"Na zahtjev nekih članica, među ostalim i Nizozemske odlučeno je da puna suradnja s ICTY-em mora biti mjerilo za zatvaranje u pristupnim pregovorima u poglavlju o Pravosuđu i temeljnim pravima", kaže se u pisanoj Verhagenovoj izjavi podijeljenoj novinarima u Luxembourgu.

Verhagen je time neizravno potvrdio da se Nizozemska neće više protiviti otvaranju toga poglavlja, a prva prigoda za to je predstojeća međuvladina konferencija o pristupanju, 30. lipnja.

Verhagen je to izjavio nakon što su ministri vanjskih poslova saslušali ocjenu glavnog haškog tužitelja Sergea Brammertza o suradnji Hrvatske i Srbije s njegovim uredom. Brammertz je nakon sastanka izjavio novinarima kako nema razloga sumnjati da će Hrvatska nastaviti i proširiti suradnju na potrazi za topničkim dnevnicima, koja je do sada dala samo ograničene rezultate.

"Rekao sam da smo primili veći broj izvješća od radne skupine, koja je formirana prošle godine i čiji su rezultati do sada nažalost vrlo ograničeni. Prije nekoliko dana bio sam u Hrvatskoj, razgovarao s predstavnicima vlasti i dobio jamstva da će istrage biti nastavljene i proširene, da će sada na agresivniji način biti istraženi brojni smjerovi koje je idenficirao moj ured prije nekoliko mjeseci. Nemam razloga sumnjati u to, ali se jako nadam da će biti dodatnih rezultata u bliskoj budućnosti", kazao je Brammertz novinarima nakon što je ministre vanjskih poslova zemalja članica EU-a upoznao sa svojom ocjenom suradnje Hrvatske i Srbije te odgovarao na njihova pitanja.

U Verhagenovoj izjavi se kaže da Hrvatska "nije dostavila dokumentaciju potrebnu za suđenje jednom hrvatskom optuženiku". Sada postoje izgledi da Hrvatska na samom kraju ovoga mjeseca otvori sva tri još neotvorena poglavlja, što je od iznimne važnosti, jer to ostavlja mogućnost da završi pristupne pregovore do kraja godine.
 

www.seebiz.eu
(Zatvori)

"Euro koji je normalnije pozicioniran, kao što je danas slučaj, pospješuje gospodarske aktivnosti, izvoz i europsku konkurentnost", kazao je Noyer za televizijsku postaju TV5Monde.

Euro je proteklih mjeseci skliznuo s 1,40 na 1,20 dolara i time se "vratio na razinu nedaleko koje se nalazio kada je ta valuta lansirana, te nadomak prosjeka u proteklih 10 godina", kazao je on. Euro je u petak prema dolaru stajao na oko 1,21 dolar.

Francuski središnji bankar priznao je ipak da tako oštro proklizavanje eura zabrinjava "jer ukazuje na nedostatak povjerenja na tržištima" ali je naglasio da je to razdoblje sada prošlost. Naglasio je da pretjerano jak euro nije od koristi za eurozonu.

"Snažna je valuta u prvome redu ona koja ne gubi svoju kupovnu moć, zbog čega je stabilnost cijena alfa i omega bilo koje zdrave valute, sigurne i cijenjene u Europi i cijelome svijetu", kazao je.

On, kako je rekao, smatra apsolutno ostvarivim plan francuske vlade da sreže državni deficit za 100 milijardi eura kako bi ga spustila sa sadašnjih osam posto na maksimalno dopuštenih tri posto BDP-a za zemlje članice eurozone do 2013.

"Uvjeren sam da je to moguće", kazao je.

Francuski premijer Francois Fillon najavio je u subotu da će oko polovine te vrijednosti biti ostvareno rezanjem potrošnje dok će se ostatak namaknuti višim prihodima od poreza kada se gospodarstvo počne oporavljati.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Nije upitna nužnost uvođenja novih poreznih oblika, već je upitna mogućnost provedbe ovog zakona iz više razloga. Kapaciteti PU-a su ograničeni, katastar nije do kraja sređen, a Šantić nije siguran postoji li kod poreznih vlasti baza zaposlenika te dokumenata na temelju koje bi se procjenjivala vrijednost imovine, pa shodno njoj razrezivao porez. Ipak, uvođenje poreza na imovinu je nužnost.

- Time će se pravednije oporezivati imovina građana, a i proširit će se porezni oblici, što je potrebno, kazao je Šantić.

Naš se proračun, kaže, oslanja na prihode od PDV-a te doprinose, što se u vremenima krize pokazalo kao nestabilno, pa bi trebalo proširiti bazu poreznih oblika, kako bi se osigurala što veća stabilnost poreznih prihoda.  Šantić upozorava da bi uvođenje poreza na imovinu trebalo iskoristiti za rasterećenje oporezivanja rada.

- Treba imati na umu nisku zaposlenost u Hrvatskoj i veliki pritisak na cijenu rada. Zato bi trebalo smisliti kako smanjiti doprinose, odnosno provesti intenzivniju reformu koja bi kao rezultat imala nižu cijenu rada, preporučuje Šantić.

Smanjivanje parafiskalnih nameta, poput RTV pretplate, potez je vladajućih koji će donijeti određeno olakšanje poduzetnicima te ugroženijim građanima, ali kako navodi Šantić, nije mjera kojom ćemo spasiti ekonomiju od krize.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Time je studio UPI-2M iz Zagreba autor zagrebačkog hrama sporta primio još jedno svjetsko priznanje, čak treće po redu od studenoga prošle godine. Tijekom održavanja svjetskog stručnog skupa za betonske konstrukcije »Fib Congress« od 1. do 4. lipnja u Washingtonu, Berislav Medić iz UPI-2M održao je prezentaciju o Areni Zagreb.

U sklopu kongresa tvrtka BBR VT, jedna od vodećih svjetskih kuća za sustave prednapinjanja, organizirala je svoju godišnju konferenciju »Global BBR Conference 2010« na kojoj je UPI-2M gostovao s predavanjem o interakciji arhitekture i konstrukcije upravo s primjerom Arene Zagreb i ostalih nagrađivanih projekata studija. Tom prilikom objavljeni su i najbolji projekti za 2010. godinu u kojima su korišteni materijali tvrtke BBR VT. U konkurenciji od 104 građevina diljem svijeta (mostovi, razne inženjerske građevine, dvorane i slično), Arena Zagreb proglašena je pobjednicom u apsolutnoj kategoriji, a nagradu Grand spectacle su primili Berislav Medić u ime UPI-2M-a i Želimir Bodiroga u ime tvrtke BBR Adria.

Arena Zagreb je višefunkcionalna dvorana smještena na Laništu a projektirana je i izgrađena u rekordnih 17 mjeseci povodom održavanja Svjetskog rukometnog prvenstva 2009. Prsten od 86 prednapetih armiranobetonskih fasadnih lamela tvori volumen nadzemnog dijela građevine. Arena Zagreb postala postala je jedan od prepoznatljivih simbola grada Zagreba, centralno mjesto sportskih natjecanja i nastupa svjetskih glazbenih zvijezda. UPI-2M tvrtka iz Zagreba specijalizirana za arhitektonsko projektiranje, projektiranje konstrukcija i dizajn radi na objektima javne, komercijalne, poslovne i stambene namjene.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Naime, pričalo se kako bi Slovenci blokadu mogli upotrijebiti kako bi prisilili guvernera Hrvatske narodne banke, Željka Rohatinskog da dopusti ponovni ulazak Ljubljanske banke u Hrvatsku. Njega takav potez previše ne iznenađuje.

"Nije nikakva novost da Slovenija nastoji rješenje problema Nove Ljubljanske banke ugraditi u naše pregovore s Europskom unijom", rekao je za Jutarnji list guverner Rohatinski te dodao kako takav pokušaj do sad nije prolazio jer u Bruxellesu smatraju da je to bilateralno pitanje koje zemlje trebaju same riješiti, bez ikakvih pritisaka iz EU.

Istakno je kako prema njemu dostupnim informacijama, koje još uvijek nisu službene, Slovenija ponovno pokušava ugraditi problem NLB-a u hrvatske pregovore i to kroz poglavlje o kretanju kapitala.

"Mi službeno još ne znamo što će oni predložiti, ali postoje naznake da će se Hrvatsku pokušati nagovoriti na nastavak pregovora pod pokroviteljstvom Banke za međunarodna poravnanja u Baselu", pojašnjava Rohatinski.

Takvo rješenje dogovarano je još 2001. i 2002. godine tijekom pregovora o rješavanju stare devizne štednje, a u sklopu Ugovora o sukcesiji. No, pregovori su propali.

Sada bi ih ponovno trebalo pokrenuti, ali je za to potrebna suglasnost svih zemalja sljednica bivše Jugoslavije, odnosno to prerasta okvire bilateralnog pitanja.

"Ako bi svi pokazali spremnost za obnovu pregovora, mislim da nema nikakvog razloga da mi odbijemo na njima sudjelovati", ističe Rohatinski i dodaje da se stav u vezi NLB-a neće mijenjati.

"Nema govora o davanju dozvole NLB-u prije dogovora sa štedišama Ljubljanske banke o namirenju dugova", odlučan je guverner.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

U odnosu na japansku valutu, cijena eura zaronila je na 108,33 jena, najnižu razinu u osam godina. Tečaj američke u odnosu na japansku valutu pao je, pak, s 91,80 na 91,34 jena.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, dosegnuo je jutros 88,7 bodova, najvišu razinu u 15 mjeseci, jer se američka valuta smatra sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena.

A nesigurnost će i danas vladati na Wall Streetu. S&P terminski indeks u minusu je jutros 0,7 posto, najavljujući nastavak pada cijena dionica na najvećoj svjetskoj burzi, nakon što su u petak potonule više od 3 posto.

Europski terminski indeksi također za danas najavljuju pad cijena dionica na burzama u Londonu, Frankfurtu i Parizu.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

"Je li normalno da to področje, u kojem je velika vjerojatnost da dođe do sukoba interesa, kontroliraju samo tri bonitetne agencije? Je li normalno da sve tri agencije dolaze iz iste države?", zapitao je prilikom predstavljanja prijedloga predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. Države članice i Europski parlament pozvao je da čim prije prihvate odluke o reformi financijskog sustava, jer "ako se države članice ne budu dogovorile danas, neće se dogovoriti nikad".

Kritike financijskog sustava te bonitetnih agencija zaoštrile su se nakon što je Standard&Poor's snizio rejting grčkih državnih obveznica na status "junk". Zbog toga su države članice EU bile "prisiljene" čim prije odobriti pomoč Grčkoj, a početkom mjeseca luksemburški premijer Jean-Claude Juncker pozvao je EU na osnivanje vlasite bonitetne agencije koja će djelovati pod okriljem Europske centralne banke. Barroso je u četvrtak predstavio prijedlog uz podršku povjerenika za unutarnje tržište Michela Barniera i povjerenika za gospodarstvo i financije Ollija Rehna. 

Europska komisija je već 2008. godine pripremila prijedlog uredbe o bonitetnim agencijama koja jeprihvaćena u travnju prošle godine, a sada ju je dopunila odredbama o nadzoru na europskoj razini kako bi osigurala odgovornije i transparentnije djelovanje institucija koje ocjenjuju kreditnu sposobnost država i poduzeća. Zbog potcjenjivanja rizika koje nose neki izvedeni financijski instrumenti kreditne agencije snose dio odgovornosti za globalnu financijsku krizu, a u recesiji su snižavanjem rejtinga najzaduženijih država pripomogle špekulantima koji su  Grčku gurnuli na rub solventnosti, a prijete Portugalu, Španjolskoj i još nekim članicama Unije.

Komisija predlaže da se osnuje Europski komisija za vrijednosne papire i tržište (ESMA), koja bi imala isključivo pravo andzora bonitetnih kuća na području Unije, uključujući i podružnice triju velikih američkih agencija: Standard & Poor'sa, Moody'sa i Fitcha. Već prema lanjskoj uredbi sve agencije koje djeluju na području EU moraju se registrirati kako bi zadržale licenciju.

Izdavatelji složenih financijskih proizvoda – kreditne institucije, banke i investicijska društva – moraju bonitetnim agencijama  osigurati sve potrebne podatke o tim vrijednosnicama, kako bi pripomogle objektivnijem i nepristranom ocjenjivanju rizika. Nova pravila pokušavaju spriječiti i moguće sukobe interesa, zato je predviđeno da bonitetne kuće više ne bi smjele nuditi savjetodavne usluge.

Na prijedlog EU već su reagirle sve tri bonitetne kuće. S&P navodi da će nova pravila znatno utjecati na transparentnost i integritet bonitetnih kuća te na jačanje vjere u tržište. U Moody'su očekuju da će dobiti priliku za konstruktivnu raspravu s europskim regulatorima i kreatorima politike. Mjere koje će poboljšati transparentnost i kvalitetu kreditnog rangiranja u Moody'su podupiru, a slično su poručili i iz Fitcha.

Prijedlog o osnivanju agencije za nadzor kreditnih agencija izložen je i kritikama jer je riješava glavni problem – model na temelju kojeg bonitetne kuće ocjenjuju bonitet državnog duga odnosno države. Bonitetne kuće morat će do kraja godine objasniti Europskoj uniji na osnovu čega ocjenjuju bonitet. Agencije neće morati obrazlagati svoje odluke, ali će morati objasniti postupak.

Barroso je također pozvao članice Europske unije na uvođenje poreza na financijske transakcije banaka, odnosno nekog drugog poreza na tom području.

"S obzirom na to to koliko su porezni obveznici dali za pomoć financijskom sustavu, čini se razumno da financijski sektor vrati dio tih sredstava», rekao je predsjednik Europske komisije. Prijedlog će Barroso predstaviti na idućem sastanku G20 koji će se održati u Kanadi krajem lipnja.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Samo za benzinsku crpku kod Vrbovskog najveća nacionalna naftna kompanija već dvije godine plaća ARZ-u koncesijsku naknadu od 9.000 eura mjesečno, pa je relativno jednostavno izračunati da je Ina (ZSE:INA-R-A) dosad platila 216.000 eura s očitim ciljem da ništa ne napravi, nikoga ne zaposli i ništa ne zaradi kod Vrbovskog.

Kako doznaje Novi list, apsurd će za nekoliko mjeseci biti još veći, jer će od jeseni Ina početi plaćati dodatne penale za kašnjenje projekta, pa će mjesečna koncesija u Vrbovskom biti dvostruko veća i iznosit će 18.000 eura mjesečno. To nije sve, jer od početka ove godine Ina za koncesiju u Vukovoj Gorici plaća penale u iznosu od 20.500 eura mjesečno shodno odredbama ugovora potpisanog s ARZ-om u kojem između ostalog stoji kako će se nakon isteka od dvije godine plaćati penali ukoliko ne bude izgrađen motel i restoran.

Tamo su barem crpke u pogonu, pa se nešto i zaradi, ali motela i restorana nema još ni u projektu, pa je zato naknada poskupila 100 posto i skočila na iznos od 41.000 eura mjesečno. Relativno je lako izračunati da je Ina dosad potrošila ukupno 339.000 eura za neiskorištene koncesije, kao i da će taj trošak već do kraja ove godine premašiti svotu od pola milijuna eura.

Tu ni teoretski neće biti kraj, jer se projektna dokumetacija, građevinske dozvole i ugovori o gradnji ne mogu realizirati ne samo do kraja ove, već vjerojatno ni do kraja iduće godine. Tada će se nepotrebno plaćena koncesija mjeriti u milijunima eura, s tim da ARZ pravo naplate ima sve do 2031. godine, neovisno o tome je li koncesionar crpke otvorio ili ne.

Ovakvo suludo razbacivanje novca nemoguće je racionalno objasniti, ali iz pouzdanih izvora u Ini doznaje se kako je za mnoge planirane investicije sve teže dobiti odobrenje menadžmenta, pogotovo nakon što je krajem 2008. godine MOL stekao 47 posto dionica Ine, te dobio prevlast u Nadzornom odboru i Upravi.

U kriznim vremenima u mnogim su tvrtkama kresani troškovi, ali su u Ini u ovom slučaju izgleda odlučili srezati čak i granu na kojoj sjede, te tretirati benzinske crpke u Gorskom kotaru kao besmislenu investiciju, iako od nje ne mogu odustati.

Na upit Novog lista o razlozima zbog kojih nisu izgrađene crpke u Vrbovskom te motel i restoran u Vukovoj Gorici, kojeg smo službeno uputili u ponedjeljak, još nema odgovora. Isti je prema informacijama iz Odjela za korporativne komunikacija Ine trebao stići u utorak, pa zatim u srijedu, da bi onda sve bilo prolongirano do ponedjeljka i to zbog zauzetosti odgovornih osoba, koje će se na kraju valjda o svemu ipak očitovati.

Željko Denona, direktor Sektora pratećih uslužnih objekata u ARZ-u, pojašnjava kako ARZ mjesečno ostvaruje oko dva milijuna kuna prihoda od koncesija na ukupno 23 benzinske crpke.

Svi ugovori sklopljeni su tako što se koncesionarima nudilo korištenje lokacija uz uvjet ishodovanja građevinskih dozvola, rješavanja vlasničkih odnosa, projektiranja, gradnje i uređenja planiranih sadržaja.

– Mi smo u ugovorima uveli odredbu o dodatnim troškovima koncesije ukoliko se sadržaji ne izgrade u skladu sa zacrtanim rokovima. Od toga ne možemo odustati, iako nam doista nije cilj unedogled nekome naplaćivati penale.

Bilo bi puno bolje da otvaranjem crpki na novim lokacijama, kao i otvaranjem novih sadržaja korisnicima ponudimo veći komfor putovanja autocestom, ističe Denona, koji nije želio ulaziti u bilo kakve komentare o poslovnoj politici Ine.

To je i razumljivo, barem dok se računi za koncesiju uredno plaćaju. Ina je tu, kako kažu u ARZ-u, vrlo dobar partner, jer mjesečne fakture redovito podmiruju uz maksimalno kašnjenje od dva mjeseca.


www.seebiz.eu
(Zatvori)