvijek niska raširenost moderne maloprodaje. Ova će prekogranična transakcija biti jaka demonstracija efekata koji se dobivaju ustrojavanjem modernih maloprodajnih standarda” - argumentacija je koja prati zahtjev za odobrenjem kredita. Tvrtka Idea u Srbiji posluje od 1992., ali do Agrokorovog preuzimanja 2005. tvrtka je radila samo u segmentu veleprodaje. Nakon Agrokorova ulaska, s otvaranjem prodajnog centra u Beogradu kompanija radi iskorak u maloprodaju. Danas zapošljava 2500 radnika, u 65 maloprodajnih i sedam veleprodajnih objekata. S obzirom da kredit ipak još nije odobren jedini službeni komentar iz Agrokora je kako oni intenzivno ulažu u kompaniju, podižu kvalitetu ponude i asortimana na dobrobit kupaca te kako zbog toga razmatraju razne opcije financiranja kako bi podržali daljnji razvoj kompanije.

Dubinsko snimanje“
Kroz širenje mreže i modernizaciju, Idea bi trebala podignuti i kriterije kvalitete i higijenskih standarda koje će tražiti od lokalnih dobavljača. Dubinsko snimanje koje je obavljeno u svrhu odobrenja kredita bilo je fokusirano na ocjenu imali tvrtka kapaciteta da se pri gradnji novih trgovina pridržava visokih stnadrada sa stajališta zaštite okoliša, zdravlja, sigurnosti i radnih uvjeta. Kredit se, uobičajeno, dijeli tako da pola iznosa daje EBRD, a drugu polovicu neka od poslovnih banaka.

Cijena za Lentu čak 2,2 milijarde dolara

Iako bi vlasnici ruskog lanca hipermarketa Lenta odluku o kupcu između američkog Wal-Marta, francuskog Carrefoura, finskog Keska i Agrokora trebali donijeti tek u rujnu, ruski mediji naveliko nagađaju. Tako je Kommersant objavio da su svoje ponude Agrokor i Kesko podnijeli (svaki sa svojim) strateškim partnerima - investicijskim fondovima, no njihova imena nisu objavljena. Jesu li ponudu podnijeli sami ili s partnerom, u Agrokoru nisu htjeli komentirati. Kommersant također prenosi i izjavu jednog ‘predstavnika zapadne banke bliske pregovorima‘ da će “vrijednost deala biti luda“. Kako smo bili objavili, najniža ponuda za Lentu teži 1,4 milijarde dolara. Prema posljednjim neslužbenim informacijama, najviša pristigla ponuda teška je 2,2 milijarde dolara, a pretpostavlja se da je stigla od Wal-Marta.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Vlasnici spomentuog udjela u Mercatoru (LJSE:MELR) su UniCredit Banka Slovenije i Hypo Alpe-Adria Bank, s kojima Istrabenz (LJSE:ITBG) dogovoren reotkupni ugovor.

Istrabenz se za prodaju dionica Mercatora odlučila na prodaju zbog više razloga. Naime, zbog malog udjela i drugih promjena u vlasničkoj strukturi Mercatora, Istrabenz ne bi mogla imati važniju ulogu u vlasničkoj strukturi tvrtke, dok će prodajom udjela ostvariti pristojan prihoda za svoje dioničare i ujedno smanjiti svoja dugovanja.

Istrabenz je sa Hypo Alpe-Adria Bankom u ožujku ove godine sklopio reotkupni ugovor za 75,360 dionica Mercatora, odnosno dva posto udjela u tvrtki. Krajem travnja dogovoren je još jedan reotkupni ugovor sa UniCredit Bankom Slovenije za preostalih 301 437 dionica Mercatora, odnosno 8,01 posto.




www.seebiz.eu
(Zatvori)

Kredit od 61 milijun eura osiguran je bankovnom garancijom koju su izdale NLB i Raiffeisen Zentralbank Oesterreich. Za kredit od 26 milijuna eura EIB nije zahtjevala garanciju banke, već ga je izdala na temelju boniteta Telekoma Slovenije (LJSE:TLSG).

Telekom Slovenije i njegova kosovska tvrtka kćer Ipko Net u prosincu prošle godine započeli su za izgradnjom vlastite mobilne mreže. Ipko je do kraja svibnja ove godine imao preko 315 tisuća korisnika, što predstavlja više od 20 posto tržišta.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Podsjetimo, nakon neuspjeha da preuzme turski Migros, Agrokor je među jedanaest zainteresiranih ponuđača ušao u završnicu utrke za kupnju 89 posto ruskog lanca hipermarketa Lenta. Osim njega, preostala tri konkurenta redom su svjetski maloprodajni divovi: američki Wal-Mart, francuski Carrefour te finski Kesko. Kako neslužbeno doznajemo, neobvezujuće ponude koje su predali vrijedne su između 1,4 i 2 milijarde dolara. Svjetski mediji najviše šanse daju američkom Wal-Martu, iako nije isključeno da protivljenje službenog Washingtona ruskom napadu na Gruziju tom lancu učini medvjeđu uslugu i poljulja mu šanse. Prema pisanju nekih ruskih medija, Wal-Mart i Carrefour planirali su zajednički s američkim investicijskim fondom TPG Capital dati ponudu, no zasad nema potvrde da su to i učinili.

Analitičari ipak ne očekuju ‘rat ponudama‘ posebice jer je Carrefour objavio rast prometa od tek šest posto u drugom kvartalu, daleko niže od očekivanog. Inače, od svih ponuđača jedino je Kesko već prisutan na ruskom tržištu. Godine 2004. kupio je lanac Stroimaster, koji danas posluje pod imenom K-Rauta. “Ako se kao referentna uzme injekcija od 110 milijuna eura koliko je 2006. za 8,3 posto udjela u Agrokoru uložila Europska banka za obnovu i razvoj, tada je Agrokorova vrijednost otprilike 1,3 milijarde eura. Ako se uzme u obzir da se akvizicije u prehrambenom sektoru kreću pri omjeru cijene i prihoda od prodaje (P/S omjer) od 0,6, plus Lentin dug (procjena je oko 500 milijuna dolara, op.a.), tada je vrijednost 88,9 posto Lente 880 milijuna eura (više od 1,3 milijarde dolara) bez premije za preuzimanje”, smatraju Hypovi analitičari. U međuvremenu je Agrokor preuzeo više različitih tvrtki u Hrvatskoj i Crnoj Gori, čime je i njegova vrijednost nedvojbeno porasla.

U Hypo banci ističu da uz tako procijenjenu vrijednost Lente i Agrokorov ‘know-how’ koji ima u preuzimanjima i spajanjima, koncern može samostalno preuzeti Lentu iako ne isključuju da bi Agrokor ipak mogao potražiti strateškog partnera zbog žestoke konkurencije koja je bacila oko na ‘ulaznicu’ za rusko tržište. Sudeći po preliminarnim procjenama Hypo banke, rusko će maloprodajno tržište do 2011. vrijediti 745 milijuna eura. Prije samo tri godine ukupan godišnji promet u ruskoj maloprodaji bio je tek 245 milijuna eura. Složena godišnja stopa rasta (CAGR) prehrambenog (i vrlo fragmentiranog) tržišta u razdoblju od 2007. do 2011. iznosi 37,3 posto. I procjene svjetskih analitičara govore o zavidnim stopama rasta maloprodajnog prehrambenog sektora, 124 posto u petogodišnjem razdoblju. Inače, rast maloprodaje ubrzava se od 2004., a u veljači je dosegnuo višegodišnji rekord od 17,7 posto, dok bi do 2012. mogao dosegnuti vrijednost od gotovo 50 milijardi dolara.

www.poslovni.hr

(Zatvori)

(Zatvori)

Prema riječima Neđe Mandića, predsjednika srbijanskog Udruženja međunarodnog transporta, u Ministarstvu su prihvatili zahtjev prijevoznika. Stoga, ako Hrvatska ne odmrzne dozvole za srbijanske prijevoznike do petka, hrvatskim prijevoznicima neće više biti dopušten prijevoz robe u Srbiji za treće zemlje i iz trećih zemalja u Srbiju. To bi bio srbijanski odgovor na hrvatsko zamrzavanje 12.000 dozvola za tamošnje prijevoznike, zbog toga što je Zagrebtransu onemogućen prijevoz transformatora. Na taj posao polaže pravo srbijanska tvrtka Bora Kečić. Budući da su trasformatori blokirani već nekoliko mjeseci Kečićevim kamionima, hrvatsko Ministarstvo prometa zamrzlo je dozvole srbijanskim prijevoznicima.

Mandić kaže da je, prema sporazumu između Hrvatske i Srbije, zagarantiran neograničen broj dozvola za prijevoznike iz obiju zemalja te da su srbijanski prijevoznici pristali na zahtjev hrvatskih kolega da te dozvole budu univerzalne, odnosno da hrvatski prijvoznici mogu prevoziti robu iz Srbije za treće zemlje i obratno. "Sad se nama osporava pravo na naše dozvole, a prema sporazumu možemo ih dobiti koliko nam ih je potrebno. Stoga tražimo da se ukine univerzalnost i da se u Srbiju ne puštaju hrvatski prijevoznici koji prevoze robu iz trećih zemalja", kaže Mandić.

Potrošene dozvole

Hrvatski prijevoznici dobili su 45.000 takvih dozvola, a srbijanski isto toliko. Kada su ih potrošili, zatražili su još 12.000, i one su sad zamrznute. "Naši prijevoznici stoje, ne mogu prevoziti robu u Italiju i druge zemlje jer ne mogu voziti preko Hrvatske", žali se Mandić. Objašnjava da su u prvih šest-sedam mjeseci srbijanski prijevoznici potrošili svijh 45.000 dozvola, a da će u drugoj polovici trebati i više od 12.000 jer će se robna razmjena, pogotovo poljoprivrednih proizvoda, povećati. Stoga procjenjuje da će trebati dodatnih 30.000 dozvola. Na to, prema međudržavnom sporazumu, tvrdi, imaju pravo.

www.business.hr

(Zatvori)

Prvo povećanje u veljači
Najprije je u veljači, na izvanrednoj sjednici glavne skupštine, upisom novih 2254 dionice temeljni kapital društva povećan sa 70,97 na 84,97 milijuna kuna. Potom su, već u lipnju na redovnoj glavnoj skupština dioničari podržali prijedlog uprave i NO-a i temeljni kapital povećali za dodatnih 49,98 milijuna kuna, što će biti provedeno kroz novčane uloge i izdavanje 7690 redovnih dionica.Po rastu premije, ugovorene za 2007. godinu, Triglav je zauzeo gotovo sam vrh ljestvice učinkovitosti u odnosu na konkurenciju. Prema rezultatu iz 2006. premija je rasla iznad 18 posto što je gotovo dvostruko bolje od prosjeka tržišta. Rast bruto premije u segmentu prodaje životnih osiguranja u usporedbi s 2006. bio je 32 posto, a u segmentu prodaje neživotnih osiguranja prodaja je za isto razdoblje rasla 15 posto. Godina je zaključena sa 4,3 posto tržišnog udjela. Triglav danas u Hrvatskoj ima više od 500 zaposlenih i prema najvažnijim pokazateljima veličine i snage nekog osiguravateljnog društva, kao što su jamstveni i temeljni kapital, uvrstio se među prvih pet osiguravatelja od svih 25 društava aktivnih na ovdašnjem tržištu. U 2008. planira postići rast premije od 16 posto i osvojiti 4,4 posto tržišta. U strateškim planovima društva stoji pak da će i u narednom razdoblju ostvarivati godišnji rast tržišnog udjela 0,5-0,9 posto. I matična kuća podržava tu projekciju.

Širenje regijom
Nakon što je razmjestila ‘križalju’ pa s Lovćenom u Crnoj Gori drži gotovo ukupno (67 posto) tržište, Triglav BiH je četvrti, Triglav Kopaonik u Srbiji šesti dok je makedonski Vardar lider lokalnog područja, a Pobocka tek hvata korak među konkurencijom u Slovačkoj, opet cilja nove mete u zemljama regije. Nedavno je s Europskom bankom za obnovu i razvoj dogovoreno strateško partnerstvo za ulaganja na tržištima jugoistočne Europe. Triglav, s manjinskim udjelom EBRD-a, planira otvoriti kompaniju za životno osiguranje u Makedoniji. Andrej Kocič, predsjednik uprave Grupe Triglav višekratno je ustvrdio da namjeravaju učvrstiti poziciju najvećeg osiguravatelja u jugoistočnoj Europi. U svim pojedinim zemljama JI Europe ciljaju dohvatiti najmanje 10 posto tržišnog udjela. Već danas na razini regije, koja uz zemlje bivše Jugoslavije uključuje Albaniju, Rumunjsku i Bugarsku, imaju 15 posto. Za 2008. plan Grupe Triglav je postići premiju iznad milijardu eura.

Sporazumno smijenjena Uprava Triglava

Iz hrvatskog Triglava u proljeće 2007. NO-u matične kuće poslano je anonimno pismo u kojemu se zagrebačkoj upravi spočitavalo sklapanje štetnih ugovora. Najviše je prozivan Berislav Trogrlić, predsjednik uprave. U hrvatskom sjedištu Triglava kao i na matičnoj adresi u Ljubljani Poslovnom dnevniku tada su odgovorili da ‘revizija nije ustanovila nikakve nepravilnosti’, odnosno ‘politika kuće je da se ne bave anonimnim pismima’. Trogrlić od proljeća 2008. više nije prvi čovjek zagrebačkog Triglava. Što je bio razlog smjeni Trogrlića? U Triglavu kratko kažu: ‘postignut je dogovor o sporazumnom prestanku mandata i radnog odnosa’. Novi predsjednik uprave je Krešimir Jelić, a članovi su Marin Matijaca i Igor Škrgatić.

(Zatvori)