Banka je pokrenula povećanje kapitala za 4,3 milijarde eura u sklopu nastojanja da vrati 5,1 milijardu eura pomoći dobivene od francuske države. Iz banke je priopćeno da će povećanje kapitala biti provedeno kroz izdavanje osiguranih prava na dionice s povlaštenim pravom upisa za vlasnike redovnih dionica. Tim bi se potezom bančina dobit po dionici povećala za oko 8,4 posto.

Povećanje kapitala utvrđeno je u omjeru jedna nova redovna dionica za 10 postojećih dionica, uz cijenu upisa od 40 eura za dionicu, što je oko 29 posto manje od cijene BNP-ovih dionica na zatvaranju u ponedjeljak od 56,57 eura.

Banka je priopćila da će od listopada početi vraćati 5,1 milijardu eura pomoći dobivene od francuske države 31. ožujka u zamjenu za dionice bez glasačkih prava, te će uplatiti 226 milijuna eura kamata za to sedmomjesečno razdoblje.

Taj potez, na koji se BNP Paribas odlučio kako bi maksimalno iskoristio niske kamate i rast vrijednosti dionica nakon što je indeks blue-chip dionica pariške burze CAC-40 premašio granicu od 3.800 bodova po prvi puta od listopada 2008., tu će banku osloboditi uvjeta kojim joj je država uvjetovala svoju pomoć, a koji uključuju i ograničenje visine bonusa.






www.seebiz.eu
(Zatvori)

U sastavu tima su Irena Budek Pavičić, Zdravko Kuzmić, Hrvoje Šaban i Milena Serdarušić. Tom odlukom smatra se izvršenim nalog AZTN-a Molu da predloži Agenciji povjerenika za prodaju Crobenza. Vijeće za zaštitu tržišnog natjecanja je 9. lipnja ove godine koncentraciju između Mola i Ine ocijenilo uvjetno dopuštenom i utvrdilo mjere i uvjete koje sudionici te koncentracije moraju ispuniti kako bi se otklonili značajni negativni učinci koncentracije na tržišno natjecanje.

Jedna od mjera bila je nalog Molu da predloži Agenciji povjerenika koji će pratiti prodaju Crobenza i izvještavati Agenciju o ispunjenju ostalih mjera i uvjeta. Vijeće je Molu i Ini (ZSE:INA-R-A) naložilo i da u roku od devet mjeseci prodaju Crobenz, a ograničilo im je i gradnju ili zakup benzinskih postaja na novim dionicama autocesta i na novim autocestama.

Vijeće je koncentraciju Ine i Mola ocijenilo uvjetnom s obzirom na veliki tržišni udio i moguće negativne učinke na tržište maloprodaje, posredno i veleprodaje naftnih derivata. MOL je do preuzimanja Ine na hrvatskom tržištu imao udio 5 do 10 posto, a nakon što je postao najveći pojedinačni dioničar Ine zajednički im se udio povećao na 55 do 65 posto tržišta maloprodaje.





www.seebiz.eu
(Zatvori)

Cijena barela sirove nafte u terminskom kupoprodajnom futures ugovoru s isporukom u mjesecu studenom na robnoj burzi u New Yorku u utorak je do trenutka pisanja teksta porasla za 0,09 posto, na 66,90 američkih dolara, nakon što je u ponedjeljak uzletjela 1,24 posto, na 66,84 američka dolara.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

U izvješću objavljenom u nedjelju na MMF-ovim internetskim stranicama pod naslovom "Pregled najnovijih kriznih programa" kao glavni čimbenici koji su MMF-u omogućili pružanje poboljšane potpore navedenim zemljama navodi se mješavina povećanih sredstava, fleksibilnijih mjera i preciznije fokusiranih uvjeta za dobivanje pomoći."Ova nam studija govori da su uz MMF-ovu pomoć mnogi od ozbiljnijih poremećaja karakteristični za ranije krize zasad izbjegnuti ili znatno smanjeni", kazao je izvršni direktor MMF-a Dominique Strauss-Kahn. On je upozorio na i dalje prisutne ozbiljne izazove, ponajprije po pitanju obnove održivog gospodarskog rasta i porasta zaposlenosti, ukazujući ipak na ohrabrujuće znakove stabilizacije.


U studiji MMF-a stoga se upozorava da teški izazovi predstoje s obzirom da globalno gospodarstvo prolazi proces stabilizacije nakon najteže recesije od Drugog svjetskog rata. Izazovi uključuju pravovremeno povlačenje mjera fiskalnih i monetarnih poticaja i poboljšanje stanja bilanci u bankama. Uobičajeni ekonomski i financijski učinci ranijih kriza zasad su uglavnom izbjegnuti u Armeniji, Bjelorusiji, Bosni i Hercegovini, Kostarici, El Salvadoru, Gruziji, Gvatemali, Mađarskoj, Islandu, Latviji, Mongoliji, Pakistanu, Rumunjskoj, Srbiji i Ukrajini, zaključci su analize ekonomista MMF-a objavljene u sklopu interne studije "Pregled najnovijih kriznih programa".





www.liderpress.hr
(Zatvori)

U jučerašnjem govoru, koji je danas objavio Reuters, Zoellick tvrdi da se odnosi na globalnoj ekonomskoj karti mijenjaju, pa će snažan doprinos rastu svjetskog gospodarstva dati brojne države. "SAD je u krivu ako misli da je položaj dolara kao glavne rezervne valute predodređen", naglasio je čelnik Svjetske banke i dodao da će u budućnosti status dolara moći zamijeniti neke druge valute. Zoellick je također izjavio da je summit skupine G20 u Pittsburghu označio dobar početak ka jačanju globalne suradnje, no najrazvijenije države svijeta će morati prihvatiti činjenicu da će i njih netko trebati nadzirati.

"G20 kao novo glavno tijelo za koordinaciju ekonomske politike ne smije zaboraviti 160 država koje nisu dio te organizacije, te bi trebalo i njima dati priliku da sudjeluju u kreiranju politika", poručio je Zoellick. "Potreban nam je sustav međunarodne političke ekonomije koji će odražavati novi multipolarni karakter globalnog rasta", zaključio je predsjednik Svjetske banke.







www.poslovni.hr
(Zatvori)

Istraživanje provedeno u Europi i SAD-u pokazalo je kako građani gube povjerenje u banke, tržište nekretnina ili pak neovisne financijske savjetnike. Većina ispitanika u SAD-u, Velikoj Britaniji, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji i Španjolskoj, rekla je da nisu u nekoj velikoj mjeri promijenili svoje investicijske ciljeve, no promijenio se način odlučivanja o tome gdje i kako ulagati.

Ispitanici naime tvrde kako više nemaju povjerenja u bankare i investicijske savjetnike jer ih nitko od njih nije uspio uvjeriti kako će učiniti sve da iz njihovog novca ostvari maksimalnu moguću dobit. Iz tog razloga kod odlučivanja o ulaganju najviše povjerenje daju - sebi.

Što se samog ulaganja tiče, većina ispitanika u Europi rekla je kako novac u vremenima krize i recesije najviše ulažu na štedne račune, dok su se Amerikanci podijelili između štednje i ulaganja u dionice.






www.seebiz.eu
(Zatvori)

Cijena barela sirove nafte u terminskom kupoprodajnom futures ugovoru s isporukom u mjesecu studenom na robnoj burzi u New Yorku u ponedjeljak je do trenutka pisanja teksta pala za 0,64 posto, na 65,60 američkih dolara.

(Zatvori)

Neil Duffin, predstavnik američke tvrtke, suradnju navedenih kompanija je potvrdio tijekom sastanka u ruskom gradu Salekhardu, prenosi Reuters. Na novinarsko pitanje namjerava li ExxonMobil proizvoditi naftu u Jamalu, Duffin je odgovorio potvrdno. Istovremeno, Gazpromnjeft, naftno krilo Gazproma, je od ruskih regulatora zatražio odobrenje za kupnju 100-postotnog udjela u naftnoj tvrtki Sibir Energy. Očekuje se da bi ta akvizicija mogla biti završena za dva mjeseca.






www.poslovni.hr
(Zatvori)