U prethodnim procjenama statističkog ureda prognoziran je pad bruto domaćeg proizvoda u EU za 0,2 posto a u eurozoni u visini 0,1 posto, navodi se dalje u izvješću. U Eurostatu razlike u prognoziranim stopama pripisuju znatno manjem broju podataka na kojem je temeljeno preliminarno izvješće statističkog ureda od 2. rujna. Najnovije procjene Eurostata upućuju na znatno usporavanje pada BDP-a u EU i eurozoni u usporedbi s prvim tromjesečjem kada su stope pada aktivnosti iznosile 2,4 odnosno 2,5 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca.

Godišnji pad BDP-a u EU i u eurozoni, prema konačnim podacima, u drugom je tromjesečju u odnosu na isto razdoblje prošle godine iznosio 4,9 odnosno 4,8 posto. Godišnje stope pada gotovo su u visini 4,8 odnosno 4,9 posto koliko je pad BDP-a iznosio u prva tri ovogodišnja mjeseca, objavio je statistički ured.

Konačni podaci europskog statističkog ureda ipak su potvrdili izlazak iz recesije dvaju najvećih gospodarstava eurozone, onog Njemačke i Francuske. Rast gospodarskih aktivnosti u drugom je tromjesečju u obje zemlje iznosio 0,3 posto, potvrdio je Eurostat.






www.poslovni.hr
(Zatvori)

Naime, sve dok se prodaja segmenata trgovine plinom ne okonča, ni MOL, niti bilo koji drugi subjekt ne može dati zajam Ini, jer bi u suprotnom ta tvrtka prekršila postojeće ugovorne obveze, dok Inini trenutni kapaciteti financiranja ne omogućuju podizanje novih zajmova. Kako je istaknuo Mosonyi, nakon prodaje dijela trgovine plinom, MOL će odmah uskočiti u pomoć Ini s financijskom injekcijom odnosno "te dvije transakcije se mogu provesti gotovo paralelno".

Kad se okonča priča o plinskom biznisu, MOL će Ini izdati kredit pod normalnim tržišnim uvjetima. Mosonyiju nije poznato koliko bi zajam iznosio, jer mu nisu poznati vanjski učinci u bliskoj budućnosti. Naime, u izračun kredita potrebno je uključiti plaćanje dospjelog duga drugih tvrtki u djelomičnom državnom vlasništvu prema Ini, kretanju međunarodnih marži, ali i datumu zatvaranja transakcije prodaje plina. Bilo kako bilo, čelnik Mola je istaknuo da će njegova tvrtka poduzeti sve kako bi se podmirili svi porezni dugovi do kraja tekuće godine.

Nadalje, kazao je da će dopunom dioničkog ugovora, koja je uslijedila nakon što je MOL povećao svoj udjel u Ini, oba partnera, hrvatska Vlada i MOL biti na dobitku. O sumnjivim i tajnovitim dijelovima ugovora nema govora, što bi se jasno vidjelo kad bi ga Vlada objavila.

Naveo je i da je dopunom ugovora prikazana nova vlasnička struktura te da je MOL time preuzeo potpunu odgovornost za upravljanje Inom. MOL se pritom obvezao za sigurnost energetske opskrbe Hrvatske, a istovremeno je limitiran u pogledu prodaje glavne imovine i preprodaje svojih dionica trećim stranama bez pristanka hrvatske Vlade.

www.business.hr
(Zatvori)

Prognoze GTE pokazale su da bi u slučaju iznimno oštre zime u Hrvatskoj stopa iskorištenosti opskrbnih kapaciteta iznosila 126 posto, što ustvari znači da kapaciteti ne bi bili dovoljni za podmirivanje potražnje.

Ostale zemlje moći će osigurati svoje potrebe za plinom i u slučaju da zima bude vrlo oštra, priopćilo je udruženje GTE. U slučaju uobičajenih zimskih temperatura stopa iskorištenosti kapaciteta u Hrvatskoj iznosit će 87 posto.

To udruženje provelo je istraživanje u 23 članice EU, uz izuzetak Malte, Latvije, Estonije i Cipra, te u Hrvatskoj, Švicarskoj, Norveškoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Makedoniji.

GTE također navodi da potrošnja električne energije u EU, čak i u slučaju izuzetno hladne zime neće premašiti 35,63 gigavat sati dnevno, dok bi u slučaju uobičajenih vremenskih uvjeta bila na razini od 28,66 gigavat sati.

GTE je na osnovu istraživanja zaključio da su kapaciteti za proizvodnju i transport plina u Europi dovoljni za proizvodnju 39,4 gigavat sati struje dnevno.

Konačna verzija izvješća GTE očekuje se krajem listopada.

Udruženje GTE obuhvaća 34 operatera u 26 zemalja. Njegov je član i hrvatski Plinacro.

www.business.hr

(Zatvori)

Unatoč snažnom padu interesa za kreditima i uslugama banaka domaće su banke u prvih osam mjeseci zaradile 3,16 milijardi kuna. Usporedi li se ta brojka s rezultatima prošle godine, vidljivo je da ni banke nisu umakle krizi: dobit je manja gotovo 16 posto, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke za kolovoz.

  Bankari očekuju pad povrata na kapital čak i ispod osam posto Visoke rezervacije
U posljednje tri godine bankarski sektor bilježio je dvoznamenkasti rast dobiti, a bankari zadovoljno trljali ruke. Osmomjesečna dobit u 2008., zbrojena za sve banke, iznosila je 3,76 milijardi kuna, gotovo trećinu više nego u 2007. godini. Iako je gospodarstvo ušlo u recesiju još prošle godine, bankama je ona bila rekordna, no s odgodom od šest mjeseci kriza se prelila i na banke. Očekivano, prvi problemi pojavili su se kod otplata kredita. Klijenti banaka iz realnog sektora među prvima su osjetili rezanje plaća ili, oni s manje sreće, gubitak radnih mjesta. Njihova nemogućnost da uredno servisiraju dugove natjerala je banke da (zbog propisa) rezerviraju dio dobiti za nenaplative plasmane. Više rezervacije izravno su srezale inače dobre rezultate banaka. Niža dobit pak posljedično je smanjila stopu povrata na kapital, brojku koja je vlasnicima indikator koliko im je zarade donio prvotno uloženi kapital. Povrat na kapital u kontinuiranom je padu, a do kraja godine mogao bi pasti i ispod osam posto.

Oprez banaka
Podaci HNB-a pokazuju također da su do početka rujna ukupni krediti banaka porasli za tek nešto više od tri posto na 254,2 milijarde kuna, odnosno 7,6 milijardi kuna. Podsjetnika radi, HNB je ograničio godišnji rast kredita na najviše 12 posto, što je u to vrijeme izazvalo buru nezadovoljstva među bankarima jer im je ta odluka izravno ograničila zarade. Ove je godine već sad jasno da će postavljena granica ostati daleko iznad mogućnosti i volje banaka da plasiraju kredite. Osim očekivanog opreza bankara koji pažljivo procjenjuju sposobnost klijenta da vrati posuđen novac, oprezniji su i zajmoprimci. S obzirom na to da je većina banaka u ovoj godini podigla kamatne stope, uz ostalu neizvjesnost, drastično je pala potražnja za kreditima.

Apetiti države
Najviše novca banke su plasirale državi i to svim njezinim razinama – dug države porastao je sa 21,5 mlrd. na 33,3 milijarde kuna. Tvrtke u vlasništvu države zadužile su se još 1,2 mlrd. kuna pa njihov ukupni dug iznosi 8,5 mlrd. kuna.Unatoč privremenoj stabilizaciji, stanje državnih financija i dalje zahtijeva zaduživanje do kraja godine. Hoće li gospodarstvu koje guši nelikvidnost nakon toga išta ostati, tek treba vidjeti.





www.poslovni.hr
(Zatvori)

Kako piše Il Sole 24 Ore, koji se poziva na službene dokumente, Intesa će dio od navedenog iznosa potrošiti na preuzimanje podružnica konkurentske banke Monte dei Paschi di Siena koje su na prodaju. Il Sole također piše da su dokumenti o mogućoj prodaji imovine i akvizicijama predstavljeni Nadzornom odobru i Upravi Intese. Inače, navedena je talijanska banka u drugom kvartalu zabilježila neto dobit u iznosu od 513 milijuna eura, što je više od očekivanja analitičara, ali i znatno manje u usporedbi s istim lanjskim periodom kada je neto dobit iznosila 1,36 milijardi eura.

Podsjetimo, dvije najveće talijanske banka UniCredit i Intesa Sanpaolo odbile su pomoć koju im je talijanska vlada ponudila za lakši izlazak iz financijske krize.






www.seebiz.eu
(Zatvori)

Od spajanja dvaju vodećih nezavisnih brokerskih društava na domaćem tržištu – Fima Vrijednosnica i InterCapital vrijednosnih papira – neće, čini se, biti ništa. Proces spajanja je prekinut. Tu informaciju dvije su strane u srijedu popodne i potvrdile. Objašnjenja koja su pritom navele, doduše, sugeriraju kako je posrijedi tek privremena odgoda. Proces je, kažu, za sada odgođen zbog aktualne situacije na tržištu kapitala. “Kriza na tržištu kapitala te s tim povezani povećani troškovi provedbe cijelog procesa pred Fima Vrijednosnice i Interkapital vrijednosne papire postavljaju nove zahtjeve”, stoji u objavi.

Neslaganje vizija
U priopćenju se ističe i da će “u budućem razdoblju stoga trebati razmotriti nova rješenja kako bi se suradnja tih dviju kuća nastavila na najkvalitetnijim osnovama i s najboljim rezultatima, i za te kuće i za klijente”. Najavljujući daljnju suradnju, ističu kako će se ona nastaviti “na pojedinim projektima poput organiziranja zajedničke Regionalne investitorske konferencije” (održane prošli tjedan u Opatiji). I taj ogledni primjer buduće suradnje, kojoj bi se teško mogli pripisati strateški razmjeri, zapravo je na tragu tumačenja da ipak nije posrijedi samo zastoj ili odgoda plana spajanja. Izglednije je stoga da je riječ o konačnom odustajanju. Jednako tako, vjerojatno su aktualna kriza i troškovi procesa samo dio razloga koji su poremetili prvotne planove. Izvori bliski dvjema stranama govore i o “neslaganju vizija menadžmenta” i strateških planova. Ipak, u svemu je teško zaobići okolnosti u kojima se objavljuje prekid, u prvom redu vezano uz aktualnu aferu “Spice”, koja već tjednima puni novinske stupce i u kojoj Fima ima važnu ulogu.

Uteg u poslovima
Atmosfera stvorena u vezi s pričom o Podravki i “Spiceu” u ovom je trenutku zacijelo presudnije utjecala na “raskidanje zaruka”, barem što se tiče raspoloženja Interkapitala. Lako je pretpostaviti da je njegov (su)vlasnički dvojac, Daniel Nevidal i Tonči Korunić, procijenio da bi mu savez s Fimom Milana Horvata sad mogao biti uteg u poslovima s velikim i/ili institucionalnim klijentima. Drugim riječima, jača pozicija Fime u “retailu” i dioničkom segmentu tržišta kapitala i prvotno očekivane sinergije kao poriv za povezivanje u međuvremenu su očito izgubile na težini. Prilikom lipanjske najave spajanja, podsjetimo, dvije su kuće izračunale da bi tim spajanjem nastala vodeća brokerska kuća u zemlji, s najvećim tržišnim udjelom u trgovanju dionicama (oko 15 posto) i u ukupnom prometu, uključujući i obveznice. “Broj jedan” tim bi spajanjem bili i po broju licenciranih posrednika (14 brokerskih licencija i 9 investicijskih savjetnika), a slično je isticano i za tehnološki aspekt povezivanja, od elektroničkog pristupa trgovinskom sustavu Zagrebačke burze (DMA) i EUREX-u u Frankfurtu do mogućnosti trgovanja u realnom vremenu na svim relevantnim burzama u svijetu. Ako u konkretnom slučaju ima ikakvih dvojbi o konačnosti prekida, s aspekta početka konsolidacije u hrvatskoj brokerskoj industriji, on vjerojatno znači samo odgodu.

Vodeći na tržištu
Prilikom objave spajanja u lipnju ove godine Fima i Interkapital izračunali su da bi zajednički bili vodeća brokerska kuća u Hrvatskoj s najvećim tržišnim udjelom u trgovanju dionicama (15 posto).







www.poslovni.hr
(Zatvori)

Ta je strateška odluka u skladu s ranije objavljenom namjerom optimiranja biotehnoloških aktivnosti, do koje je došlo nakon što je Teva u prosincu prošle godine preuzela Plivu (ZSE:PLVA-R-A). Prodaja tog dijela poslovanja rezultat je značajnog restrukturiranja Plivinih aktivnosti na području biotehnologije započetog početkom godine. Financijski podaci o transakciji nisu objavljeni. Prema postignutom dogovoru, Hospira će preuzeti cjelokupno Plivino biotehnološko poslovanje u Hrvatskoj, uključujući zaposlenike, projekte i novi biotehnološki pogon u Savskom Marofu. Zatvaranje transakcije očekuje se do kraja tekuće godine, nakon ispunjenja svih dogovorenih uvjeta.

"Drago mi je što su pregovori s Hospirom uspješno okončani i što će se u Hrvatskoj nastaviti s razvojem biotehnološkog poslovanja. Zadovoljan sam da smo dogovor postigli upravo s tvrtkom Hospira, našim dugogodišnjim partnerom na biotehnološkim projektima poput razvoja GCSF-a (faktor stimulacije rasta granulocita), koji je prepoznao kompetencije Plivinih stručnjaka u području biotehnologije“, izjavio je Matko Bolanča, predsjednik Uprave Plive.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

U prvoj ponudi 12-mjesečnih zajmova, provedenoj u lipnju, ECB je bankama posudio 442 milijarde eura. No, kako je očita sve manja potreba banaka za dodatnom gotovinom, ekonomisti koje je anketirao Reuters očekuju da bi današnja potražnja banaka mogla dosegnuti svega 135 milijardi eura.

"Već je toliko mnogo prekomjerne likvidnosti na tržištu da je banke zaista više ne trebaju u ovome trenutku. Mnoge banke u lipnju su uzele kredite oportunistički, iskorištavajući nisku kamatnu stopu po kojoj su se nudili. Ako će, pak, trebati još novca, iduću priliku imat će u prosincu", istaknuo je za agenciju Bloomberg ekonomist pri Société Générale Klaus Baader.

ECB je gotovo i na četvrtini puta realizacije svog plana otkupa obveznica osiguranih rizičnom imovinom, vrijednoga 60 milijardi eura, pokazuju danas objavljeni bančini podaci. U sklopu toga plana, naime, ECB i središnje banke 16 članica eurozone otkupljuju eurobveznice osigurane imovinom poput hipotekarnih zajmova i s primarnog i sa sekundarnog tržišta. Ukupno je dosad otkupljeno 14,96 milijardi dolara takvih obveznica, što znači otprilike četvrtinu od ukupno predviđenog iznosa otkupa.

Europska središnja banka preplavljuje financijski sustav novcem u nadi da će ga banke proslijediti u obliku zajmova kompanijama i potrošačima. Kamatne stope na tržištu novca u eurozoni pale su kako se gospodarstvo pomalja iz recesije, a banke sve manje strahuju od međusobnog pozajmljivanja.

Eonia prekonoćna kamatna stopa, po kojoj se međusobno banke kreditiraju tijekom noći, pala je s 2,2 posto koliko je iznosila početkom godine, na svega 0,36 posto. Euribor je ovoga tjedna za tromjesečne zajmove pao na rekordno niskih 0,74 posto, dok je godinu dana ranije iznosio 5,24 posto.

"Kamate na tržištu novca toliko su potonule da se sada ECB-ovi zajmovi čine prilično skupima i više nisu privlačni", smatra strateg pri Commerzbanku Christopher Rieger.

Još u listopadu lani ECB je započeo kreditirati banke da ublaži posljedice teške recesije na europsko gospodarstvo. Po bančinim procjenama, gospodarstvo eurozone, nakon ovogodišnjeg pada BDP-a za 4,1 posto, iduće godine moglo bi porasti 0,2 posto.

ECB-ovi dužnosnici i dalje su na oprezu glede gospodarskog oporavka. "Nema potrebe žuriti sa zaustavljanjem monetarnih poticaja i trenutno nema razloga za promjenu monetarne politike", istaknuo je jučer član Upravnog vijeća ECB-a Erkki Liikanen.

Naime, unatoč preplavljivanju financijskog sustava golemim količinama novca, u ovogodišnjem kolovozu je stopa rasta kredita kućanstvima u eurozoni porasla po najnižoj godišnjoj stopi.

www.business.hr

(Zatvori)