Barel sirove nafte poskupio je na američkom tržištu 93 centa na 67,64 dolara, nakratko dosegnuvši i razinu od 67,78 dolara. Na londonskom tržištu bio je u plusu 88 centi i njime se trgovalo po 66,37 dolara. Potporu cijenama nafte pružilo je slabljenje dolara prema ostalim glavnim valutama na kraju mjeseca i kvartala, tumače trgovci. Cijene nafte često jačaju kada američki dolar slabi jer su obično izražene u američkoj valuti, pa ta roba pojeftinjuje za imatelje drugih valuta.

Tržišta su danas bila vrlo mirna uoči sedmodnevnih praznika u Kini. "Današnje tjedno izvješće američke vlade o zalihama trebalo bi nam pokazati smjer kretanja cijena", zaključio je Clive Lambert iz FuturesTechsa.

Jučer su cijene nafte pale nakon što je Američki institut za naftu izvijestio o rastu zaliha sirove nafte i naftnih derivata u prošlom tjednu. Izvješće je pokazalo skok zaliha sirove nafte za 2,8 milijuna barela dok su zalihe destilata, uključujući lož-ulje i dizel, porasle za 2,3 milijuna barela. Zalihe benzina smanjile su se pak za 1,7 milijuna barela. Trgovci očekuju da će isti trend očitovati i tjedno izvješće američke vlade koje će biti objavljeno tijekom dana.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) u odvojenom je izvješću objavila da je referentna cijena košarice njezine nafte u utorak poskupjela 18 centi odnosu na prethodni dan te je iznosila je 64,25 dolara.






www.poslovni.hr
(Zatvori)

Ova međunarodna institucija ocjenjuje kako su ciljane mjere središnjih banaka i vlada diljem svijeta i znakovi oporavka poduprli stabilnost financijskog sustava. MMF sada procjenjuje globalne financijske gubitke povezane s krizom u razdoblju od 2007. do 2010. na oko 3.400 milijardi dolara, što je oko 600 milijardi dolara manje u odnosu na prognozu iz MMF-ova polugodišnjeg izvješća iz travnja. Kao glavni razlog smanjenja gubitaka u MMF-u navode rast vrijednosti vrijednosnica.

Banke su dosad otpisale 1.300 milijardi dolara vrijedne zajmove i vrijednosnice izdane od sredine 2007. do sredine 2009. U MMF-u procjenjuju da financijske tvrtke do kraja iduće godine moraju objaviti još 1.500 milijardi dolara realnih i potencijalnih otpisa loše imovine. Te gubitke banke neće uspjeti u cijelosti nadoknaditi rastom dobiti, iako su njihove kapitalne pozicije i prognoze ojačale u proteklih šest mjeseci. Imaju dovoljno kapitala da prežive, ali su i dalje pod snažnim pritiscima, zaključuje MMF.

Financijske tvrtke i dalje se suočavaju s izazovima obnove kapitala, jačanja dobiti, te što skorijeg povrata državne pomoći, ističe nadalje MMF. Zakonodavci pak moraju osigurati dostatan rast kredita radi podrške gospodarskom oporavku, osmisliti prikladne izlazne strategije iz poticajnih mjera, upravljati rizicima vezanim uz pritiske na bilance plaćanja, te održavati ravnotežu između regulative i tržišnih sila radi smanjenja budućih sistemskih rizika.

Rizici za tržišta u nastajanju umanjeni su upravo zahvaljujući političkim mjerama, od čega su najviše koristi imale Azija i Latinska Amerika. Situacija je pak najakutnija na europskih tržištima u nastajanju, gdje je recesija dovela do oštrog pada korporativnih prihoda, ističu u MMF-u.






www.poslovni.hr
(Zatvori)

Ipak, ostavio je otvorena vrata da u nekom novom natječaju pod drugačijim uvjetima podnese ponudu.
- I onaj tko ima novac, neće ga ulagati sada u hrvatsku brodogradnju, rekao je Končar.

Prema dostupnim informacijama, nije sigurno ni da će ponudu podnijeti srbijanski tajkun Filip Zepter.
Sigurnu odluku da će predati ponudu za brodogradilište 3. maj danas je potvrdio slavonski poduzetnik i vlasnik tvrtke Regulacija Mijo Opačak. Njegov konzorcij sastavljen od Feliks regulacije, Regulacije i Ilok terminala planira uložiti između 10 i 15 milijuna eura.

Od brodogradilišta je, barem zasad, odustao Goran Prgin, vlasnik Nautičkog centra Prgin, koji je otkupio dokumentaciju za BSO i Kraljevicu.

– Za sada sam 90 posto siguran da neću predavati ponude, previše je tu problema i glavobolja – rekao je Večernjem listu danas Prgin. O potencijalnim ponudama pokušali smo nešto doznati u tvrtki Propositum koja navodno zastupa američki Northrop Grumman.

– Mi zastupamo američki odvjetnički ured koji zastupa jednu američku tvrtku koja je definitivno vrlo zainteresirana za brodogradnju. Ipak, ostat ćemo tajnoviti – rekli su nam u Propositumu.

Hoće li Riko Grupa uspješnog Hrvata u Rusiji Joze Dragana ući u igru za BSO, Brodosplit i Brodotrogir nije se moglo uspjeli doznati.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Prema informacijama tog dnevnog lista najzainteresiraniji za preuzimanje nekadašnje IT zvijezde je druga hrvatska IT firma M San koja si to jedina može i priuštiti.

Spominje se i njemački lanac Mediamarkt, iako je prema izvorima najbliža opcija s M Sanom.

M San i HG Spot krenuli su u osvajanje hrvatskog tržišta u isto vrijeme, a osnivači Hrvoje Prpić, Denis Ćejvan i Saša Lončar prije dvije i pol godine prodali su svoje udjele.

HG Spot je izašao na burzu 2007. i njegova tržišna vrijednost bila je 190 milijuna kuna. Kao razloge propadanja tvrtke koja je na vrhuncu uspjeha imala milijardu kuna prihoda Hrvoje Prpić vidi u lošem vođenju kompanije. "Ovakvi su rezultati isključivo zbog loših odluka menadžmenta", rekao je jedan od osnivača.





www.business.hr
(Zatvori)

Potrebno je uvesti opća pravila ako samoregulacija banaka ne pomaže, poručio je sudionicima summita za ulaganja u središnju Europu u organizaciji Reutersa Nowotny, koji je kao čelnik austrijske središnje banke zadužen za nadzor nekih od najvećih zajmodavaca u Novoj Europi. "Poruka lokalnih i regulatora u matičnoj Austriji vrlo je jasna - želimo odvratiti banke od plasiranja kredita u stranoj valuti", kazao je on.

"Cilj nije njihova opća zabrana. Postoje određeni načini financijskog osiguranja tamo gdje to možda ima smisla. No, primjerice, financirati infrastrukturu u sektoru nekretnina u određenoj zemlji isključivo putem zajmova u stranoj valuti bilo je pogrešno", ocijenio je Nowotny. "Ne može se ni u kojem slučaju osporiti da zajmovi u stranoj valuti donose sa sobom značajne makroekonomske rizike", tumači on.

Preventivne mjere središnjih banaka i upozorenja agencija za kreditne rejtinge u prošloj godini da bi regija srednje i istočne Europe mogla postati rizičnije područje Starog kontinenta ohrabrili su zajmodavce da smanje plasmane kredita po niskim kamatnim stopama u eurima ili francima u Poljskoj, Mađarskoj i drugdje. Menadžeri vodećih banaka u zemljama Nove Europe, koji također sudjeluju na Reutersovom summitu, naglasili su ipak da će nastaviti plasirati kredite stanovništvu u stranoj valuti zbog velikih teškoća pri poticanju obnovljenog rasta aktivnosti u regiji.

"Više će se oklijevati s odobravanjem kredita u stranoj valuti, no bez njih se neće moći, posebno ne u zemljama s visokim kamatnim stopama", upozorio je Martin Gruell, glavni financijski direktor austrijskog Raiffeisen Internationala, drugog najvećeg zajmodavca u istočnoj Europi.

Pozajmice u čvrstoj valuti omogućile su građanima u zemljama poput Poljske, Mađarske i zemljama Baltika da izbjegnu visoke kamatne stope u matičnoj zemlji. Takvi su zajmovi ostali veliki pokretač rasta kredita i nakon pristupanja tih zemalja Europskoj uniji 2004. Oni su ujedno jedan od glavnih uzročnika azijske financijske krize 1997. godine, te je njihova raširenost u srednjoj i istočnoj Europi potaknula bojazni da bi mogli izazvati krizu i u toj regiji.

Čelnik ECB-a Jean-Claude Trichet je kazao na odvojenom skupu da bi se od novog nadzornog tijela EK, Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB), moglo zatražiti da razmotri poteze koji se poduzimaju po tom pitanju. "Zamisao da se razmotre pitanja vezana u zajmove u stranoj valuti tipično je pitanje koje bi moglo biti razmotreno na razini ESRB-a", kazao je.






www.poslovni.hr
(Zatvori)

EBRD je zatražio navedeni iznos kako bi ublažio učinke aktualne krize u srednjoj i istočnoj Europi, navodi dalje financijski dnevnik.Banka sa sjedištem u Londonu, po pisanju toga lista, nastoji proširiti zajmodavne aktivnosti i kompenzirati oštar pad priljeva privatnog kapitala u zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza.U pismu upućenom dioničarima predsjednik EBRD-a Thomas Mirow upozorava da bi, iako su se gospodarstva regije počela stabilizirati, bilo prerano za ocjene da je započeo opći zaokret."Aktualna kriza imat će dugotrajne posljedice", poručuje dalje u pismu koje je FT dobio na uvid.

Zahtjevu za dodatnim kapitalom prethodila je najava EBRD-a početkom ovoga mjeseca da će zbog globalne krize povećati ulaganja u regiji na osam milijardi eura u ovoj godini.Kako dalje stoji u tome pismu, regija zaslužuje široku podršku u nastavku integracije na uzajamnu korist gospodarstava Europe i svijeta.EBRD, inače u vlasništvu 61 države, Europske komisije i Europske investicijske banke, prošlu je godinu zbog najteže globalne krize zaključio s rekordnim gubitkom u visini 602 milijuna eura. 






www.liderpress.hr
(Zatvori)

Potvrdio je to nakon zatvorene sjednice tog odbora zastupnik Pahorovih socijalnih demokrata (SD) Matijaž Frangeš, koji je vodio sjednicu. Frangeš je istaknuo da ni jedan od članova odbora nije glasovao protiv, ali da će Slovenija uz otvaranje i zatvaranje poglavlja donijeti i jednostrane izjave kojima će u hrvatskom pristupnom procesu zaštititi svoje interese.

Po njegovim riječima, prva slovenska jednostrana izjava odnosit će se na sporazum slovenskog premijera i hrvatske premijerke o deblokadi pristupnih pregovora i nastavku razgovora o granici. U njoj će se dati slovensko tumačenje tog sporazuma te tumačenje pisma koje je švedsko predsjedništvo EU uputilo Sloveniji u vezi s pismom hrvatske premijerke Jadranke Kosor. To će biti, kako je objasnio, jednostrana izjava općenite naravi o tome kako Slovenija gleda na postignut dogovor.

sto tako, Frangeš je rekao da će Slovenija na pristupnoj konferenciji dati i jednostrane izjave vezane uz neka od hrvatskih pregovaračkih poglavlja, kako bi zaštitila svoje interese. Riječ je, kako je objasnio, o sadržajnim primjedbama na poglavlje o slobodnom kretanju kapitala, poglavlje o poljoprivredi i poglavlje o razvoju europskih mreža.

www.business.hr

(Zatvori)

U drugoj polovici ove godine nastavit će se pad osobne potrošnje i investicija te pozitivnog doprinosa BDP-u neto inozemne potražnje, a moguć je i pad državne potrošnje, pa bi drugo tromjesečje 2009. moglo donijeti usporavanje pada BDP-a na oko 4,5 posto, odnosno na 5,5 posto godišnjeg pada, navode analitičari PBZ-a u Tjednoj analizi.

Napominju da su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) o padu BDP-a u drugom ovogodišnjem tromjesečju za 6,3 posto, nakon 6,7 posto u prvom kvartalu, ponovno pokazali istu strukturu kreiranja BDP-a kao i u prvom tromjesečju. Naime, podaci DZS-a pokazuju da je u drugom kvartalu porasla samo državna potrošnja, dok su sve ostale kategorije potrošnje duboko potonule.

Pad osobne potrošnje za 9,4 posto, ocjenjuju iz PBZ-a, sukladan je nepovoljnim kretanjima na tržištu rada, korekciji plaća u privatnom i dijelu javnog sektora te znatnog usporavanja potrošačkog kreditiranja.

Ipak, u drugoj polovici godine očekuju nastavak pada osobne potrošnje nešto blažih razmjera, posebice u trećem kvartalu, zbog utjecaja turističke sezone i rujanske pripreme za školsku godinu. Za zadnji kvartal pak prognoziraju daljnje usporavanje pada, ali ponajviše jer je u istom razdoblju lani već zabilježen pad osobne potrošnje, od 3,2 posto.

Za razliku od osobne, državna je potrošnja zadržala pozitivnu stopu rasta, od 1,2 posto, iako je to niže od 3,9 posto iz prvog tromjesečja. Ocjenjuju da su tome doprinjeli prvi rebalans proračuna iz ožujka, kojim su plaće proračunskih korisnika smanjene za 6 posto te "statistički" razlog, odnosno činjenica da je u drugom tromjesečju lani rast državne potrošnje iznosio čak 3,2 posto.

S obzirom na ipak dijelom obuzdanu državnu potrošnju kroz još dva proračunska rebalansa, u PBZ-u očekuju da bi prema kraju godine i ona mogla zabilježiti blagi pad.

Pritom se pitaju nije li za činjenicu da je ove godine država jedini generator rasta ipak privatni sektor platio previsoku cijenu, suočivši se s visokom nelikvidnošću, rastućim kamatnim stopama i ograničenim pristupom kreditima.

Ubrzanje pada investicija s 12,4 posto u prvom na 12,7 posto u drugom kvartalu pak u PBZ ocjenjuju očekivanim zbog sezonskog karaktera građevinskih radova te "zamrzavanje" tržišta nekretnina, odnosno činjenice "da su poduzetnici s produbljivanjem krize i izostankom značajnijih Vladinih protu-kriznih mjera u većoj mjeri počeli odustajati od investicijskih ulaganja".

Za ostatak godine prognoziraju nastavak pada investicija "po prilici istom dinamikom, ako ne i snažnijom".

Na području neto inozemne potražnje pak očekuju nastavak pozitivnog doprinosa, odnosno pad uvoza viši od pada izvoza, jer će dio trećeg kvartala (posebno kolovoz) donijeti poboljšanje izvoza u segmentu usluga odnosno turizma.






www.seebiz.eu
(Zatvori)