Desetak proizvođača priznalo je da "da su osnove suradnje s Microsoftom tako atraktivne da praktično nemaju izbora", naglasio je poljski ured. "Informacije prikupljene u istrazi pokazuju da postoji mogućnost nedopuštenog sporazuma između Microsofta i proizvođača", dodao je.

 

Ured je kazao da se odlučio obratiti Europskoj komisiji jer sumnja da je takva praksa možda prisutna u cijeloj EU. Proteklih godina Europska je komisija nekoliko puta kažnjavala Microsoft zbog zloupotrebe dominantne pozicije na tržištu softvera, namaknuvši od kazni ukupno 1,68 milijardi eura.

www.bankamagazine.hr

(Zatvori)

Spekulacije o prdaji dionica kompanije iz Novog Mesta imaju veze sa skorašnjom skupštinom koja je na rasporedu 27. kolovoza na kojoj bi se trebalo odlučivati o dokapitalizaciji. Međutim, kapital će se povećavati u krugu malih dioničara koji za svoje dionice traže trostruko veću cijenu od one koliko ona trenutno iznosi.

- MIP nije na prodaju. Istina je da se već više od godinu dana traži strateški partner. s međunarodnom agencijom izradili smo prospekt, a tada je poočela financijska kriza, i dokapitalizaciju smo morali odgoditi. Dugvi potječu još od preuzuimanja Pomurke, a tada nismo mogli znati da će nas troškovi finaciranja stajati dvostruko više. U našim strateškim planovima piše da do 2012. želimo ostvariti rast sa svježim kapitalom, kaže Vojko Volk, savjetnik MIP-a.

Za Agrokor je Volk tek rekao kako je njihov poslovni partner već nekoliko godina. U njihovim trgovinama prodaju svoje proizvode, i to je sve.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

“Dok s jedne strane padaju jaka tržišta poput onog britanskog ili španjolskog, tržišta u srednjoj i istočnoj Europi pokazuju zdrav rast. Razlog pada zapadnoeuropskih tržišta kombinacija je ekonomske nesigurnosti i visokih cijena goriva što na kupce djeluje iznimno demotivirajuće. Ipak, razlog optimizmu automobilskoj industriji može biti dobar prijam novih modela koji gotovo svugdje pokazuju solidne performanse”, kazao je Darin Janković, analitičar iz JATO Dynamicsa u Hrvatskoj.

Prodaja Golfa
Ukupna prodaja novih automobila u prvih sedam mjeseci ove godine pala je za 2,5% (243.447 komada) u odnosu na isto razdoblje 2007. godine, što znači da je u 2008. prodano 9,475.111 novih automobila. Volkswagen nastavlja svoju dominaciju europskim tržištem te je zadržao svoju poziciju najprodavanije europske marke. Ford, Opel / Vauxhall, Renault i Peugeot kompletiraju top 5 marki u Europi. Šesti na listi Fiat nastavlja odličan trend, a posebice na domaćem talijanskom tržištu te je povećao prodaju ove godine za 2,6%. BMW (3,9% povećanje u srpnju, a 5,9% ove godine), Audi (3,6% u srpnju) te Škoda (0,8% ove godine) također dobro rade u danim okolnostima. Veliko su povećanje prodaje u 2008. zabilježili i Nissan (23,5%) te Mazda (9,2%) kao i Smart (33,1%), Dacija (38%). Daihatsu (10,6%), Subaru (10,6%) i Jaguar (16,5%). Prodaja Volkswagen Golfa narasla je za 4,6% u odnosu na isto razdoblje 2007. prije svega zahvaljujući odličnim rezultatima u Njemačkoj gdje je broj registracija u srpnju narastao za 34,5% u odnosu na srpanj 2007. godine. Srpanj je četvrti mjesec zaredom i peti mjesec u ovoj godini da Golf predvodi europsko tržište. Prate ga Peugeot 207, Ford Focus, Opel Corsa i Opel Astra, dok se u europski top 10 plasirao novi Audi A4 koji je lansirao kompletnu paletu.

U srpnju je prodano 27.767 komada što je povećanje za 42,5% u odnosu na isto razdoblje 2007. godine. Kada se gledaju rezultati kompletne 2008. godine, i dalje vodi Golf (15,8%) ispred Peugeota 207-ice (1,3%), Focusa, Clija, Astre, Fieste, Punta, Pola i BMW-a serije 3. Pad ukupnog europskog tržišta prije svega je uvjetovan znatnim padom prodaje na tržištima Španjolske, Italije i Velike Britanije, a loše rezultate imali su i Irska te Švedska. Dansko je tržište početkom srpnja promijenilo sustav oporezivanja što je uništilo prodaju u prethodnim mjesecima (dok su kupci čekali uvođenje novih, povoljnijih poreza), ali je zato u srpnju broj registracija narastao za 2,5 puta u odnosu na srpanj 2007., a ukupan broj registracija u 2008. povećan je za 28,5% u odnosu na prošlu godinu. Novo je oporezivanje uvela i Irska što je povećalo prodaju u posljednjem mjesecu, ali su ukupni godišnji rezultati i dalje lošiji nego prošlogodišnji.

Najnoviji podaci JATO Dynamicsa pokazuju kako bi novi sustavi oporezivanja mogli imati znatan utjecaj na kupnju automobila s nižom emisijom CO2. Ipak, konačni rezultati još se trebaju pričekati. Francusko se tržište nakon uvođenja novog oporezivanja prema emisiji CO2 stabilizira, a njemačko nastavlja lagani rast. Mnoga tržišta srednje i istočne Europe nastavljaju rekordan rast uključujući Češku, Poljsku, Slovačku i Sloveniju. Hrvatsko je tržište, baš kao i druga u srednjoj Europi, dodatno naraslo u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U prvih sedam mjeseci 2008. je prema podacima JATO Dynamicsa prodano 58.010 automobila što je 11,7% više nego u istom razdoblju 2007. godine (51.929 komada). Tržište sa 16% tržišnog udjela predvodi Opel kome je tržišni udio u odnosu na prošlu godinu ipak pao za 2%, a slijede ga Renault, Peugeot, Volkswagen i Škoda. Najveći pad tržišnog udjela, za 2%, imala je Toyota koja je deveta na listi, a isti postotak povećanja zabilježio je Suzuki koji se plasirao na posljednje mjesto top 10 liste.

Rabljeni automobili
Rezultati pak redovitog mjesečnog istraživanja registracija vozila u Hrvatskoj koje provodi agencija Promocija plus pokazuje da je u našoj zemlji u prvih sedam mjeseci ove godine registrirano 58.268 novih osobnih vozila (odnosno 6469 vozila ili 12,5 posto više u odnosu na isto razdoblje 2007. godine). S druge strane i dalje drastično pada broj registracija uvezenih rabljenih vozila kojih je u prvih sedam mjeseci registrirano 7137 za razliku od 19.291 vozila koliko iz je registrirano u istom razdoblju lani, što je 63 posto manje nego lani. Kada se zbrajaju ukupne nove registracije novih i rabljenih vozila, primjetan je pad u odnosu na 2007. godinu. U prvih sedam mjeseci ukupno je registrirano 65.405 novih i uvezenih rabljenih vozila, a lani ih je bilo 71.090, što je pad za osam posto. Srpanj je tradicionalno slab mjesec za dilere automobila, pa je tako i ovogodišnji 5,2 posto slabiji od lipnja. U srpnju je, naime, registrirano 8947 novih vozila, a u lipnju 9442. No uspoređujući podatke s lanjskim srpnjom prodaja je rasla za 2,1 posto. Ipak, riječ je o najmanjem međumjesečnom rastu registracija ove godine, što bi moglo biti signal usporavanja rasta registracija u drugom dijelu ove godine.

Promocija plus: Opel i dalje prva marka automobila u Hrvatskoj

Na samom vrhu ljestvice najprodavanijih u srpnju prema Promociji plus nema promjena, pa je tako Opel i dalje na prvome mjestu sa 14,3 posto tržišta (8305 vozila). Opel je lani u prvih sedam mjeseci držao 16 posto tržišta. Renault je i dalje drugi sa 9,8 posto (5691 vozilo), što je također manje nego lani kada je držao 10,9 posto. Volkswagen drži treće mjesto sa 8,8 posto (5140 vozila), a lani je u tom razdoblju držao 9,9 posto tržišta. Četvrti je Peugeot sa 7,5 posto (4373 vozila), a jedino je Škoda rasla u odnosu na prošlu godinu te sada ima 7,2 posto tržišta (4199 vozila) za razliku od lanjskih 6,2 posto. Na ljestvici slijede Citroën (5,7 posto), Ford (5,6 posto), Fiat (4,8 posto), Toyota (3,9 posto), Suzuki (3,9 posto), Hyundai (3,7 posto) i Mazda (3,5 posto). Vrh srpanjske ljestvice ne razlikuje se od godišnjih rezutlata, pa je tako i u srpnju Opel bio najtraženiji (1239 vozila), a slijede Renault (888), Volkswagen (849), Peugeot (750) i Škoda (700). Što se modela tiče, u vrhu je i dalje Opel Astra sa 4648 komada, drugi je Renault Clio sa 2677 komada, a slijedi još jedan Opel, Corsa sa 2223 komada, te dva Škodina modela: Octavia sa 2070 i Fabia sa 1887 komada.

(Zatvori)

Pad Beča
Istovremeno je njihov broj u Beču pao sa 21 na 18. “Rastući broj stranih kompanija na burzi u Varšavi je rezultat strategije, olakšanog pristupa imovini, kao i stabilne investitorske baze koja obuhvaća i strane investitore. Uspjehu su, također, doprinijele niske cijene primarne ponude dionica i marketing”, rezimirao je ovaj analitičar. Prema Vladimiru Gešperiku, šefu tvrtke Capital Markets, uspjeh poljske burze duguje i veličini zemlje. “Burza je mjesto gdje se sreću potražnja za dionicama s ponudom. A 38 milijuna Poljaka su 38 milijuna potencijalnih investitora, kupaca i prodavača”, izjavio je on, dodajući da je nemalu ulogu imalo i geopolitičko opredjeljenje u New Yorku gdje su najveće američke banke najavile da će od burzi u regiji preferirati Varšavu u čemu su imale i podršku političkih vrhova zemlje.Vladmir Vano, analitičar Volskbank-Slovačka vidi, međutim, u poljskom prvenstvu prozaičnije razloge. “U regionalnim i europskim relacijama poljske su dionice dosta jeftine s obzirom na perspektive visokog rasta. Osim toga očekivana privatizacija Varšavske burze privukla je ne samo investitore nego je pomogla da poveća obrt i likvidnost”, tvrdi on. Istovremeno, izravnom konkurentu, Bečkoj burzi dosta lošije ide što je pomoglo uspostavljanju primata burze u poljskoj metropoli.

“U Poljskoj je više zanimljivih emisija nego na Bečkoj burzi, gdje se, ipak, trguje, uglavnom dionicama austrijskih tvrtki, među kojima su za strane investitore zanimljive samo dionice Erste Bank i Raiffeisen Bank”, objašnjava Gešperik. Vano razloge zaostajanja austrijske burze vidi u tome što ta zemlja istina pripada geografski srednjoj Europi, ali je ekonomski među starim članovima Unije. U starim članicama prevladavaju bojazni od izrazitijeg ekonomskog usporavanja. To nije sredina koja bi privlačila tvrtke izgledima za zaradu, cijenama dionica i prometom na burzi“, precizirao je. Informacije o prodaji većinskog udjela na Praškoj burzi, koja je, inače, između dva rata bila veća i od Bečke i Varšavske, i bila uvjerljivo najjača u regiji, mogle bi izazvati novi val konkurencije. Bečka burza ne taji namjeru da kupi 90-postotni udio, koji se procjenjuje na oko 300 milijuna dolara, a u tome bi joj mogla konkurirati prije svih Varšavska burza koja je i sama prije pokazivala tu težnju.

Širenje na Ukrajinu
Sada se, međutim, nije ni oglasila, vjerojatno zato što su glavni dioničari Praške burze odmah istakli da je prethodni uvjet za kupca da nije u vlasništvu države što je slučaj burze u Varšavi. Prema Bloombergu, Varšavska burza odmjerava i burzu u Sofiji te očekuje da bugarska vlada ponudi svoj udio na prodaju. Osim toga nedavno je ojačala svoju poziciju kupovanjem udjela od 25 posto u Ukrajinskoj burzi, najperspektivnijoj u regiji. U Varšavskoj burzi očekuju rekordan priljev novih tvrtki iza čega stoji sve jača težnja manjih i srednjih tvrtki da povećaju udio svojih dionica s kojima se trguje.

Najmanja burza u regiji je Bratislavska

Bratislavska burza je najmanja u regiji što dosta analitičara tumači geografskim hendikepom, odnosno veličinom Slovačke. Međutim, Slovenija ima dva milijuna stanovnika, Slovačka osjetno više, 5,4 milijuna, ali Ljubljanska burza ima tri puta veći obujam trgovine nego Bratislavska. Neki analitičari smatraju da su tome krive još devedeste godine kada je pravna zaštita manjinskih dioničara bila slaba pa su mnogi investitori u velikom luku zaobilazili Bratislavu. Stvari su se u međuvremenu promijenile. U Slovačkoj su izvedene vjerojatno najdosljednije reforme u regiji zahvaljujući čemu je zemlja postala lider po stranim investicijama i stopi rasta. Ali burza je ipak ostala najslabija.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Najnoviji nacrt ugovora, koji će biti predmet razgovora dviju strana 21. kolovoza, predviđa povećanje ulaganja Fiata za sto milijuna eura, dok će vlada iz proračuna izdvojiti još toliko tako da će ukupna investicija iznositi 1,2 milijarde eura. To je dosad najveća investicija u proizvodnju jer su dosad dominirala ulaganja u bankarsko-financijski sektor, trgovačku djelatnost, telekomunikacije i nekretnine zato što su se to pokazali kao najisplativiji poslovi. Kako je rekao Nebojša Zdravković, zamjenik kragujevačkog gradonačelnika, ugovor je praktično usuglašen. Jedino je preostalo da se riješe pojedine nijanse tehničke prirode. Predviđeno je da na svečanom potpisivanju ugovora budu najviši državni dužnosnici dviju država. Osim Fiata u Kragujevcu će proizvodne pogone podići više njegovih kooparanata iz Italije tako da će u proizvodnji automobila biti zaposleno više od deset tisuća radnika. Za potrebe kooperanata lokalna vlast osigurala je besplatno zemljište na kojemu će biti podignuti proizvodni pogoni.

Nakon što su Fiatovi stručnjaci obišli Zastavine kooperante, zaključeno je kako oni ne ispunjavaju visoke Fiatove kriterije tako da će praznina biti popunjena kooperantima iz Italije, koji će dio proizvodnje instalirati u Kragujevcu. Velike obveze vlada ima u gradnji pratećih infrastrukturnih objekata, poput nove elektrane radi stabilne opskrbe strujom, zatim proširenja prilaznog pravca do autoceste Beograd - Niš, zatim gradnja obilaznice oko grada, a po svojoj prilici bit će, na zahtjev talijanskog partnera, aktualizirana i gradnja aerodroma kako bi prometna komunikacija između Kragujevca i Torina bila što učinkovitija, a u planu je da obližnje jezero posluži za promet hidroaviona. To će u mnogome izmijeniti izgled grada, koji će od "doline siromaštva" biti pretvoren u grad s velikim mogućnostima za gospodarski razvoj. Dolazak velikih trgovačkih lanaca, poput Merkatora Super nove ili izraelske Plaze, to najbolje potvrđuju. Proizvodnja automobila u novoj tvornici započet će 2009. godine, s time da će puni kapacitet biti korišten u 2010. godini. Čak 95 posto proizvedenih vozila bit će namijenjeno izvozu, što će u velikoj mjeri pridonijeti uravnoteženoj vanjskotrgovinskoj razmjeni koja je dosad bila nepovoljna za Srbiju jer je godišnji deficit iznosio više od osam milijuna dolara.

Zastava će, u međuvremenu, morati napustiti dosadašnji vlastiti program automobila, odnosno prestati s proizvodnjom Yuga, Zastave 101 i Floride. Još se pouzdano ne zna hoće li proizvodnja tih vozila biti napuštena ili će se premjestiti u neki drugi grad. Kao moguće mjesto spominje se Sombor u kojemu su se dosad proizvodili automobili za specijalne namjene. U Zastavi smatraju da je preseljenje opreme upitno jer je riječ o premještanju strojeva koji zauzimaju prostor gotovo pet nogometnih igrališta.

Opel ostaje usprkos Fiatu

Dolazak Fiata aktualizirao je i sudbinu ugovoraZastava i General Motorsa o montaži vozila Opel clasic. Fiat nije pristao da se u vornici u kojoj će imati 70 posto udjela sklapa automobil konkurencije, a GM ne namjerava odustati od ugovora o montaži Opel clasica. Rješenje će, kako stvari sada stoje, biti pronađeno u gradnji posebnog pogona u kojemu će se proizvoditi spomenuti Opelov automobil. Na temelju sklopljenog ugovora Opel clasic već se više od godinu dana prodaje u Srbiji bez plaćanja carinskih pristojbi, a njegova montaža trebala bi početi koncem godine. GM je zainteresiran za sklapanje automobila u Kragujevcu jer će ovaj grad dobiti status slobodne carinske zone, ali i zato što ima obrazovanu i jeftinu radnu snagu.

www.poslovni.hr

(Zatvori)

U igri, navodno, više nisu Wal-Mart i Kesko. No, tu informaciju svakako treba uzeti s rezervom i to ponajviše zbog njezine očite geopolitičke obojenosti, barem u slučaju američkog interesenta. Naime, Wal-Martu su, navodno, vrata zatvorena samo zato što su se odnosi na relaciji Moskva Washington ponovno zategli zbog ruske intervencije u Gruziji. Međutim, dodatnu sumnju na vjerodostojnost ove informacije baca i činjenica da je u ovoj transakciji ipak riječ o prodaji privatne kompanije, u kojoj je, uz to, jedan od vlasnika Amerikanac te da će u konačnici ključnu odluku svakog suvlasnika vjerojatno igrati visina ponude.

Tržišni razlozi
Za razliku od toga, navodno izbacivanje iz utakmice finskog Keska vezano je isključivo uz tržišne razloge - Kesko, naime, već posluje u Rusiji pa je procijenjeno da ulaz na tržište treba otvoriti i drugima koji su taj ulaz spremni i primjereno više platiti kroz premiju koju vlasnici očekuju. Po tome, za Lentu dalje igraju Agrokor i francuski Carrefour. Iz Agrokora, očekivano, nema apsolutno nikakvih komentara ovim nagađanjima. No, u poslovnim krugovima se može saznati da su u koncernu, neovisno o potvrdi jesu li u Rusiji doista dospjeli u finale, počeli vezivati prve konture slagalice kojom bi se isfinancirao projekt Lenta. Podsjetimo, prve procjene vrijednosti preuzimanja kretale su se okvirno oko dvije milijarde dolara. S obzirom da nije logično da se financijska konstrukcija za projekt ove veličine počne slagati tek nakon poziva za podnošenje obvezujuće ponude, vjerojatno ima ponešto istine u signalima koji stižu s tržišta.

Poziv za kredit
Tako se može čuti da je nekim hrvatskim bankama poslan poziv za sudjelovanje u sindikatu četiri banke koji bi trebao osigurati kreditnu liniju od oko 600-tinjak milijuna eura, što bi bio i jedan od izvora financiranja Lente. U sindikat su, navodno, pozvane dvije hrvatske i dvije inozemne banke, a svaka bi trebala osigurati po četvrtinu iznosa kreditne linije. Odgovor - žele li sudjelovati u operaciji i pod kojim uvjetima- Agrokor od banaka navodno očekuje do kraja tjedna. Ostatak (cijeli ili dio) kapitala potrebnog za ovu transakciju Koncern bi, slično kao i u pokušaju preuzimanja Migrosa, trebao osigurati kroz aranžman s nekim equity partnerom, po svoj prilici nekim jakim investicijskim fondom koji mu treba i zbog pojačanja vjerodostojnosti "krvne slike". U svakom slučaju, saznaje se da "operacija Lenta" svakako pretpostavlja i IPO Konzuma.

Todorić kupuje tvrtku posvađanih partnera

Lenta ima 12 tisuća zaposlenih i 1,56 milijardi američkih dolara prihoda od prodaje u 2007 te dug koji se procjenjuje na 500 milijuna USD. Dva najveća pojedinačna dioničara Oleg Žerebcov i Amerikanac August Meyer s udjelima od 35, odnosno 36,4 posto zbog međusobnih su nesuglasica konačno dogovorila opciju prodaje, a taj su prijedlog prihvatili i mali dioničari, s izuzetkom Europske banke za obnovu i razvoj, koja u Lenti ima 11,1 posto dionica i koja je odlučila ostati suvlasnik. Lentu je, inače, u St.Peterburgu 1993. osnovao Oleg Žerebcov.

www.poslovni.hr

(Zatvori)

Po podacima Hrvatskih autocesta na svim je autocestama u nadležnosti te tvrtke u tri je dana vikenda, od 15. do 17. kolovoza ove godine, bilo ukupno 469.257 vozila te je naplaćeno gotovo 19,81 milijun kuna od cestarina, bez PDV-a.U odnosu na isti vikend prošle godine, ističu iz HAC-a, promet vozila bio je veći za 2,06 posto, a iznos naplaćene cestarine viši za 4,88 posto.

Iz HAC-a su danas istodobno izvijestili da je u prvih sedam mjeseci ove godine po svim 'njihovim' autocestama prošlo 10,41 posto više vozila u odnosu na isto razdoblje prošle godine ili 17,66 milijuna. Za 5,13 posto povećan je i ukupan iznos naplaćene cestarine, na 693,28 milijuna kuna.

Koncesionar Autocesta Rijeka-Zagreb proteklog je vikenda, od petka do nedjelje, na svim svojim postajama evidentirao ukupno 268.705 vozila i oko 7,77 milijuna kuna prihoda od cestarine. Od toga je najveći broj vozila, 171.995, i najveći iznos cestarine, 6,76 milijuna, ostvaren na autocesti Zagreb-Rijeka, odnosno od Zagreba prema Rijeci i obrnuto.

U usporedbi s najbližim prošlogodišnjim vikendom takav je promet na toj dionici, kako napominju iz ARZ-a, za oko 2 posto slabiji.

No, podsjećaju i da je ove godine to zapravo bio produženi vikend jer je blagdan Velike Gospe 'pao' petkom, pa im je već i četvrtak donio, kako kažu, rekordan dnevni promet s ukupno 41.795 vozila samo prema jugu.

Stoga ističu da, ako se u obzir uzmu sva četiri dana tog produženog vikenda, ukupan im je promet na postajama od Zagreba do Rijeke i obrnuto za oko 5 posto bio bolji nego lani.

Ono što se ne može usporediti s prošlom godinom je pak promet vozila i prihod od cestarine na postajama Krk (Krčki most) i Rupa, koji su od ove godine iz HAC-a prešli u sustav ARZ-a.

Te je dvije postaje ARZ-a ukupno od petka do nedjelje prošlo 96.710 vozila (67.641 Krk i 29.069 Rupa), od kojih je naplaćeno ukupno nešto malo više od milijun kuna cestarine.

Tvrtka Bina Istra u tri je dana vikenda ukupno zabilježila 81.418 vozila, od kojih je naplaćeno ukupno 1,72 milijuna kuna cestarine. Od toga je na postaji Učka (tunel) od 35.683 vozila naplaćeno 1,03 milijuna kuna cestarine, dok je od 45.735 vozila na postaji Mirna uprihodovano 689,5 tisuća kuna.

Sveukupno je na tim postajama vozila u odnosu na najbliži vikend prošlogodišnjeg kolovoza bilo 3,4 posto manje, dok je prihod od cestarine 7 posto manji.

Na autocesti Zagreb-Macelj istoimena tvrtka u tri je dana proteklog vikenda (od 15. do 17. kolovoza) zabilježila ukupno 87.752 vozila te gotovo 2,82 milijuna kuna prihoda od cestarine. U odnosu na isti prošlogodišnji, treći vikend u kolovozu, ovoga je vikenda vozila na postajama te autoceste bilo gotovo 12 posto manje, dok im je prihod od cestarine nešto malo manji od 5 posto.

Iz svih tvrtki ističu i da iako je protekli vikend bio jedan od jačih ove godine, naglašavaju da i danas (u ponedjeljak) bilježe vrlo intenzivan promet, što očekuju i u iduća dva tjedna, sve do početka školske godine 1. rujna, i to ne samo vikendima nego i radnim danima.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

U očekivanju konsolidacije sektora i potpunog otvaranja tržišta ulaskom u Europsku uniju, u Kabi već motre i procjenjuju potencijalne akvizicije. “Dosad je rast Kabe bio isključivo organski. Naš daljnji rast u idućim godinama bit će vagan u kojoj mjeri ga možemo poduprijeti novim kapitalom za organski rast ili eventualno akvizicijama”, kaže članica Uprave Karlovačke banke Marijana Trpčić-Reškovac. “Kad je o okrupnjavanju banaka riječ, i Kaba se vidi kao sudionik tih okrupnjavanja pa gledamo potencijalne mete”, ustvrdila je.

Danak inflacije
Inače, srednjoročni plan banke bio je dosegnuti 2 milijarde kuna, što je u srpnju i ostvareno. “Idući korak bila bi sljedeća milijarda aktive“, kaže ta članica Uprave zadužena za pitanja rizika, unutarnje revizije i računovodstva. No, skora dokapitalizacija banke nije u planu jer će banka uštedama na dosad pojačanim kapitalnim zahtjevima biti u mogućnosti pokriti nove koje sprema HNB. “Naša kapitalna adekvatnost malo preko 12 posto će se i povećati. Svako novo povećanje aktive će zahtijevati dokapitalizaciju, no ona se ne mora izvesti emisijom novih dionica, tu su i preferencijalne dionice.“ Kao i druge financijske institucije, i Kaba je osjetila financijsku krizu kroz skuplje izvore novca, prosječno oko jedanaest posto. Za razliku od prakse manjih banaka koje svoj rast većim dijelom baziraju na nekamatnim prihodima to s Kabom nije slučaj. “Imamo visoki udio neto kamatnih prihoda u ukupnim prihodima što je posljedica više klasične bankarske orjentacije“, kaže Reškovac. No, i inflacija je dala svoj, začudno pozitivan, ‘danak’ rezultatu banke. Naime, ove godine revalorizirane su zamjenske obveznice dobivene kroz postupke sanacije tvrtki. Obzirom da one u ukupnoj imovini čine 10-ak posto, a vrednuju se po indeksu proizvođačih cijena revalorizacija je podigla kamatne prihode na 43,7 milijuna kuna. Za razliku od lani kada je banka čak i premašila ograničenje rasta kredita, u ovoj godini to nije bio slučaj. U strukturi kreditnog portfelja, koji čini oko 60 posto ukupne imovine, s 55 posto prevladavaju krediti tvrtkama, 45 prema stanovništvu. Iskorak izvan Karlovačke županije promijenio je strukturu kreditnog portfelja pa čak je 45 posto kreditnog portfelja usmjereno većinom prema Zagrebu.

Prodaja ‘Lole Ribara’
Prodaju udjela i izlazak iz vlasničke strukture tvornice sanitetskog materijala “Lola Ribar” Reškovac je objasnila strategijom prodaje vlasničkih udjela i iz drugih tvrtki. “Sljedeći korak je tvrtka Adriadiesel čija je prodaja pred okončanjem“, najavila je Reškovac, no nije željela otkriti o kojem je kupcu riječ. Zašto o prodaji (jednom od suvlasnika banke Borisu Vidiću) nije bilo riječi na Glavnoj skupštini, iako je transakcija finalizirana samo dva dana kasnije, Reškovac nije rekla. Ipak, kazala je da je burzovna cijena dionica Lole Ribara u posljednja tri mjeseca niža od cijene koliko je Vidić platio kontrolni paket.

Teško provedivo trgovanje limitima

Inicijativu predsjednika Uprave Banca Popolare Gorana Gazivode da se uvede trgovanje kreditnim limitima u Karlovačkoj banci dočekali su prilično rezervirano. ‘Inicijativa je dobra, ali je pitanje hoćemo li mi male banke koje smo zainteresirane imati dovoljno mjesta za to, odnosno hoćemo li sve biti na istoj strani da svima nedostaje prostora za rast. Mi ju pozdravljamo i mogla bi pomoći, no ona neće biti rješenje za male banke’, drži članica Uprave Marijana Trpčić-Reškovac. ‘Čini mi se da će biti sklonije oduzimanju tržišta i klijenata nego prodaji limita’, kaže Marijana Trpčić-Reškovac.

www.poslovni.hr

(Zatvori)