Iako je sarajevsko tržište kapitala doživjelo pravi potop jer se indeks slobodne trgovine SASX 10 stropoštao više od pet posto, na 1722,7 bodova, nimalo bezazleniji pad zabilježen je u Sloveniji. Iako je slovenski SBI 20 pao “samo” 3,8 posto, na 6553,07 bodova, vrlo oštru korekciju zabilježila je Krka. Naime, vrijednost te dionice srušila se za visokih 7,1 posto za što je kriva visoka ponuda na tržištu.

Krkom je ostvareno 3,9 milijuna eura prometa. Usporedbe radi, ukupan promet na slovenskom tržištu kapitala iznosio je nešto više od 6,3 milijuna eura. Važno je naglasiti kako je korekcija zahvatila cijelu burzu i samo je dionica Pivovarne Laško zabilježila rast vrijednosti. Za pad na Sarajevskoj burzi najviše su krive dionice Elektroprivrede te Energoinvesta.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Kad vidimo situaciju danas, znamo da ono baš i nije bilo tako crno. Nekako se rujan čini mnogo crnijim od početka proljeća kad je, između ostalog, još uvijek bila i prilično živa nada kako može doći do pozitivnog preokreta. ako gledamo samo današnji dan, uvjerljivi je negativni rekorder Sarajevska burza-berza čiji je indeks najlikvidnijih dionica SASX-10 potonuo pet posto. Sve je pratio i iznimno niski volumen trgovine, ali to je u Sarajevu ionako postalo više pravilo nego iznimka. Iako se nedavno uvrštenje dionica Triglava na Ljubljansku burzu smatralo još jednim argumentom za oporavak LJSE, to se nije dogodilo. Indeks SBI20 danas je potonuo čak 3,77 posto (i to jedanaesti dan uzastopno), ostavljajući iza sebe i najvećeg regionalnog gubitnika ove godine makedonski MBI10 koji je danas spustio vrijednost 3,47 posto.

Iako se u Zagrebu činilo kako je današnji dan posebno odisao pesimizmom (i to u uvjetima vrlo dobrog prometa), CROBEX je zapravo "tek" četvrti najveći gubitnik dana s rušenjem vrijednosti od 2,72 posto. Beogradski BELEX15 već je tjednima, bez obzira na sve stabilnije političke prilike u Srbiji, u crnoj rupi tako da njegov današnji pad od 1,88 posto nikoga nije iznenadio. Crnogorski su indeksi - MOSTE i NEX20 danas pali podnošljivih 0,52 odsnosno 0,65 posto dok je najbolje prošao BIRS s Banjalučke berze koji se spustio "samo" 0,22 posto.

Baci li se pogled na situaciju od početka godine, tada bismo nekako mogli dati generalnu ocjenu da su razvijenija regionalna tržišta kapitala ipak prošla bolje nego ona manje razvijena. Tako je najbolje od početka godine u regionalnom društvu prošao upravo CROBEX koji je spustio vrijednost 37,9 posto, slijedi ljubljanski SBI20 koji je pao 42,4 posto dok je logiku razvijenosti jedino malo poremetio banjalučki BIRS prošavši s padom od 42,7 posto bolje od većeg (i razvijenijeg) beogradskog indeksa BELEX15 koji se od početka godine spustio 44,5 posto. Po sistemu "što južnije to tužnije" na samom su se začelju kolone našli Sarajevo, Podgorica i Skopje.

NEX20 u tom je društvu prošao najbolje padom od 51,3 posto, SASX-10 od početka je godine korigiran 53,3 posto, a MOSTE Montenegroberze u dosadašnjem je toku godine pao 59,5 posto. Najveći je ovogodišnji gubitnik (osjetili su to vrlo dobro i neki hrvatski dionički fondovi) makedonski MBI10 koji je od početka godine spustio vrijednost čak 63 posto.

 Regionalni indeksi

Indeks       Danas (%)     Od početka god. (%)
CROBEX      -2,72                    -37,9
SBI 20          -3,77                   -42,4
BIRS             -0,22                   -42,7
BELEX15     -1,88                    -44,5
SASX-10       -5,00                   -53,3
MOSTE         -0,52                   -59,5
MBI10           -3,47                   -63,0

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Iako cijena te investicije nije objavljena Korobejniko, kaže da će ona iznositi „stotine milijuna dolara“ a da bi ova vijest mogla biti objavljena na Hannoverskom industrijskom sajmu.

Njemačka kompanija je već četvrta po redu koja je odlučila izgraditi postrojenje u Rusiji. Osim nje tu su i Daimler AG, Scania AB i Volvo AB. Volvo gradi također tvornicu a Daimler dovršava kupnju 42 postotnog udjela  u najvećem ruskom proizvođaču kamiona OAO KamAZ-u.

Kako bi mogli zadovoljiti potrebe tržišta, kompanija će tijekom ove godine povećati produktivnost u svojim poslovnim jedinicama za proizvodnju kamiona i autobusa za 20 posto i to kroz poboljšanje procesa proizvodnje i efikasniju nabavu dijelova od dobavljača.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Agencija je to zahtjevala zbog utemeljene sumnje na kršenje zakoskih odluka o obveznom otkrivanju nadziranih informacija. Radi se, točnije, o slučaju u Slovačkoj.

Prema informacijama sa Ljubljanske burze, odredba se odnosi na obavještavanje o šteti od požara na industrijskom objektu za preradu drveta u Slovačkoj. Trgovanje dionicama Zavarovalnice Triglav biti će privremeno zaustavljeno do četvrtka, 18. rujna.

U veljači je u Slovačkoj izgorjela tvornica Rettenmeier Tatra Timber koja je bila osigurana u slovačkoj podružnici Zavarovalnice Triglav. Ugovor o osiguranju objekta sadrži klauzulu prema kojoj je Zavarovalnica (LJSE:ZVTG) za svega 153 tisuće eura godišnje premije na sebe preuzela rizik isplate odštete u visini od 80 milijuna eura.

Spomenutom se odštetom pozabavio i nadzorni odbor Zavarovalnice Triglav i zaključio kako on neće imati bitnog utjecaja na poslovne rezultate Zavarovalnice Triglav.

Dionice Zavarovalnice Triglav na burzi su počele kotirati 9. rujna kada je njihova cijena iznosila 54 eura, da bi se samo dva dana kasnije spustila na 44,89 eura.




www.seebiz.eu
(Zatvori)

Nakon što su vlasnici zajedno s njihovim poslovnim partnerima uhićeni zbog izbjegavanja poreznih obveza i drugih malverzacija, Perutnina je povećala ulaganja u srpski Tropiko u kojem ima većinski udio. Perutnina će u ovoj i idućoj godini u to poduzeće uložiti 40 milijuna eura u povećanje proizvodnje pilećeg mesa u Srbiji i tako postati najveći opskrbljivač na srpskom tržištu u tom segmentu.

Lažne donacije
U tijeku je "tiha borba" između NLB-a i ostalih vjerovnika u vezi s dugovima Agroživa. Srpski vjerovnici skloni su oprostiti dio duga, da Agroživ "stane na noge", kako bi mogli naplatiti potraživanja. Odluku o tome što će biti s Agroživom treba donijeti sud u Pančevu. Na stranu srpskih vjerovnika stalo je ministarstvo trgovine koje nastoji održati kompaniju "na životu" kako bi se spriječili poremećaji na tržištu u opskrbi pilećim mesom. Zajednički nastup ljubljanske banke NLB i Perutnine nije usamljen slučaj kako pojedine kompanije i banke iz iste države "udruženim snagama" nastupaju u osvajanju tržišta. Tako je Europska investicijska banka (EIB) imala odlučujuću ulogu u određivanju izvođača radova u gradnji mosta preko Dunava kod Beške, koji predstavlja sastavni dio europskog cestovnog koridora X. EIB je, kao najveći kreditor cijelog posla, inzistirao da se posao povjeri austrijskoj kompaniji Alpine iako je srpski konzorcij sastavljen od sedam poduzeća, predvođenih Mostogradnjom, dao najpovoljniju ponudu.

Posao je na kraju dobila Alpine koja je kao podizvođače angažirala Mostogradnju, kompaniju koja je izgradila sve najveće mostove u Srbiji. Slično iskustvo doživjelo je i javno poduzeće Željeznice Srbije koje je od inozemnog kreditora bilo prinuđeno naručiti 1100 teretnih vagona od stranog proizvođača, navodno zato što srpski proizvođači nisu "dorasli" tom poslu. Istodobno je tvornica vagona iz Kraljeva ugovorila posao o isporuci tisuću teretnih vagona za potrebe njemačke željeznice. Strani proizvođač vagona je nakon dobivenog posla kupio pogone niške Mašinske industrije za proizvodnju vagona i u njima organizirao proizvodnju za potrebe Željeznice Srbije. Ta tvrtka bilježi velik rast u prijevozu robe jer se sve veći broj poduzeća orijentira prema željezničkom prijevozu. Osobito raste pritisak iz inozemstva tako da je opseg teretnog transporta više nego udvostručen. Sličnih primjera ima i u drugim poslovima, osobito kada je riječ o tzv. donatorskoj pomoći drugih država koje zahtijevaju da u posao u koji su uložile sredstva budu angažirane njihove kompanije ili one za koje smatraju da su najbolje. Tako je Japan pomogao beogradski javni promet s više od stotinu autobusa, iako u zemlji postoji poduzeće Ikarbus koji autobuse izvozi na strana tržišta.

Nacionalna banka
Upućeni smatraju da je napravljena velika pogreška što Srbija prilikom prodaje banaka nije osnovala nacionalnu investicijsku banku koja bi kreditima podržala srpska poduzeća u njihovim nastupima na natječajima za dobivanje velikih poslova. Isti je postupak i kod pružanja savjetničkih usluga. Srbiji se daruju sredstva koja mora potrošiti na stručnjake koje određuje donator.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Pad ulaganja u nekretnine
Prema mišljenju glavnog ekonomista središnje crnogorske banke Nikole Fabrisa, osnovni uzrok pada izravnih stranih investicija u Crnoj Gori je u sve prisutnijem padu inozemnih ulaganja u nekretnine. Naime, ulaganja u nekretnine u prvih šest mjeseci prošle godine iznosila su 48 posto ukupnih inozemnih izravnih investicija, a u istom ovogodišnjem razdoblju ta ulaganja sudjelovala su sa 38 posto u ukupnim stranim izravnim investicijama. Iako se u ovoj godini bilježi pad izravnih stranih investicija, u CBCG ističu da ohrabruje činjenica da je znatno popravljena struktura tih investicija, tj. da su u porastu ulaganja u crnogorska poduzeća i banke. Sve je prisutnija praksa da se s manjim priljevom izravnih stranih investicija ostvaruje veći utjecaj na rast bruto domaćeg proizvoda zato što postoji kvalitetnija struktura tih ulaganja. U prvih šest mjeseci ove godine izravna ulaganja u poduzeća i banke iznosila su 35,8 posto ukupnih stranih izravnih investicija u Crnu Goru, a ulaganja u banke i poduzeća po osnovi ulaganja unutar grupe činila su 26,5 posto ukupnog priljeva izravnih stranih investicija. Fabris podsjeća na pravilo da neka zemlja ima visok priljev izravnih stranih investicija ako je udio tih investicija u bruto domaćem proizvodu veći od deset posto. Ako se to pravilo primijeni na Crnu Goru, onda je bilanca vrlo povoljna.

Turizam na meti
U prvih šest mjeseci udio izravnih stranih investicija u bruto domaćem proizvodu iznosio je oko 20 posto što potvrđuje da je Crna Gora i dalje u vrhu europskih privreda u tranziciji po visini priljeva izravnih stranih investicija i u ovoj godini. U CBCG očekuju da će Crna Gora sljedećih nekoliko godina imati visok priljev izravnih stranih investicija jer je u posljednjih nekoliko mjeseci bilo više konkretnih zanimanja i najava znatnih ulaganja. To se posebno odnosi na budvansku i ulcinjsku rivijeru na kojima se najavljuju strana ulaganja od nekoliko milijardi eura. Kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata koju zastupa šeik Sultan bin Kalifa bin Zajeh al Nahijan prošlog je mjeseca u Budvi prezentirala plan elitnog turističkog naselja koje bi gradila u metropoli crnogorskog turizma i u koje je spremna uložiti dvije milijarde eura. Slični projekti će se realizirati vjerojatno i na ulcinjskoj Velikoj plaži i nudističkom otoku Ada. Ekonomski stručnjaci jedinstveni su u procjeni da će u Crnoj Gori sigurno biti još takvih investicijskih ponuda i da će inozemna ulaganja rasti. Naravno moguće su i fluktuacije po mjesecima, ali općenito u sljedećih nekoliko godina Crna Gora će, po svoj prilici, zadržati svoje mjesto u samom vrhu europskih gospodarstava u tranziciji kada su u pitanju izravne strane investicije.

Suradnja gospodarskih komora BiH i Crne Gore

Crna Gora i BiH će zajedno aplicirati za korištenje novca iz IPA programa EU prekogranične suradnje prije svega oko povezivanja i razvoja privrednih zona. Za te projekte Europska komisija je godišnje izdvojila 1,1 milijun eura, a maksimalna vrijednost pojedinačnog projekta je 300 tisuća eura. To je rečeno u srijedu u Privrednoj komori u kojoj su njezin predsjednik Velimir Mijušković, predsjednik Privredne komore BiH Avdo Rapa i Šaćir Šošević, direktor Regionalnog centra za strateška planiranja i investicije sarajevskog Geoprojekta, potpisali protokol o zajedničkoj aplikaciji i korištenju novca za te projekte. Očekuje se da sljedeće financijske tranše budu znatno veće.

www.poslovni.hr

(Zatvori)

U Standardnoj kotaciji Ljubljanske burze u utorak se počelo trgovati dionicama Zavarovalnice Triglav što je nastavak plana razvoja i širenja na istočnoeuropska tržišta, priopćila je ta kompanija. “Početak kotacije na Ljubljanskoj burzi za nas znači podizanje ugleda društva, kako na domaćem tržištu tako i u inozemstvu, relativno snižavanje troškova kapitala i povećanje prepoznatljivosti na tržištima kapitala”, izjavio je predsjednik Uprave Zavarovalnice Triglav mr. Andrej Kocič, stoji u priopćenju.

Pozitivni učinci
Ističe kako će uvrštenje dionica na organizirano tržište imati pozitivne učinke, kako za postojeće vlasnike njezinih dionica tako i za buduće dioničare. Pozitivnom mišljenju pridružuje se i predsjednik Uprave Ljubljanske burze dr. Marko Simoneti koji je prilikom uručenja “Povelje o uvrštenju u Standardnu kotaciju” istaknuo važnost uvrštenja Zavarovalnice Triglav na slovensko tržište kapitala. “Za Ljubljansku burzu to je vrlo važan događaj jer će dionica Zavarovalnice Triglav doprinijeti boljoj ponudi kvalitetnijih vrijednosnih papira na burzi”, istaknuo je Simoneti. Naglasio je kako će se povećati i reprezentativnost i važnost organiziranog tržišta kapitala za djelovanje slovenskog gospodarstva. “Zavarovalnica Triglav se ulaskom na burzu obvezala i na poštivanje visokih standarda izvještavanja koja vrijede za javna dionička društva, a poslovanje osiguravajuće kuće od sada će biti podvrgnuto neposrednoj procjeni domaćih i stranih sudionika tržišta kapitala. Sudeći prema velikom broju ulagača u vlasništvu Zavarovalnice Triglav, očekujemo da će ta dionica biti među najtrgovanijima na burzi”, zaključio je Simoneti. Iako je pozitivno što se na slovenskom tržištu kapitala pojavila još jedna kvalitetna dionica od koje se mnogo očekuje, neki analitičari nisu toliko uvjereni kako će Zavarovalnica Triglav ispuniti očekivanja oba predsjednika Uprave. “Samo uvrštenje Triglava na Ljubljansku burzu ne bi trebalo donijeti ništa novo. Problem i dalje ostaje vrlo niska likvidnost te nesigurnost investitora kao i na ostalim burzama regije”, rekao je za Poslovni dnevnik Vjeran Jureša iz brokerske kuće Ilirika Investments iz Zagreba. Dodaje da s obzirom na negativan trend i nisku likvidnost na burzi te probleme u financijskom sektoru, sam trenutak uvrštenja ne donosi optimizam.
Popularna dionica
No slovenski analitičari pozitivno ocjenjuju uvrštenje dionica Zavarovalnica Triglav na Ljubljanski burzu. “Dionica Triglava je bila i prije vrlo popularna dionica na ‘sivom trgu’ gdje se njezina cijena oblikovala od većih igrača i bez prave kontrole. Ne očekujem većih promjena na tržištu s ostalim dionicama, ali će se zbog uvrštenja, naravno, povećati promet na samoj burzi”, izjavila je za Poslovni dnevnik financijska analitičarka slovenske brokerske kuće AC-SIN Anja Pukl. Dobar interes za dionicu Triglava, s obzirom na pad prometa na Ljubljanskoj burzi, potvrđuje podatak kako je u prvih sat vremena nakon otvaranja burze bilo oko 100.000 eura prometa, dok je do 14.30 bilo protrgovano 380.000 eura, što znači da je promet dionicama Zavarovalnice Triglav drugi najveći na LJSE, a veći promet bio je samo dionicom Krke. “Dobro vrijeme za uvrštenje na burzu je i s obzirom na obujam prometa jer će to uvrštenje imati pozitivan utjecaj na ulagače, kao i na menadžere, osiguravajuće kuće, državu i male dioničare zbog boljih informacija u vezi s događajima vezanim za dionicu”, istaknula je Pukl. Dodaje kako će zbog veličine Triglava, koji je najveća osiguravajuća kuća u Slvoeniji i jedna među najvećima u regiji, ta dionica pobuditi veći interes slovenskih, ali i stranih ulagača. “Stranci će sada imati bolji pogled na realne događaje u vezi s cijenom i prometom dionice, i mislim da će i oni sada pokazati snažan interes za dionicu i bolju likvidnost na burzi”, zaključila je Pukl. Spomenimo kako je stanje na slovenskom tržištu kapitala slično kao i na ostalim burzama. Naime, indeks Ljubljanske burze SBI20 je u godini dana pao za 40 posto.



www.poslovni.hr
(Zatvori)

Transakcija će biti obavljena do kraja mjeseca, a jedina sporna tačka kupoprodajnog ugovora je cijena kontrolnog paketa dionica, saznaje Republika. Ostali dioničari Nex berze. CG Broker, Atlasmont banka, AtlasMont fond i Crnogorska komercijalna banka neće prodavati svoje dionice. O povezivanju i strateškom partnerstvu Zagrebačke i Nex berze prošloga tjedna su razgovarale dvije delegacije, koje su predvodili direktor Zagrebačke burze, Roberto Motušić i vlasnik Holder Brokera, Dejan Vasović. Crnogorski predstavnici su tijekom pregovora tvrdili da je realna cijena dionice Nex berze u rasponu od četiri do šest nominalnih vrijednosti, dok je Motušić bio spreman platiti dionicu po cijeni dva puta većoj od nominalne.

“To praktično znači da bi realna cijena dionice bila 3,5 puta veća od nominalne, što predstavlja solidnu osnovu za dogovor”, tvrde sugovornici Republike.

Tržišna kapitalizacija Nex berze, računata po posljednjoj transakciji u iznosu od 600 EUR po dionici, koliko je i nominala, iznosi 1,19 milijuna eura, a ukoliko bi Motušić prihvatio kupoprodajnu cijenu od 3,5 nominalne vrijednosti, onda bi crnogorski predstavnici za svoj paket dionica dobili oko dva milijuna EUR.

Predstavnici ZSE će, kako se navodi, nakon vlasničkog povezivanja sa Nex berzom, htjeti da preuzmu i Montenegroberzu, preko koje se odvija trećina crnogorskog burzovnog prometa.

www.seebiz.eu

(Zatvori)