Stroge mjere kreditiranja uvedene nakon propasti američke investicijske banke Lehman Brothers sada su ublažene u nekim od 17 zemalja u kojima austrijska bankovna grupa ima ogranke, izjavio je glavni financijski dužnosnik banke Martin Gruell uoči početka samita za ulaganja u srednju Europu koji organizira Reuters.

Regionalni rast kredita, kako je istaknuo, vratit će se dvoznamenkastim stopama ali neće dosegnuti prijašnje najviše razine, što dijelom pripisuje strožim uvjetima financiranja i pooštrenim zahtjevima u vezi visine kapitala.

"Ubrzo nakon propasti Lehman Brothersa postrožili smo uvjete kreditiranja, a sada ih ponovno ublažavamo u svim zemljama u kojima uočavamo približavanje zaokreta", kazao je Gruell u jednom intervjuu u prošli petak.

Od zemalja glede kojih je sada optimističniji Gruell je izdvojio Češku, Poljsku, Slovačku i poglavito Sloveniju. Mađarska i Ukrajina i dalje imaju najsumornije izglede, dodao je.

Za snažan rast gospodarskih aktivnosti u gospodarstvima na potezu od Baltika do Crnog mora jako je važno da zapadnoeuropske banke poput austrijskih Raiffeisen i Erste Group Bank, odnosno talijanskog UniCredita, ponovno pokrenu kreditne tokove.

Gruell je ipak upozorio da okruženje za banke još uvijek uvelike karakterizira rast loših zajmova, koji će se nastaviti i tijekom iduće godine, iako će se gospodarski rast već prije obnoviti u većini zemalja.

Udio loših zajmova u Raiffeisenu do lipnja je udvostručen u odnosu na kraj prošle godine, na 6,8 posto u odnosu na cjelokupnu knjigu zajmova, i to najvećim dijelom u Ukrajini, Rusiji i na Balkanu.

"Situacija u pogledu loših zajmova se nedvojbeno stabilizira, no prerano je za ocjenu da je sve riješeno", kazao je Gruell. "Vrhunac po pitanju toga očekujemo u 2010. a značajniji oporavak dobiti u bankovnom sektoru u godini kasnije", poručio je.





www.seebiz.eu
(Zatvori)

Navedenom akvizicijom, Abbott bi dobio pristup većem broju lijekova u kasnoj fazi testiranja, uključujući i one za tretman Parkinsonove bolesti i drugih neuroloških stanja. Također, sporazum sa Solvayem američkoj bi kompaniji omogućio snažniju prisutnost na tržištima u rastu. Kupnja spomenute divizije bila bi Abbottova druga najveća akvizicija dosad, nakon preuzimanja Knoll Pharmaceuticalsa u 2000. godini za 6,9 milijardi dolara. Inače, Solvay sa sjedištem u Bruxellesu osnovan je davne 1863. godine, a osim što je prisutan u farmaceutskom sektoru, bavi se i proizvodnjom kemikalija te plastike.






www.poslovni.hr
(Zatvori)

Gospodarski rast uslijedio je nakon četiri uzastopna tromjesečja pada francuskog gospodarstva, zahvaćenog globalnom gospodarskom krizom.

INSEE je priopćio da je rast većim dijelom rezultat značajnog preokreta u bilanci vanjskotrgovinske razmjene, uz zabilježen rast izvoza za 0,7 posto u drugom tromjesečju, nakon pada za 7,4 posto u prvom tromjesečju ove godine. Istodobno, INSEE je blago revidirao izvedbu gospodarstva u prvome tromjesečju, priopćivši da je BDP u tome razdoblju umanjen za 1,4 posto, u usporedbi s ranijom procjenom pada aktivnosti za 1,3 posto.






www.seebiz.eu
(Zatvori)

Iz Instituta IGH napominju kako Bugarska planira u slijedeće četiri godine izgraditi nekoliko autocesta ukupne duljine od oko tisuću kilometara, a namjerava raditi i na lokalnim infrastrukturnim projektima, kao što je obilaznica oko Sofije te postrojenja vezana za korištenje vodnih resursa.

"Bugarska je strana izrazila veliku zainteresiranost za suradnju s Institutom IGH s obzirom na reference koje Institut IGH ima u svojim dosadašnjim realiziranim projektima u cijeloj regiji Jugoistočne Europe. Istaknuli su također kako izgradnju hrvatskih autocesta vide kao model za izgradnju cestovne infrastrukture u Bugarskoj i to na području izrade strategije, ali i planiranja te modela financiranja", navode iz IGH.

Dodaje se kako je predsjednik Uprave Instituta istaknuo kako ta tvrtka s 1.200 zaposlenih, od kojih je čak tisuću inženjera, ima dovoljno kapaciteta, mogućnosti i kvalitete za sudjelovanje u bugarskim infrastrukturnim projektima, dodajući kako postoji interes i za otvaranjem bugarske podružnice Instituta koji bi zapošljavao bugarske stručnjake, čime se stvaraju i mogućnosti za zajednički izlazak na treća tržišta.

www.business.hr
(Zatvori)

Raiffeisenovi analitičari započeli su s objavljivanjem CROEMI indeksa (Croatian Equity Market Index) 20. svibnja 2003. godine te je on tada predstavljao prvi i jedinstveni indeks u Hrvatskoj, obuhvaćajući najlikvidnije dionice sa Zagrebačke i Varaždinske burze.

Kako se dalje kaže u priopćenju, ujedinjenjem dviju burzi CROBEX indeks, kao i nedavno uvedeni CROBEX10, počeo je koristiti vrlo sličnu metodologiju izračuna poput CROEMI-ja. Posljedično, došlo je do visoke koreliranosti navedenih indeksa, stoga u ovom trenutku nema potrebe za izračunavanjem CROEMI indeksa, navodi se.

Međutim, analitičari Raiffeisena uskoro planiraju započeti s izračunavanjem specijaliziranih pokazatelja - sektorskih indeksa - koji će zadržati brand CROEMI, zaključuje se u priopćenju.





www.poslovni.hr
(Zatvori)

To je dvostruko veća dividenda od posljednje isplaćene dividende (za 2007.) od 12,5 kuna po dionici Lavčevića (ZSE:LVCV-R-A). Pravo na isplatu dividende imat će dioničari upisani u knjigu dionica na dan održavanja dividende, a tražbina za isplatu dospijeva 27. rujna 2009.

Za isplatu dividende izdvojilo se gotovo 80 posto prošlogodišnje dobiti, odnosno 11,83 milijuna kuna.





www.seebiz.eu
(Zatvori)

Naftna kompanija Ina sa prošlogodišnjim prihodom od 3,65 milijardi eura drugo je po veličini poduzeće u jugoistočnoj Europi, te uvjetno rečeno jedina hrvatska kompanija među 10 najvećih, pokazuju podaci poslovne analize SeeNewsa i konzultantske tvrtke Roland Berger.
Inače, u utorak, 29. listopada Poslovni dnevnik objavit će poseban prilog posvećen Jugoistočnoj Europi u kojoj donosi podrobniju analizu regije, tržišta i najvećih kompanija.U odnosu na prošlogodišnju listu 100 najvećih, Ina je izgubila vodeću poziciju koja je ove godine pripala rumunjskom naftašu Petromu, u vlasništvu austrijskog OMV-a, koji je 2008. ostvario prihod od 4,8 milijardi eura. Treba napomenuti kako SeeNews, PD i Roland Berger nisu uvrstili financijske institucije.

 Nadalje, zanimljivo je kako najveće kompanije dolaze uglavnom iz Rumunjske, odnosno u toj su zemlji registrirane 43 od ukupno sto kompanija sa najvećim prihodima. Kad je riječ o tvrtkama iz Hrvatske, 11 ih se nalazi na listi, a nakon Ine najbolje je pozicioniran Konzum. Naime, vodeći hrvatski maloprodajni lanac ostvario je lani prihod od 1,74 milijarde eura čime je zauzeo 12. mjesto. Odmah iza njega uvrštena je Hrvatska elektroprivreda (1,5 milijardi eura). Među sto u jugoistočnoj Europi nalaze se i Hrvatske telekomunikacije, T-Mobile Hrvatska, Zagrebački holding, OMV Hrvatska, VIPNet, HEP-proizvodnja, HEP operator distribucijskog sustava te Agrokor-Trgovina. Na zasebnoj listi 50 najvećih banaka, gledano prema vrijednosti ukupne imovine, vrh je pripao Novoj ljubljanskoj banci sa imovinom od 18,9 milijardi eura.

Ta banka ima podružnice u 16 europskih zemalja, od kojih se sedam nalazi u državama jugoistočne Europe, napominju u SeeNewsu i Roland Bergeru. Zagrebačka banka na četvrtom je mjestu (11,2 milijarde eura), Privredna banka Zagreb na petom (8,3), dok se na šestoj poziciji našla Erste banka. Od banaka registriranih u Hrvatskoj među 10 najvećih je i Raiffeisenbank koji je na devetom mjestu. Slijedom toga interesantno je primjetiti kako je među 10 najvećih, čak pet iz Hrvatske, čime je naša zemlja sjedište najvećih banaka u jugoistočnoj Europi. Među prvih deset, u Rumunjskoj su registrirane tri, a u Sloveniji dvije banke.

Naftne kompanije
Naftne kompanije najveća su nebankarska poduzeća u Jugoistočnoj Europi. Sedam vodećih na listi dolazi iz naftnog sektora, a uz rumunjski Petrom i Inu, tu su još Lukoil Neftochim iz Bugarske, Naftna Industrija Srbije, slovenski Petrol, Lukoil Bulgaria te rumunjski Rompetrol Rafinare.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Cijene dionica svjetskih i hrvatskih brodara bilježe pad zajedno s padom BDI indeksa vozarina. Tankerska je plovidba na mjesečnoj razni zabilježila pad od 2,7 posto dok je Uljanik plovidba ostvarila gubitak od 2,3 posto. Najlikvidnija brodarska dionica Atlantska plovidba također je zabilježila pad od 2,08 posto, dok je Jadroplov skliznuo od 3,5 posto. Baltic Dry Index (BDI), mjera troškova vozarina za rasute terete do sredine ovog tjedna bilježio je sedmodnevni uzastopni pad na 2.318 bodova što predstavlja tjedni pad od 5,4 posto. Pad indeksa analitičari su protumačili viškom tzv. capesize brodova na tržištu za transport željezne rude i ugljena. Vozarine za tu vrstu brodova u osam dana pale su 24 posto, a tržište predviđa i daljnji pad u četvrtom tromjesečju.

Poremećaj potražnje
Brodarski sektor suočava se s velikim problemima vezanim uz poremećaje potražnje, a uzroci se mogu pronaći u prošlim godinama, prije financijske krize. Tijekom ekspanzivnih godina potražnjaza transportom sirovina, željene rude i ugljena u Kini bila je snažna. Zbog nedostatka brodova brodari su pokrenuli val novih narudžbi. No, tajming brodara je bio loš jer je zbog financijske krize krajem 2008. godine potražnja za transportom znatno oslabila. Rezultat novih narudžbi je povećanje svjetske flote u 2009. godini i to od 28 posto svjetskog kapaciteta. U isto vrijeme predviđa se pad svjetske trgovine za 16 posto. Može se reći da se ponuda i potražnja kreću u obrnutim smjerovima, a situacija će se samo pogoršati slijedećih godina kad se očekuje veći broj novih brodova u usporedbi s 2009. godinom. Na kineskom tržištu cijena željeza bilježi pad od 20 posto u odnosu na kolovoz, a zaliha željezne rude u lukama ima više od 70 milijuna tona, što je više nego dovoljno za sadašnje potrebe. Zbog tih činjenica analitičari očekuju da će kineske željezare smanjiti uvoz u naredno vrijeme, što će se negativno odraziti na svjetske vozarine.

Previše tankera
Situacija sa supertankerima, koje prevoze naftu, nije ništa bolja. Kao primjer, supertanker koji prevozi naftu iz Saudijske Arabije za Japan, pokriva samo polovicu troškova potrebnih za posadu, osiguranje i održavanja broda. Što se tiče novih narudžbi brodova, slična je situacija kao sa brodovima sa rasutim teretom. Trenutno se grade supertankeri koji će povećati flotu za jednu trećinu. Zbog te činjenice oporavak vozarina tankera ne očekuje se u kraćem razdoblju kao niti već sopmenuti oporavak vozarina za brodove za rasute terete.

Sukladno Zakonu o tržištu vrijednosnih papira ističemo kako su dionice Tankerske plovidbe u sastavu portfelja kojima upravlja Ilirika vrijednosni papiri.

Tomislav Žic, www.ilirika.hr

Dionice u slobodnom padu
Tankerska je plovidba na mjesečnoj razni zabilježila pad od 2,7 posto, Uljanik plovidba od 2,3 posto. Najlikvidnija brodarska dionica Atlantska plovidba također je zabilježila pad od 2,08 posto.





www.poslovni.hr
(Zatvori)