U ponudi se MOL obvezuje platiti 2.800 kuna po dionici Ine, što je, kako se navodi, 226,66 kuna više od ponderiranog prosjeka svih cijena ostvarenih na burzi zadnja tri mjeseca prije dana objave obavijesti o namjeri objave ponude za preuzimanje (14. srpnja).

MOL-ov strateški plan vezano uz Inu je poboljšati poslovne rezultate kao i poziciju Ine na tržištima Hrvatske, jugoistočne Europe i Jadranske regije, i to podupiranjem Ininih ulaganja u vlastitu imovinu, unaprjeđenje komercijalnih sposobnosti i naglašene usmjerenosti na kupce, navodi se u tekstu ponude.

Povećanjem svog vlasništva u Ini, MOL će, kako se navodi, biti u stanju preuzeti aktivniju ulogu u razvoju Ine fokusirajući se na rast, učinkovitost i poslovnu izvrsnost.

Pritom MOL uz ostalo najavljuje nastavak modernizacije Ininih rafinerija i korištenje njezinog stručnog znanja u domaćim i inozemnim projektima istraživanja i proizvodnje nafte i plina.

Uz konstataciju da su zaposlenici znatno doprinijeli do sada ostvarenim rezultatima Ine, u ponudi stoji da MOL preferira lokalno zapošljavanje za sve funkcije i organizacijske razine i ne očekuje promjene u radnopravnom statusu zaposlenika.

Prema tekstu ponude, MOL nema namjeru mijenjati ni model naknada članovima Uprave i Nadzornog odbora te ističe da nije donesena nikakva odluka o izmjeni sastava i naknada Uprave. Takve izmjene, kaže se, mogle bi se obaviti samo uz dovoljnu podršku ostalih dioničara, posebno Republike Hrvatske.

MOL podsjeća da je od zasnivanja strateškog partnerstva s Inom aktivno sudjelovao u izradi i provedbi strategije rasta Ine te da su korporativno upravljanje Inom, uključujući imenovanje članova Uprave i donošenje strateških odluka regulirani Zakonom o privatizaciji Ine, Statutom Ine i Dioničarskim ugovorom sklopljenim između Republike Hrvatske i MOL-a, pa MOL neće moći mijenjati te dokumente bez obzira na ishod svoje ponude.

MOL s hrvatskom Vladom namjerava pregovarati o očuvanju strateškog partnerstva u regionalnoj energetskoj industriji, uključujući i budući razvoj te vlasništvo nad Inom, kaže se u ponudi.

Mađarska kompanija najavljuje i da će u roku od 8 dana od objave ponude od nadležnih hrvatskih i inozemnih institucija zatražiti odobrenje namjeravane koncentracije Ine i MOL-a.

Ponuda MOL-a odnosi se na 3.016.447 redovnih dionica Ine, odnosno na oko 30,16 posto dionica Ine, jer zajedno s hrvatskom Vladom, s kojom zajednički djeluje temeljem Dioničarskog ugovora iz 2003. godine, drži nešto više od 69,83 posto dionica Ine.

MOL se ponuđenu cijenu obvezuje isplatiti u roku od 14 dana od isteka trajanja ponude, a u ponudi navodi i da je plaćanje naknade osigurao neopozivu bankovnu garanciju, izdanu od nizozemske ING Bank N.V., te da je kod depozitara (Središnja depozitarna agencija), na posebni račun deponirao novčani iznos koji pokriva troškove depozita svih dioničara koji će prihvatiti ponudu.

MOL ima na raspolaganju dostatna vlastita sredstva kao izvor naknade za plaćanje dionica koje će biti uredno i pravovremeno pohranjene u skladu s ovom ponudom, navodi se u ponudi koju će MOL objaviti u Narodnim novinama i Vjesniku.

Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga odobrila je danas MOL-u objavu dobrovoljne javne ponude za preuzimanje Ine i to po cijeni od 2.800 kuna po dionici.

Prema odredbama Zakona o preuzimanju dioničkih društava, MOL je ponudu za preuzimanje obvezan objaviti u roku od 7 dana od dana primitka rješenja Hanfe kojim mu je odobreno objavljivanje ponude. Ponuda za preuzimanje traje 28 dana od dana objave, a rok trajanja ponude za preuzimanje počinje teći od dana kasnije objave.

Rok se može produljiti u slučaju objave izmjene ponude ili objave konkurentske ponude.

Sukladno odredbama Zakona, u slučaju izmjene ponude rok trajanja ponude će se produžiti za sedam dana, a izmjena mora biti objavljena najkasnije 10 dana prije isteka roka.

Zakon određuje i da konkurentsku ponudu treća osoba može objaviti najkasnije 10 dana prije isteka roka od 28 dana koliko traje prva ponuda, te da krajnji rok trajanja ponude za preuzimanje i konkurentske ponude ne može biti duži od 60 dana od dana objave prve ponude.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Najlikvidnija dionica toga dana je bila Krka sa protrgovanih 530 tisuća eura, dok je njezina vrijednost na kraju tjedna nastavila sa optimističnim predznakom te rasla 1,1 posto. Druga najlikvidnija dionica je Telekom Slovenije koja je zabilježila visokih 452 tisuće eura, dok je njezina vrijednost rasla 1,3 posto. Najveći rast zadnjeg dana trgovanja prošloga tjedna je ostvario Istrabenz sa skokom od 2,9 posto. Optimizmu koji je zahvatio to tržište, pridružile su se i mnoge dionice, pa je tako Aerodrom Ljubljana rastao 2,3 posto, dok je slovenski trgovački lanac Mercator ostvario visok rast od 2,2 posto. Najveću korekciju je toga dana zabilježila Intereuropa sa padom od 1,4 posto, dok je dionica Luke Koper pala 1,3 posto.

Srbijansko tržište kapitala nastavlja sa negativnim predznakom, pa je tako u petak indeks najlikvidnijih dionica Beogradske burze BELEX 15 pao 1,32 posto na 1.367,90 bodova. Ukupno zabilježen promet dionicama na toj burzi je iznosio 4,6 milijuna eura, a najlikvidniji je Takovo osiguranje iz Kragujevca s čijom je dionicom protrgovano 1,1 milijun eura, dok je na kraju dana ta dionica pala visokih 4,4 posto. Druga najlikvidnija je AIK banka iz Niša sa protrgovanih 242 tisuće eura, dok je njezina vrijednost rasla 3,2 posto.

Najveći rast vrijednosti zabilježila je Goša FOM iz Smederevska Palanka koja se rasla 4,1, dok je Vino župa iz Aleksandrovca rasla 0,4 posto. Najveću korekciju pretrpio je Agrar fruit iz Bošnjace, koji je nakon nekoliko tjedana iznimno visokog rasta, u petak pao 19,5 posto. Među članicama A kotacije Beogradske burze jedino je rasla Metals banka iz Novog Sada i to 0,4 posto, dok je Energoprojekt holding iz Beograda pao 0,1 posto, a Soja protein iz Bečeja 1,6 posto. Optimizam koji je nakratko zahvatio sarajevsko tržište kapitala, u petak je prekinut korekcijom cijena dionica. Naime, indeks slobodne trgovine Sarajevske burze SASX 10 zadnjeg dana prošloga tjedna pao je 0.04 posto na 2,030.54 bodova, dok je ukupan promet iznosio 463 tisuće eura. Najlikvidnija dionica je Ingram iz Srebrenika sa protrgovanih 231 tisućom eura. Najveću korekciju toga dana je pretrpio Energopetrol iz Sarajeva koji se stropoštao 10,6 posto. Najveći rast vrijednosti među likvidnijim dionicama ostvario je Bosnalijek iz Sarajeva sa 1,6 posto.

(Zatvori)

ČEZ je u svom priopćenju najavio gradnju farme vjetrenjača u dvije faze, a park bi na kraju trebao imati snagu 600 megawata. Graditi će se 17 kilometara od obale Crnog mora, sjeverno od luke Constanta.

Nešto više od polovice vjetrenjača na farmi trebalo bi biti pokrenuto tijekom 2009. godine, a ostatak godinu kasnije. Projekt će biti jedna od najvećih stranih investicija u Rumunjskoj.

Izgradnja farme vjetrenjača samo je jedan od ČEZ-ovih načina za uvođenje obnovljive energije u svoju proizvodnju električne energije.

"Investiranje u izvore obnovljive energije jedna je od strateških mjera koje poduzimamo u sklopu paketa očuvanja energije i okoliša koji je donijela EU", rekao je predsjednik ČEZ-a Martin Roman u priopćenju za javnost. Dodao je kako će ČEZ povećati svoju proizvodnju električne energije u plinskim i nuklearnim elektranama kako bi smanjio emisiju ugljičnog dioksida.

ČEZ diljem Češke ima izgrađeno oko 80 farmi vjetrenjača ukupnog kapaciteta 150-220MW, a do 2020. godine planiraju taj kapacitet povećati na 1000MW.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Time bi nakon šest godina poslovanja na najvećem tržištu uže regije zaokružio temeljnu paletu iz koje je koncern u Hrvatskoj svojedobno krenuo u kapilarno širenje na druge biznise i na druga tržišta. Sladoled, maloprodaja, ulje, voda - tim je redom od 2003. godine krenula gradnja Agrokorove srpske poslovne slagalice koja danas zapošljava gotovo 5000 ljudi i vrti stotine milijuna eura prihoda.

Pozitivna iskustva
"U Srbiji doista imamo samo pozitivna iskustva i nikad se nije dogodilo da je Agrokor kao hrvatska kompanija u bilo kojoj mjeri bio diskriminiran ili tretiran drukčije od svojih konkurenata iz biznisa. Mi iznimno cijenimo to tržište, ali za to postoje i objektivni razlozi. Tamo je 8,5 milijuna potrošača, visoke su stope rasta i stope inozemnih investicija, a s obzirom na objektivno kašnjenje u nekim procesima prilagodbe legislative i gospodarskih pravila onima u razvijenim zemljama, to tržište, tvrtkama koje su već na njemu, predstavlja velik potencijal", kaže Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica Agrokora.

Osim toga njezina je ocjena da Srbija brzo ulazi u reforme i da ih provodi. Ipak, iz vizure Agrokora, Srbija je još neka vrsta "djevičanskog tržišta". Uistinu je iza Hrvatske po zasićenosti tržišta kvalitetnom ponudom i stupnju regulative, pri čemu se tamo, za razliku od koncernovog domicilnog tržišta, tek načinju konsolidacijski procesi. "Odatle i ide ocjena o velikom potencijalu koji se otvara u Srbiji kompanijama koje tamo posluju i koje točno znaju što i kako žele raditi. Ali želim naglasiti da Srbija nije Eldorado i nije lako tržište i da tamošnji Agrokorov uspjeh nije slučajan. Jako smo se trudili prenijeti sva naša znanja i vještine u tamošnje kompanije, educirati i istrenirati menadžment i zaposlenike. Pritom su svi naši zaposlenici u Srbiji domicilni kadar.

Usto, kako se puno bavimo tržištem, tako ga i izvrsno poznajemo, pa to smatram i našom ključnom konkurentskom prednošću u odnosu na druge strane kompanije koje posluju u Srbiji", objašnjava Puljić. Ipak, u koncernu se čuvaju iznošenja konkretnih brojki, osobito onih koji bi išle njima u prilog. Iako je to u jednoj mjeri dio uobičajene politike kompanije, ipak se stječe dojam da je, upravo zato što je riječ o Srbiji, taj oprez za nijansu jači nego u slučaju drugih tržišta.U obje zemlje u nekim se segmentima društva jednostavno još nije posve istopio odium teških prošlih političkih odnosa dviju država, pa ne čudi procjena vrha koncerna da bilo kakvo isticanje u pozitivnom kontekstu može postati kontraproduktivno za biznis.

Reinvestiranje dobiti
Međutim, ne krije se da je cilj Agrokora sve srpske biznise podići na razinu standarda koji se podrazumijevaju na Zapadu pa i u samom Agrokoru. Osnovna pretpostavka za to je visok tempo investiranja u sve segmente pojedinih biznisa. Stoga je to i ključno obilježje Agrokorova poslovanja u Srbiji. Druga karakteristika je, kažu u koncernu, da se sva dobit reinvestira natrag. Očekuje se pak da će se Agrokorov prosječan rast na tom tržištu u sljedećih pet godina držati na razini 15-18 posto godišnje. Najveći dio ulaganja u Srbiji u ovom se trenutku slijeva u maloprodaju - u Ideju te u Dijamant, odnosno uljarski biznis.

U Frikomu je pak upravo završen petogodišnji investicijski ciklus na koji se Agrokor obvezao pri kupnji udjela od privatizacijske Agencije.Prema riječima Ljerke Puljić, to nije bilo jedino što su investirali u Frikom što pokazuje i činjenica da su ove godine u sladoledu uzeli 62 posto udjela na tržištu."Kad smo ušli u tu operaciju, 2003. godine Frikom je držao 28 posto srpskog tržišta, dok je grčka Delta imala više od 40 posto udjela. U međuvremenu je Deltu kupio Nestle i, iako smo se pribojavali toga konkurenta, pokazalo se da smo na terenu mi bili puno posvećeniji i puno vještiji što nam se na koncu i vratilo kroz tržišni udjel. Smatram kako je upravo taj slučaj i najbolja ilustracija kako se treba raditi na novom tržištu i koliku "mašineriju" treba staviti u pogon da bi se jedan biznis podigao na noge", slikovita je starija potpredsjednica Uprave Agrokora Ljerka Puljić.

U ovisnosti od prilika, kažu u Agrokoru, na srpskom tržištu otvarat će se i novi biznisi, ali nikad oni koji nisu koncernovo matično poslovanje. Početkom ovog tjedna neki su srpski mediji prenijeli informaciju kako EBRD osigurava koncernu Agrokor 70 milijuna eura za daljnje širenje u Srbiji navodeći kako bi se moglo dogoditi da, s obzirom na dobar plasman hrvatskih proizvoda, kupci u Srbiji u budućnosti kupuju samo hrvatsko.

Iako neki srpski analitičari u tom širenju prije svega vide EU podršku Hrvatskoj u stvaranju regionalnog lidera u poljoprivredi i maloprodaji, mediji su zbog toga koncepta razvoja prozvali aktualnu vlast, uz upozorenje da srpskom kapitalu nije dozvoljen ulazak ni u Hrvatsku ni u Sloveniju. Pitanje reciprociteta i evidentne gospodarske neravnoteže između Srbije i Hrvatske tako postaje glavno opterećenje u međusobnim odnosima dviju država i jedan od glavnih razloga zbog kojeg hrvatski gospodarstvenici, pa tako i Agrokor, bježe od komentiranja uvjeta poslovanja u Srbiji, a posebno vlastitih tamošnjih (ne)uspjeha. Gospodarstvenici godinama na to (potiho) upozoravaju. Zato ne treba sumnjati što je glavni razlog nedvne okupacije velikog medijskog prostora prezentacijom projekta trgovačkog i poslovnog centra u koji bi u Zagrebu trebao investirati Miroslav Mišković, najpoznatiji srpski biznismen. Koliko god ta prezentacija izgledala ponešto izrežirano, svi priupitani za komentar iskoristili su je kao priliku za izražavanje tople dobrodošlice srpskim investitorima.A taj se čin na simboličnoj razini to se doslovno iščitava kao okretanje nove stranice u hrvatskom prihvatu srpskog kapitala.

Frikom dosegao 62 posto tržišta u sladoledu

Agrokor je udio u Frikomovu kapitalu platio 11 mil. dolara te se još obvezao na ulaganje od 8 mil. dolara u socijalni program i 18 mil. dolara obveznih investicija. Frikom je izrazito podigao distribucijsku i prodajnu silu kompanije, investirano je u nove linije, recepture i proizvode. Frikom je danas tržišni lider u sladoledu u Srbiji.

Idea - bez pretenzija na čelnu poziciju

Agrokor je u postupku čekanja odobrenja za kredit od EBRD-a u iznosu od 70 mil. eura za kompletnu modernizaciju i podizanje standarda u srpskoj maloprodajnoj mreži Idea. Kupljena je 2005. kao izvrsno organizirana veleprodaja koja je imala prilično originalan koncept poslovanja u segmentu nabave i veleprodaje, a uz to je imala i volumene koji su bili dobra pretpostavka za daljnji razvoj. No, Agrokor nikad nije objavio za koji je iznos preuzeo Ideu. Tvrtku je u tri godine razvio u dva pravca ? kao veleprodaju (pod nazivom Velpro) te kao maloprodaju pod brendom Idea. Iako u Srbiji ne pretendira na lidersku poziciju u maloprodaji, Idea se širi u svim formatima i, popularno rečeno, svim dostupnim modelima - akvizicijama, greenfiled gradnjama i najmom prostora.

Nova Sloga - vrata za biznis s vodom

Nova sloga je relativno malo poduzeće koje se bavi otkupom voća i povrća i ima hladnjaču. Također, u vlasništvu ima izvore mineralne vode koja se u Srbiji prodaje pod imenom Mivela i godišnje je se proizvede 4,4 milijuna litara. No, kako se procjenjuje da je izvor bogat tako on daje i mogućnost osjetnog povećanja proizvodnje. Ukoliko prođe na natječaju na kojem je, prema pisanju medija, ponudio 4 milijuna eura za kupnju te još 11 milijuna eura za socijalni program, Agrokor će krenuti u dizanje biznisa s vodom, naravno, koristeći Jamničin know how kao ključnu polugu razvoja. Istodobno, otkupna stanica i hladnjača bit će stavljeni u funkciju otkupa za Frikomov zamrznuti asortiman.

Investicijski master plan za Dijamant

S kupnjom Dijamanta Agrokor je započeo širenje uljarskog biznisa izvan granica Hrvatske, a ta ga je akvizicija, prema procjenama, stajala više od 60 mil. eura. No, njime je dobio lidersku poziciju na srpskom tržištu. Od svih investicija u Srbiji, one u Dijamantu su najveće. Počela je gradnja skladišta za 50.000 tona suncokreta (20-ak milijuna eura) te novog skladišta i terminala za suncokretovu sačmu. Zbog dosadašnje loše organizacije sustava skladištenja dosta sirovine je propadalo, a Dijamant preko kooperacije zasije godišnje između 150 i 200 tisuća tona suncokreta. Kompanija u potpunosti financira sjetvu i jamči otkup, a kako su referentni prinosi upola puta manji nego prinosi, recimo, na Belju, to je drugi segment u koji se intenzivno ulaže. Master plan investicija u Dijamant u drugoj fazi predviđa ulaganja u finalnu proizvodnju i sve proizvode. Procjenjuje se da je ulagački ciklus vrijedan oko 70 mil. eura. Manje je poznato da je kupnjom Dijamanta Agrokor postao vlasnik i dva mlina - u Kikindi i Odžacima putem kojih se ugovara sjetva i otkup pšenice na površini od 75 tisuća hektara.

www.poslovni.hr

(Zatvori)

Kako su priopćili iz Petrola (LJSE:PETG), ostvarili su 35,7 milijuna eura prihoda, što je 42 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

U prvom polugodištu prodali su 1,2 milijuna tona nafte i naftnih derivata, što je za 29 posto više nego prošle godine. Krajem srpnja u sklopu grupe bilo je 415 benzinskih postaja, od čega 310 u Sloveniji, 61 u Hrvatskoj, 39 u BiH, tri u Srbiji i dvije na Kosovu.

Petrol je na razini grupe u ovoj godini prodao 57,57 milijuna kubičnih metara zemnog plina, što je gotovo dvostruko nego u istom razdoblju prošle godine. Također, prodali su i 182 938 MWh električne energije te 22 tisuće tona ukapljenog plina.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Iako su čelnici tvrtke informaciju željeli zadržati u tajnosti, vlasnička struktura tvrtke Marbo iz Beograda je i službeno promijenjena. Na internetskim stranicama Agencije za privredne registre Srbije navodi se da je stopostotni vlasnik Marba kompanija Pepsico Investments (Europe) sa sjedištem u Nizozemskoj, koja je u sastavu te američke kompanije.

Da akvizicija obuhvaća i tvornicu u Laktašima vidi se iz rješenja Konkurencijskog savjeta BiH koji je prošli mjesec razmatrao zahtjev PepsiCo Investmentsa za preuzimanje tvrtke iz Laktaša. Savjet je odobrio tu akviziciju, navodeći da ona neće narušiti konkurenciju, odnosno da neće doći do stvaranja ili jačanja monopola na tržištu slanih grickalica u BiH. Predstavnici Pepsija su, kako saznaju Nazavisne novine, prije nekoliko dana posjetili su tvornicu u u Laktašima, gdje su prezentirali svoje planove na tržištu.

U laktaškom i beogradskom Marbu nisu željeli komentarati preuzimanje, jer čelnici tvrtke navodno, planiraju službeno priopćiti tu informaciju.

Pepsi je u prvom kvartalu povećao dobit za 4,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani, zahvaljujući višim cijenama i većoj prodaji grickalica u Rusiji i Kini. Tromjesečna neto dobit kompanije uvećana je na 1,15 milijardi dolara.

Marbo iz Beograda je u prošloj godini ostvarilo dobit od 25 milijuna KM (12,9 milijuna eura), što je za 50 posto više nego prethodne godine. Prihodi su istovremeno iznosili oko 117 milijuna KM (60,3 milijuna eura).

www.bankamagazine.hr

(Zatvori)

Naime, udio KBC-a u Novoj ljubljanskoj banci vrijedi 892 milijuna eura, procjenjuju razni analitičari. Prema neimenovanom izvoru, pregovori o prodaji, koji nadgleda Goldman Sachs, završit će prije 21. rujna kada su u Sloveniji zakazani izbori. Treća najveća belgijska banka KBC okrenula se tržištima srednje i istočne Europe gdje je već kupila udjele u nekoliko najvećih regionalnih financijskih kompanija po iznimno niskoj cijeni. Naime, strategija ekspanzije u toj regiji pokazala se iznimno uspješnom i glavni je izvor prihoda KBC-a. No NLB koji drži oko 40 posto bankarskog tržišta u Sloveniji, već je duže vrijeme “trn u oku” KBC-a. Naime, KBC je 2002. kupio udio u NLB-u, no uskoro je “naletio” na probleme jer je hrvatska vlada blokirala licenciranje te banke u Hrvatskoj jer je bivša Ljubljanska banka dužna hrvatskim štedišama. Kao i konkurenti, Apax je duže razdoblje ulagao u sektor financijskih usluga, no nedavno je fokus okrenuo i u osiguravajuću industriju.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Naveo da se razmišljalo o tome da se 20 posto kapitala Telekoma Srbije izlista na burzi i proda putem inicijalne javne ponude, no dodao je kako to nije dobro rešenje jer će na taj način onaj tko planira kupiti Telekom Srbije lako skupiti 51 posto dionica. "Ako netko kupi 20 posto dionica, lako će od građana koji imaju 15 posto te zaposlenih i umirovljenika u Telekomu, u čijem je vlasništvu od 8 do 10 posto dionica,  skupiti 51 posto", istaknuo je. Pojasnio je kako je DT-u to jednostavnije jer već ima oko 4,8 posto dionica.

Joksimović je naglasio da Telekom Srbije ima velik potencijal za rast te da bi zbog toga bilo dobro da u idućih nekoliko godina ostane u državnom vlasništvu kako bi dio dobiti koji kompanija zaradi ostao u zemlji. "Oko 20 posto kapitala kompanije vrijedi na tržištu između 600 i 800 milijuna eura, što je naš jednogodišnji prihod", naveo je Joksimović i dodao da su procjene da bi kupac Telekoma Srbija za četiri godine isplatio kupovinu 51 posto dionica.

Joksimović je rekao kako bi se privatizacijski savjetnik za prodaju Telekoman trebao izabrati do sredine rujna.

www.bankamagazine.hr

(Zatvori)