„Odluka je rezultat dosljedne primjene zakona“, kratko je komentirao Damir Grbavac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom.

Spomenuta odluka dio je redovite aktivnosti Hanfe, a iz AZ OMF-a objasnili su da je posrijedi jednostavan izračun koji se formulira u obliku odluke i tako se objavljuje. Naime, radi zaštite interesa članova obveznog mirovinskog fonda, mirovinsko društvo jamči dodatnu sigurnost putem instituta zajamčenog prinosa. Svakom članu obveznog mirovinskog fonda jamči se prinos mirovinskog fonda u visini referentnog prinosa, koji je utvrdila Hanfa, umanjenog za šest postotnih bodova. Prema najnovijoj odluci, koja se za prethodnu godinu redovito objavljuje u siječnju, referentni prinos obveznih mirovinskih fondova u Hrvatskoj za 2009. iznosi 0,5021 posto. Iz toga slijedi da zajamčeni prinos obveznih mirovinskih fondova iznosi -5,4979 posto.

„Dosad nismo imali situaciju da je neko društvo za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima imalo prosječni prinos manji od zajamčenog“, rekli su u Erste Plavom obveznom mirovinskom fondu.

Obvezni mirovinski fondovi prošlu godinu mogu arhivirati kao jednu od najuspješnijih za svoje ulagače. Imovina četiriju obveznih mirovinskih fondova krajem prošle godine iznosila je 29,3 milijarde kuna, što znači godišnje povećanje od 6,7 milijardi kuna. Prema Hanfinim podacima, indeks Mirex, koji vrednuje kretanje vrijednosti četiriju mirovinskih fondova koliko ih posluje u Hrvatskoj, u 2009. u prosjeku je narastao devet posto. To znači da je toliko iznosio prosječni rast udjela u drugom mirovinskom stupu.

www.business.hr

(Zatvori)

"U Ilirici smatramo da su azijska tržišta kapitala, prvenstveno Kina i Indija, i tržišta proizvođača sirovina, ona tržišta koja će u narednim godinama donijeti najveće prinose našim ulagateljima", istaknuo je predsjednik Uprave Ilirika investmentsa Ivan Ivin.

Za sve uplate pristigle u fond do 18. siječnja ne naplaćuje se ulazna naknada. Inače, ulazna provizija za iznose do 500 tisuća kuna iznosi 3 posto, za iznose od 500 tisuća do milijun kuna 2 posto, za iznose od milijun do 1,5 milijuna kuna je 1 posto, a za veće iznose se ne naplaćuje ulazna naknada.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Raiffeisen obvezni mirovinski fond (OMF) u 2009. godini kupio je 1,6 milijuna dionica Hrvatskih telekomunikacija, pokazuju podaci portala MojeDionice.com i Središnjega klirinškog depozitarnog društva (SKDD).

Krajem 2008. taj je fond držao nešto više od 645.000 dionica i bio je šesti dioničar HT-a po veličini. Godinu dana poslije RBA OMF drži nešto više od 2,2 milijuna dionica te je sa 2,76 posto četvrti dioničar HT-a. Povjerenje institucionalnih ulagača u HT vrlo je očito na domaćem tržištu kapitala. Promotri li se cijena te dionice i udio koji fondovi drže, četiri obavezna mirovinska fonda su u godini dana gotovo utrostručila ulaganje u HT. Mirovinci su krajem 2008. godine držali gotovo 2,8 milijuna komada dionica HT-a vrijednih 556 milijuna kuna. U godinu dana oni su povećali broj dionica koji drže na 5,2 milijuna komada tržišne vrijednosti 1,4 milijarde kuna. Uz podatke dostupne preko SKDD-a, postoji i mogućnost da su mirovinski fondovi vlasnici dionica HT-a kupljenih na Londonskoj burzi koji se vode na računu neke skrbničke banke, no ta količina vjerojatno nije ozbiljnija te ne bi trebala bitno mijenjati odnose među dioničarima.

Pored RBA fonda, drugi po redu obvezni mirovinski fond po broju HT-ovih dionica je PBZ/CO koji drži 1,07 milijuna komada. To je gotovo dvostruko više nego krajem 2008. godine. U godini dana taj je fond dokupio 495.000 dionica najveće domaće telekomunikacijske kompanije.

Najveća transakcija

Iako su fondovi tijekom godine konstantno kupovali dionice HT-a, najveću pojedinačnu akviziciju tih dionica 2009. imao je Erste Plavi OMF. Naime, Vlada je zbog povrata duga umirovljenicima odlučila prodati dio dionica koje drži, a Erste Plavi je odlučio biti kupac. Tako je taj fond za gotovo 47 milijuna kuna krajem studenoga kupio 170.000 dionica, čime je povećao svoje vlasništvo na 873.000 dionica, odnosno nešto više od 1 posto temeljnoga kapitala. No i među navedenim fondovima ima iznimaka. Najveći među njima, AZ fond, u 2009 godini nije kupovao HT-ove vrijednosnice. Oni su ostali na istoj poziciji kao i krajem 2008., odnosno držali su 952.733 dionice HT-a, što je 1,16 posto kompanije. U AZ-u su nam na pitanje zašto se njihovo ponašanje razlikovalo od drugih fondova, odnosno zašto nisu kupovali dionice kratko odgovorili kako ne komentiraju pojedina ulaganja niti rad drugih fondova. Glavni razlog zašto mirovinci najviše ulažu u HT jest pozicija vodeće domaće dionice. Njezina likvidnost na tržištu osigurava to da bilo u slučaju “ulaska” ili “izlaska” iz te pozicije te transakcije ne bi trebale previše utjecati na cijenu.

No ni likvidnost HT-a nije kao proteklih godina. “Promet na burzi prošle je godine podbacio. Jedina dionica koja se po svojoj likvidnosti koliko-toliko može usporediti s dionicama na razvijenim tržištima je, naravno, HT. Stoga je kukanje, primjerice, mirovinskih fondova da nemaju u što ulagati kad su u pitanju hrvatske dionice potpuno jasno”, izjavio je za Poslovni dnevnik investicijski savjetnik Credosa Roman Rinkovec. Ističe kako ova godina ne budi preveliku nadu da bi se stvari mogle drastičnije promijeniti na bolje. “Ako krenemo od pretpostavke da je burza u nekoj zemlji na svojevrstan način ogledalo društva u čijim okvirima djeluje, jasno je da joj perspektive za 2010. godinu nisu vesele. Osim gospodarskih problema (nezaposlenost koja je u porastu, nelikvidnost koja je u porastu, potpuno nepovoljan omjer broja zaposlenih u gospodarstvu i javnom sektoru, golem broj umirovljenika, branitelja i korisnika raznoraznih poticaja, čija je transparentnost vrlo upitna, dosadašnja iracionalna ovisnost o uvozu i zaduživanju itd.), velik problem je prekasno shvaćanje i prihvaćanje lošeg stanja”, upozorava Rinkovec.

Defetizam i pesimizam
Prema njegovu mišljenju vrlo malo toga se poduzelo da bi se negativni trend barem ublažio, ako ne i zaustavio. “Stoga nije čudno da je odjednom zavladao pesimizam, pa čak i defetizam u društvu, pa onda posljedično i na burzi. Malom ulagaču potrebni su vjera i optimizam da je rast dionica moguć i da je isti gospodarski opravdan”, zaključuje Rinkovec. Hoće li pored HT-a još neka dionica na tržištu kapitala zablistati, teško je procijeniti. No najvećim domaćim ulagačima koji HT-u, čini se, neizmjerno vjeruju, bit će sve teže ostanu li stvari nepromijenjene. Usto HT, iako se to od njega na neki način očekuje, još nije dionice odlučio izlistati na Prime Marketu, najvišoj kotaciji burze predviđenoj samo za najlikvidnije dionice. Iako to ne bi promijenilo ništa bitnije u vezi sa zahtijevanom transparentnošću, pomak bi mirovinski fondovi svakako pozdravili. Možda i daljnjom kupnjom dionica.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Ivić je time nakon dodjele stipendija Zaklade "Hrvatska za djecu" odgovorio na novinarski upit o ostavci generala Đure Dečaka na mjesto u Upravnom odboru Fonda hrvatskih branitelja jer se, kako Dečak smatra, novcem branitelja ne upravlja onako kako bi trebalo.

"Žao mi je što je do toga došlo i mislim da nema nikakvih stvarnih razloga za ostavku u onom smislu u kojem je to general Dečak rekao", rekao je ministar Ivić.

Istaknuo je da je ostvarena dobit Fonda u prošloj godini za 25 posto veća nego što je to bila u 2008. godini te da je vrijednost udjela povećana za 27 posto - sa 560 kuna na 723 kune.

"To su sve pokazatelji da Fond više nego uspješno posluje, da je apsolutno likvidan te da nema nikakvog razloga za zabrinutost hrvatskih branitelja koji su vlasnici udjela u Fondu hrvatskih branitelja", naglasio je Ivić te podsjetio da je 23. prosinca 2009. vlasnicima udjela počela isplata dividendi za 2008. godinu.

Pozvao je branitelje da ne prodaju udjele u Fondu jer svi pokazatelji govore da je sigurna investicija imati udjele u njemu.

Na upit kako komentira istup generala Dečaka, ministar branitelja je rekao da "Dečak očigledno ima drugu viziju funkcioniranja Fonda" koju je i iznosio na sjednicama Upravnog odbora Fonda.

Ivić smatra da je Fond od utemeljenja do danas opravdao svoje postojanje. Naglasio je da je iz Fonda hrvatskih branitelja proizašao i Fond za stipendiranje hrvatskih branitelja i njihove djece te Zaklada hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Podsjetio je da je Zaklada do danas donirala više od 50 milijuna kuna financijske pomoći socijalno najugroženijim kategorijama hrvatskih branitelja. Uz to, za stipendije djeci hrvatskih branitelja je iz Fonda je do sada isplaćeno oko 120 milijuna kuna, a u prošloj godini je bilo više od 10 tisuća stipendija. Ivić je također kazao i da je za školsku godinu 2009./2010. proveden natječaj te da će stipendije dobiti 10. 257 djece hrvatskih branitelja.

"Svega toga ne bi bilo da nije Fonda hrvatskih branitelja, da nije bilo odluke Vlade RH o prijenosu sedam posto dionica Ine (ZSE:INA-R-A) i telekoma (ZSE:HT-R-A) u Fond hrvatskih branitelja", rekao je Ivić.
 




www.seebiz.eu
(Zatvori)

Suočeni smo s problemima na sve strane, a Hrvatska nema kompetentnu politiku sposobnu da na njih odlučno reagira. Netko mora izraditi konzistentan i cjelovit antirecesijski program za idućih 12 mjeseci i dugoročnu ekonomsku strategiju za razdoblje od desetak godina.O Hrvatskoj 2010. piše dr. Žarko Primorac.

Novi turoperatorski brend trebao bi stvoriti najveću prodajnu mrežu u Hrvatskoj. Najlogičnije bi bilo da se Generalturist i adriatica.net udruže i zajedno osvajaju europsko tržište, ali šanse za takav potez jednake su stvaranju velike koalicije HDZ-a i SDP-a. Zanimljiva priča o turoperatorima iz pera Željke Laslavić.
 
Neprihvatljiv je svaki stranački, politbiroovski model raspodjele novca iz budućega kriznog fonda. Kriteriji dodjele tih sredstava moraju se temeljiti na uspješnosti poduzeća, uzrocima teškoća, narudžbama, dosadašnjim rezultatima, potencijalu i brzini obrta tih sredstava te njihovu povratu, upozoravaju iz HUP-a i dodaju: - Treba odbaciti sve koji su dosad koristili različite oblike potpore, a ničim ih nisu opravdali. To je jasna poruka novom ministru gospodarstva.
Priča o interventnom/razvojnom/jamstvenom fondu pomalo je nalik na izreku: dva Hrvata - tri različita mišljenja! Dok poduzećima gori pod nogama, a HUP već godinu dana punim grlom navija za takvu vrstu pomoći, u Vladi ne samo da još nemaju obrise davno najavljenog fonda nego još nisu ni sigurni hoće li ga uopće biti. Ministar financija i potpredsjednik Vlade Šuker zabrinut je isključivo za državnu blagajnu koja bi se, misli on, ponovno mogla strmoglaviti u duboki minus - zbog mogućeg netransparentnog pružanja pomoći i financiranja više posrnulih, manje zdravih tvrtki.Više u temi tjedna koju piše Gordana Gelenčer.

U intervjuu Željko Menalo, predsjednik Uprave Erste Card Cluba, otkriva što se promijenilo za Diners ulaskom u sustav banke, kako se Erste Card Club nosi s izazovima koje je donijela ekonomska kriza i kako se dalje planira širiti.

U završnom činu preslagivanja snaga na hrvatskome maloprodajnom tržištu važnu će ulogu odigrati to tko će kupiti Kerum. Još će važnije biti to hoće li preko Mercatora na tržište ući neki od najvećih stranih lanaca, poput Tesca ili Carrefoura. Granica opstanka maloprodaje podignuta je na milijardu kuna prihoda.

Zanimljivu reportažu iz Grčke šalje Robert Valdec u kojoj nam otkriva pravu dramu posljedice pada vlade koja je prikrivala bankrot države. Izreka dužan kao Grčka postala je stvarnost. Što kada Atena proključa?

Marija Zuber piše o PDV-u. Naime, od 1. siječnja proračun će biti puniji za PDV na neke usluge banaka, osiguravatelja, bolnica... Osnovne djelatnosti banaka, osiguravatelja, škola, zdravstvenih i nekih drugih ustanova i dalje su oslobođene plaćanja PDV-a, ali sve druge njihove usluge, poput iznajmljivanja sefova u bankama ili najma prostora u školama, ulaze u sustav poreza na dodanu vrijednost.

Anketa među menadžerima nabave, koju je proveo JP Morgan od Kine do Europe i SAD-a u prosincu recesijske 2009., premašila je očekivanja. Indeks menadžera nabave najviši je u posljednje četiri godine. Sve velike ekonomije izašle su iz recesije, no i dalje je pitanje koliko će taj oporavak biti stabilan. Više priči 'Menadžeri nabave očekuju u 2010. rekordan broj narudžbi'

U rubrici Poslovna znanja saznajte zašto neke hrvatske tvrtke nisu zainteresirane za besplatan rad. mladih. U svijetu je uobičajena praksa da se mladim ljudima s diplomom omogući neplaćen rad u kompanijama kako bi stekli radno iskustvo u svojoj struci. Tako im se pomaže u traženju posla, a one koji se pokažu dobrima kompanije mogu pridobiti za sebe. Zašto je u Hrvatskoj takva praksa nepoznata?

Feljton je posvećen Michaelu Schumacheru. Jeste li znali da je povratak legendarnog vozača Formule 1 težak čak sedam milijuna eura?! Iako su autotrke još među najisplativijim sportovima na svijetu, teška se vremena osjećaju i u Formuli 1. Natjecanje su dosad napustili BMW, Toyota i Honda, proračuni su skresani, a zarada prošle godine manja je za 200 milijuna dolara. Novi zamah natjecanju trebao bi osigurati trenutačno najstariji vozač Michael Schumacher, koji se iz trogodišnje mirovine vraća na piste kao vozač ovog puta Mercedesova tima.






www.liderpress.hr
(Zatvori)

U Ilirici smatramo da su azijska tržišta kapitala, prvenstveno Kina i Indija, i tržišta proizvođača sirovina, ona tržišta koja će u narednim godinama donijeti najveće prinose našim ulagateljima. Kina i Indija su zemlje koje polako, ali sigurno, zauzimaju jedno od vodećih kako ekonomskih tako i političkih pozicija u svijetu.

Ilirika BRIC.HR je dionički otvoreni investicijski fond s politikom investiranja na azijska i južnoamerička tržišta kapitala, odnosno dionice izdavatelja iz Kine (rastuća velesila, najjača ekonomska sila), Indije (najcijenjenija te vidljivo rastuća obrazovna radna snaga), Brazila (jaka ekonomska sila bogata prirodnim izvorima) i Rusije (među najvećim nalazištima zemnog plina i nafte u svijetu).


VRSTA OTVORENOG FONDA:            dionički
REGIJSKA USMJERENOST:                Brazil, Rusija, Indija, Kina
SEKTORSKA USMJERENOST:             dionice visoko likvidnih kompanija različitih
                                                        perspektivnih sektora
BURZE:                                            organizirana tržišta vrijednosnih papira
BENCHMARK:                                   MSC BRIC (MX BRIC)
ULAZNA PROVIZIJA:
• za iznose do 500.000,00 kuna ulazna naknada iznosi 3%;
• za iznose od 500.000,01 kuna do 1.000.000,00 kuna ulazna naknada iznosi 2%;
• za iznose od 1.000.000,01 kuna do 1.500.000,00 kuna ulazna naknada iznosi 1%;
• za iznose preko 1.500.000,00 kuna ulazna naknada iznosi 0%.
IZLAZNA PROVIZIJA:               0%
UPRAVLJAČKA PROVIZIJA:          3.5%
POČETNA VRIJEDNOST UDJELA:      100 EUR (protuvrijednost u kunama)
DEPOZITNA BANKA:                Privredna banka Zagreb d.d.

Rad fonda Ilirika BRIC, otvoreni dionički fond s javnom ponudom, odobren je rješenjem Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, Klasa: UP/I-451-04/09-09/44, Ur. broj: 326-113-09-4 u Zagrebu 13. studenog 2009.

Investicijske prednosti na ovim tržištima:
-    Brazil, Rusija, Indija i Kina zajedno predstavljaju oko 40% svjetske populacije te oko 40% svjetskog BDP-a uz velike neiskorištene potencijale gospodarskog rasta
-    Očekivana geopolitička promjena temeljena na povećanju važnosti u svjetskoj politici
-    Azija je regija s najvećim udjelom u svjetskom uvozu
-    Ogromna potrošačka tržišta
-    Bitan značaj sirovina zemalja regije BRIC
-    Neravnoteža između ponude i potražnje sirovina
-    Status svjetskih divova

Fond ILIRIKA BRIC namjenjen je ulagateljima:

-    koji optimistično gledaju na budući razvoj, odnosno gospodarski rast tržišta kapitala azijskog i južnoameričkog kontinenta, kao i na daljnji razvoj tržišta kapitala u razvoju općenito,
-    koji žele svoju imovinu investirati u dioničke i dužničke vrijednosne papire te druge financijske instrumente,
-    koji žele diverzificirati svoja slobodna srestava i za to su spremni preuzeti rizik s ciljem da dosegnu viši prinos (u usporedbi s manje rizičnim ulaganjima – npr. depoziti ili obveznice),
-    koji su svjesni kvalitete i imaju povjerenja u investicijsku politiku društva Ilirika Investments d.o.o.

 Tri milijarde ljudi, koji za cilj imaju poboljšanje osobnog standarda, koji su spremni odreći se danas da bi imali sutra, koji su spremni mnogo raditi i boriti se, čine primjer koji nema usporedbe u bliskoj ili daljnjoj povijesti ekonomskog prosperiteta. Kineska i indijska gospodarstva postaju sve manje ovisna o ostatku svijeta, prvenstveno zbog velikog unutarnjeg tržišta koje je željno svih roba i usluga tj. onog čega je zapadni dio svijeta već odavno zasićen. Zbog toga, nije iznenađenje da je uprkos krizi u zapadnom dijelu svijeta, unutarnje tržište robe široke potrošnje u Indiji i Kini raslo gotovo za desetak postotnih poena. Vidljivo je da ni svjetska kriza ne može zaustaviti megatrendove kojima se pridružuje Ilirika Investments s fondom Ilirika BRIC.

Rusija i Brazil, kao proizvođači sirovina s bogatim nalazištima minerala i energenata, također slijede gore spomenutu priču, a čine sjajnu kombinaciju s Kinom i Indijom, koje su upravo gladne sirovinske opskrbe u svom naglom razvitku. Bez nafte i željezne rude sve te milijarde ljudi ne mogu biti aktivirane, ne mogu migrirati iz sela u grad i tako u konačnici živjeti – bolje. Iz istog razloga, stanovnici zemalja prirodno bogatih sirovinama također teže ekonomskom razvitku, prirodnih je izvora sve manje jer su ograničene, a sirovine sve skuplje. Na ovaj se način s fondom Ilirika BRIC investitori jednostavno i lako priključuju jednom od najvećih megatrendova u razvoju čovječanstva, s kojim se ne može usporediti ni ekonomski razvoj SAD-a nakon drugog svjetskog rata. Ne zaboravite da će po predviđanjima Goldman Sachsa 2050 g. BDP Kine biti dvostruko veći od američkog, a indijski će ga posve sustići. Trend je očigledan. Pridružite mu se ...

2050 g. BDP Kine biti dvostruko veći od američkog, a indijski će ga posve sustići. Trend je očigledan. Pridružite mu se .

www.ilirika.hr/investicijski_fond/vrijednost_udjela.aspx
(Zatvori)

Godina krize, kako mnogi nazivaju 2009., za najveće domaće investitore - mirovinske fondove, zapravo je bila samo kratki trzaj obzirom na njihov dugoročni horizont ulaganja. No, i za njih to je bila godina otrežnjenja. “Godina koja je prošla obilježena je korjenitim promjenama odnosa na tržištu kapitala i gledamo na nju kao na prekretnicu, na godinu diskontinuiteta u kojoj obrasci koji su vrijedili godinama prije, sigurno više ne postoje, a novi se u međuvremenu nisu u potpunosti formirali pa smo slikovito rečeno živjeli u vakuumu”, izjavio je za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave AZ obveznog mirovinskog fonda Dinko Novoselec.

Godina otrežnjenja
Naime, novi Zakon o tržištu kapitala, brojni pravilnici, nova pravila Burze, povlačenje ulagača, pad dionica mnogima su dodatno otežali ionako problematičnu godinu. “Prošla, 2009. godina zasigurno će biti zapamćena u financijskoj zajednici kao godina otrežnjenja, odnosno godina u kojoj smo na tržištima kapitala zabilježili dno, a kasnije svjedočili snažnom oporavku svjetskih burzi”, izjavljuje čelni čovjek Erste Plavog fonda Petar Vlaić. Ističe kako su događaji na burzama ponovno pokazali da burze predvode oporavak. No za razliku od realnog sektora i makroekonomije, u cjelini bolna 2009. godina, za tržište kapitala je godina postepenog oporavka. “Kada govorimo u kontekstu mirovinskih fondova, zaključujemo da se dokazala tvrdnja da njihovo poslovanje treba vrednovati sukladno horizontu ulaganja.

 Zbog toga, nakon teške 2008. godine, u kojoj su hrvatski mirovinski fondovi ostvarivali ipak bolje (manje negativne) prinose, nego u prosjeku fondovi razvijenijeg svijeta s puno dužom tradicijom poslovanja mirovinskih fondova (na primjer, u odnosu na prosjek zemalja OECD) i solidne 2009. godine, možemo konstatirati da hrvatski mirovinski fondovi na duži rok ostvaruju očekivane ili bolje prinose”, kazao je predsjednik Uprave Raiffeisen OMF-a Damir Grbavac. AZ fond je, kako kaže Novoselec, bio iznenađujuće uspješan. Taj je fond u 11 mjeseci imao prinos viši od sedam posto, čime su gubici iz 2008. vraćeni. “Uzevši u obzir da je iza nas jedna od najvećih kriza na tržištima kapitala u njihovoj povijesti, ovo su odlični rezultati”, kaže Novoselec. Ističe kako je iznenađujuća činjenica da su ovi rezultati ostvareni u godini koja je obilježena snažnim padom BDP-a, visokim fiskalnim deficitom i izostankom strukturnih reformi te političkim nestabilnostima. “Moglo bi se reći da je ova godina ‘godina oporavka po inerciji’ jer pozitivni događaji na tržištima kapitala pa time i naš visoki prinos nisu posljedica promišljenih gospodarskih poteza niti strukturnih reformi već su posljedica snažnog pada tržišta u prethodnoj godini”, zaključuje Novoselec.

Što nije učinjeno
Kad se analizira godina koja je prošla, uvijek je važno istaknuti stvari koje su se možda trebale dogoditi, a iz nekog razloga nisu. “Teško je u ovako nepovoljnim okolnostima govoriti o pojedinostima koje je trebalo napraviti, a važno je za obvezne mirovinske fondove. Suština je radikalna promjena ekonomske politike u našoj zemlji što jedino može dovesti do kreiranja boljeg okruženja”, izjavio je predsjednik Uprave PBZ/CO fonda Dubravko Štimac. Ističe kako je nastavak negativnih kretanja iz 2008. u prvom kvartalu ove godine te dosezanje dna u ožujku obilježilo 2009. “Potom, najave otvaranja 2. mirovinskog stupa i konačno, velika nervoza oko refinanciranja duga države također su obilježili godinu”, kaže Štimac. Iako je, prema Štimcu, potrebna radikalna promjena ekonomske politike, Grbavac upozorava kako u 2009. godini nije nastavljen razvoj mirovinskog sustava. “Stopa doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje, suprotno u početku postavljenim projekcijama, još uvijek iznosi preniskih pet posto. Članovi obveznih mirovinskih fondova koji odlaze u mirovinu iz prvog i drugog stupa su u radikalno nepovoljnijem položaju u pogledu prava na mirovinu iz prvog stupa od onih koji odlaze u mirovinu po starom sustavu”, upozorava Grbavac. S njim se slaže i Novoselec.

“U mirovinskom sustavu potrebne su dvije vrste promjena i bilo bi dobro da su napravljene, međutim još uvijek nije kasno. Treba ih samo na vrijeme planirati i ugraditi u postojeće zakonodavstvo. Prva i važnija, je povećanje stope izdvajanja za drugi mirovinski stup. a druga je uvođenje potportfelja različitog profila rizičnosti u sustav mirovinskih fondova”, kao Novoselec. Druga promjena bi 2010. godine mogla i zaživjeti, no umjesto povremenih reformi bolje bi bilo kontinuirano brinuti o sustavu koji će jednog dana isplaćivati mirovine svima nama.







www.poslovni.hr
(Zatvori)

Inicijativa o osnivanju tzv. fondova za gospodarsku suradnju (FGS) te snaženju Hrvatske banke za obnovu i razvitak u funkciji jače potpore gospodarskom oporavku razvija se, čini se, brže nego što se očekivalo.

Prema neslužbenim izvorima bliskim Vladi, nadležni resori užurbano pripremaju prijedlog odluke kojim bi se otvorila vrata zaživljavanju tzv. FGS-ova. Premijerka Jadranka Kosor s tom bi odlukom, kažu, mogla izaći već danas i tako začiniti posljednju ovogodišnju sjednice Vlade. Danas se, pak, u Ministarstvu financija ministar Ivan Šuker sastaje s bankarima u vezi planova jačanja uloge HBOR-a, koji uključuju i njegovo repozicioniranje u pogledu načina pružanja kreditne podrške poduzetnicima i pitanja preuzimanja rizika. U slučaju HBOR-a glavno je uporište nedavna najava guvernera Željka Rohatinskog koji je rekao kako je HNB spreman osigurati dodatnu likvidnost bankama kako bi se otvorio veći kreditni potencijal za potporu gospodarstvu, ali s naglaskom na zdrave projekte a ne ‘vreće bez dna’. Kao izgledan način istaknuto je daljnje spuštanje stope obvezne rezerve sa 14 na 12 posto, čime bi se oslobodilo oko 6 milijardi kuna.

Taj novac bankama bi omogućio kreditiranje HBOR-a koji bi potom kreditirao poduzetničke programe. U odnosu na dosadašnju praksu HBOR se, kako kažu bankari, više ne bi ‘skrivao’ iza poslovnih banaka već bi na sebe preuzeo glavninu rizika. Naglasak je pritom na programima za mala i srednja poduzeća koja su najpogođenija utjecajem krize/recesije, a koja zbog time potenciranih rizika danas imaju otežan pristup kreditima banaka. Usto, u definiranju kriterija prednost bi trebala imati proizvodnja i izvoz, a ne uvoz, čime bi se na neki način osigurao selektivni pristup. Zbog očekivanih efekata bildanja HBOR-a, taj projekt bankari zasad prate pomnije nego razradu modela za fondove za gospodarsku suradnju. “Ono što je dosad izneseno o toj ideji načelno svakako podržavam, ali treba vidjeti kako će se riješiti pojedinosti jer one su uvijek važne za uspješnost provedbe”, kaže Božo Prka, predsjednik Uprave Privredne banke, dodajući kako s detaljima nije upoznat. U jednoj drugoj banci kažu kako su o toj temi imali preliminarne razgovore s ministrom. Ti fondovi, kažu, mogu biti koristan izvor financijske podrške, premda oni mogu poslužiti ponajprije kao pomoćni ‘alat’.

Za FGS-ove u osnovi nisu potrebne veće regulatorne prilagodbe jer bi se oni zapravo mogli uklopiti u postojeće propise za fondove rizičnog kapitala. Među važnijim pitanjima svakako je ono o participaciji države u budućim fondovima. Samo osnivanje FGS-a je privatna inicijativa, a koncept podrazumijeva da kapitalu koji za takav fond prikupi društvo za upravljanje država prisnaži istim iznosom. Prospekt fonda morao bi dobiti suglasnost Hanfe. Za interes za ulaganje privatnog kapitala u fond koji će ga uz odgovarajuće profesionalne kriterije plasirati u vlasničke udjele u poduzećima svakako bi najpoticajnije trebalo biti to što s državom ne bi proporcionalno dijelili i buduće prinose, već bi država inzistirala (samo) na povratu uloženog i sačuvanje vrijednosti kroz npr. uvećanje za inflaciju. Jedno od pitanja koje se nameće uvijek kad u nekom poslu sudjeluje država su - kriteriji. Tko bi i po kojim kriterijima odlučivao kome će se ‘pomoći’ takvim financiranjem praćenim vlasničkim restrukturiranjem?

Osnovno pravilo je da se država ne bi trebala petljati u upravljanje, zbog čega je predviđeno da ne može predlagati projekte već samo mogućnost davanja veta. A potencijalni privatni ulagači? Najveći potencijal imaju mirovinski fondovi kojima zakon dopušta da do 1% imovine mogu plasirati jednom društvu za upravljanje. Bude li više društava koji će uspjeti osigurati kapital za FGS, mirovinci mogu i nekoliko postotaka imovine uložiti u te fondove. Treba podsjetiti da jedan posto imovine obveznih mirovinskih fondova danas znači 280 milijuna kuna, a samo 2% već premašuje pola milijarde kuna. Uz mirovince računa se da bi po 10-ak milijuna eura u fondove mogle plasirati vodeće banke, kao i osiguravajuća društva ili međunarodne institucije poput EBRD-a.






www.poslovni.hr
(Zatvori)