Ruska naftna kompanija Surgutnjeftegaz navodno je spremna izaći iz vlasničke strukture mađarskog Mola, u kojem drži 21,2 posto, u zamjenu za udio u Ini, piše njemački list Handelsblatt ne navodeći izvore. I dok direktori Surguta jučer nisu bili dostupni za komentar, u Molu su nam odgovorili kako "ne komentiraju glasine i špekulacije".

Tri moguća scenarija
U nedostatku službenih informacija u naftnim se krugovima spominju dva-tri scenarija. Prema jednom je upravo Mol pustio informaciju o mogućem ulasku Rusa u Inu kako bi "ucijenio" hrvatsku Vladu, 44,8-postotnog vlasnika Ine. Mađari se, naime, žale kako Vlada odugovlači s plaćanjem plinskog biznisa, odnosno njegova izdvajanja iz Ine. Prema drugom scenariju informacija dolazi iz izvora bliskih OMV-u koji bi nakon nekog vremena mogao od Rusa otkupiti udio u Ini. No ostaje nejasno bi li Surgut onda preuzeo udio u OMV-u. Nakon što je Mol odbio neprijateljsko preuzimanje OMV-a, Austrijanci su početkom godine prodali svoj 21,2-postotni udio u Molu Rusima, što je u Mađarskoj izazvalo pravu paniku. "Surgut bi preuzeo kompletan Mol, no to se čini nemogućim. Nemam informacija je li zainteresiran za Inu", komentirao je Chirvani Abdoullaev, analitičar Alfa banke iz Moskve. U hrvatskom Ministarstvu gospodarstva nisu smatrali potrebnim komentirati špekulacije uz objašnjenje da dionički ugovor s Molom Vladi omogućava pravo prvokupa ako se Mađari odluče na prodaju svog 47-postotnog udjela. U srijedu su u Hrvatskoj bili ruski naftaši, no navodno nije bilo riječi o Surgutu. Naftni konzultant Davor Štern ističe da potencijalni ulazak Rusa u Inu ima logiku. "Postoji sinergija. Surgutu, naime, nedostaju pumpe i maloprodaja. U Sibiru imaju veliku proizvodnju i razvijen 'upstream' biznis. Osim toga naftu bi mogli isporučivati preko Družbe Adria i Rijeke", kaže Štern. Dodaje kako bi "za Inu bilo dobro da Surgut zamijeni Mol. Ina bi se vratila izvornoj proizvodnji nafte i plina", naglašava. Abdoullaev napominje da se Surgut nikada nije širio izvan Rusije te da se nagađa kako iza kompanije stoji premijer Vladimir Putin.

Kosor uskoro s Putinom
S njim bi se uskoro trebala sastati premijerka Jadranka Kosor. "OMV od početka ima dogovor s Rusima. Oni su nazočni u svim okolnim zemljama", kaže naftaš koji je htio ostati anoniman.

I Ina i Mol u plusu
U četvrtak je dionica Ine dobila na vrijednosti 0,57 posto, a Mol 0,24 posto. "Takav današnji rast posljedica je glasina. Ljudi na tržištu su zbunjeni", kaže Jakub Zidon, analitičar Erstea. Budući da hrvatska Vlada ima pravo prvokupa, a situacija s plinskim biznisom nije raščišćena, Surgutova kupnja Molova udjela u Ini nije izgledna, smatra. "Barem ne u ovom trenutku. Nije jasno zašto je Surgut bio preplatio dionicu Mola. Nitko ne zna koja mu je namjera", kaže. Dodaje da je slična glasina bila i u Češkoj vezana uz ruske tvrtke.

(Zatvori)

Neto dobit tvrtke (konačni rezultati još nisu gotovi) trebala bi biti na razini prošle godine, odnosno oko 110 milijuna kuna.Tijekom protekle poslovne godine u dm je ostvareno više od 20 milijuna kupovina, što je 2,3 milijuna kupovina više u odnosu na prošlu godina. U tvrtki taj trend rasta kupovina objašnjavaju konceptom "trajno dobre cijene" (trajno snižene cijene najprodavanijih proizvoda), koji koristi 73 posto kupaca.Proteklu poslovnu godinu dm-a, među ostalim, obilježile su i više od 52,98 milijuna kuna vrijedne investicije, od kojih je značajan dio uložen u otvaranje novih prodavaonica kojih danas u Hrvatskoj ima ukupno 117.

No, jedan od važnih pokazatelja uspješnog poslovanja, kako je rečeno, je otvaranje 219 novih radnih mjesta i porast plaće zaposlenih u dm-ovim prodavaonicama. Prosječna neto plaća iznosi 7.326 kuna, a svi dm-ovo zaposlenici dobiju 14 plaća godišnje.Tvrtka je tijekom protekle godine zdravstvu, kulturi, sportu, obrazovnim ustanovama i udrugama donirala više od 4,1 milijuna kuna.Među planovima za narednu godinu direktor dm-a Hrvatska je istaknuo otvaranje dvadesetak novih prodavaonica te otvaranje stotinjak novih radnih mjesta.Prema podacima agencije za istraživanje tržišta AC Nielsen dm trenutačno drži 25 posto tržišta drogerijske i parfumerijske robe u Hrvatskoj.






www.liderpress.hr
(Zatvori)

Dolazak u Zagreb i predstavljanje maloga poslovnog zrakoplova Phenom 100 vjerojatno se isplatio brazilskoj kompaniji Embraer jer se za taj zrakoplov ozbiljno zainteresirala tvrtka Geofoto. "Vjerojatno ćemo ga kupiti, ali ne prije svibnja iduće godine. Takav se avion uklapa u naše poslovne planove jer planiramo znatno širiti taj segment u budućnosti", rekao je za Poslovni dnevnik Zvonko Biljecki, direktor tvrtke Geofoto.

Predstavljanje u regiji
Ovo će biti drugi mlazni zrakoplov u floti poslovne avijacije Geofota, no planovi ovdje ne staju. Biljecki najavljuje da će u idućih nekoliko godina kupiti barem još dva mlazna zrakoplova. Sada operiraju s Cessnom Citation II, a posjeduju i tri zrakoplova za zračna snimanja, što je osnovni posao tvrtke. Brazilski Phenom 100 najmanji je poslovni zrakoplov koji proizvodi Embraer i u klasi je tzv. vrlo lakih mlažnjaka. U standardnoj konfiguraciji nudi četiri putnička sjedala, no može se urediti za prijevoz šest do sedam putnika. Unutrašnjost su osmislili dizajneri BMW-a, a za sav taj luksuz budući vlasnik trebao bi izbrojiti oko 2,2 milijuna eura. Predstavljena letjelica zapravo je demo-zrakoplov, čija unutrašnjost ne izgleda poput onoga koji će, primjerice, kupiti Geofoto. Novi zrakoplov, naime, ima još bogatije uređenu unutrašnjost i bolju zvučnu izolaciju. Embraer je dosad prodao 72 mala Phenoma, od kojih je tek osam prodano u Europi. Vjerojatno su ga zbog toga posljednjih nekoliko dana predstavljali u nekoliko gradova regije (Beč, Sofija, Beograd, Banja Luka, Zagreb i Budimpešta). Hrvatske tvrtke koje se bave poslovnom avijacijom uglavnom su sklone mlaznim Cessnama. Iva Rogović-Lekić, suvlasnica ID-jeta, iako je bila na prezentaciji brazilskoga poslovnog mlažnjaka, ne planira ga kupiti zbog malog broja sjedala. "U ovaj zrakoplov se može smjestiti četiri do pet putnika, što je nama ipak premalo u ovom trenutku. Zbog toga ćemo uskoro nabaviti još jednu, potpuno novu, Cessnu Citation II, koja bi nam trebala uskoro stići", kaže Rogović-Lekić, čime će povećati svoju flotu na tri mlazna poslovna zrakoplova.

Unajmljeni zrakoplovi
Hrvatskoj poslovnoj avijaciji, bez obzira na krizu, posao raste. U Hrvatskoj se ovakve aviokompanije još razvijaju jer su uglavnom bazirane na unajmljivanju.

Tržište u razvoju
Poslovna avijacija je u regiji puno više razvijena nego u Hrvatskoj. Podaci lista Aerosvijet kažu da beogradski Prince Aviation raspolaže sa sedam mlaznih Cessni i jednim Piperom, dok je u floti svih hrvatskih operatera tek šest mlažnjaka. Airpink Željka Mitrovića ima pet mlaznih Cessni, slovenski Linxair Business Airlines ima pak šest mlaznih Cessni te dva Embraera Legacy 600.

www.poslovni.hr

(Zatvori)

(Zatvori)

Citirajući njemački Handelsblatt, oba lista ocjenjuju tu transakciju kao sljedeći potez u šahovskoj igri oko energetske politike u regiji.

Prema Vilaggazdasagu, transakciju bi mogao omesti sporazum između MOL-a i hrvatske Vlade o 5-godišnjem moratoriju na prodaju upravljačkih prava u Ini (ZSE:INA-R-A). Međutim, on bi se mogao svesti na dvije godine ako ne bude stvarnih transakcija dionicama između MOL-a i INA-e, piše taj list.

Prema mišljenju iznijetom u Handelsblattu, MOL će izgubiti na toj transakciji u svakom slučaju. Ako pristane na takav dogovor, tada će izgubiti poziciju u Hrvatskoj, no ako ta transakcija ne bude provedena, tada će ruske prijetnje ostati na snazi.

U bilo kojem trenutku Surgut, naime, može pokušati kupiti otprilike četiri petine MOL-a u Mađarskoj. Dodatno, ruske kompanije mogle bi otežati život MOL-u u Hrvatskoj nudeći energetsku suradnju hrvatskoj Vladu, piše taj list.







www.seebiz.eu
(Zatvori)

Hypo grupa je, zajedno s većinskim vlasnikom, Bayerische Landesbank (BLB), opet u žiži javnosti u Njemačkoj i Austriji. Državno odvjetništvo u Münchenu sumnja, naime, u pronevjeru prilikom prodaje 50 posto Hypo Grupe BLB-u sredinom 2007. godine, jer je navodno bavarska državna banka preplatila udio u Hypu za čak 400 milijuna eura. Za sada su istražitelji u Münchenu potvrdili da istražuju bivšeg šefa BLB-a, Wernera Schmidta, a prema pisanju bečkog dnevnog lista “Der Standard” zainteresirali su se i za okolnosti koje su prethodile prodaji Hypo banke BLB-u. Schmidt odbacuje sve navode i sumnje njemačkih istražitelja.

Državna pomoć
No, prošli je tjedan pretres izvršen ne samo u sjedištima Hypo banke i pokrajinske koruške Vlade u Austriji te BLB-a u Bavarskoj, već su pretraženi i domovi Wernera Schmidta i Tila Berlina. Berlin je bivši predsjednik Uprave i suvlasnik Hypo grupe, a bio je uključen i u transakciju s BLB-om. Istražitelji su dokumente i ugovore zatražili na uvid i na luksemburškoj adresi Tila Berlina. Polazna točka istrage u Münchenu je predstavka da je BLB u ljeto 2007. početnih 50 posto u Hypu preplatio za 400 milijuna eura, plaćajući rekordnih 1,67 milijardi. Informaciju je odvjetništvu navodno dostavio netko iz BLB-a. Sumnja se da je svjesno plaćena veća cijena, što bi bilo posebno pikantno s obzirom na to da su i BLB i Hypo otklizale u velike gubitke te da su u jeku financijske krize morale zatražiti državnu pomoć. Navodno su postojali interni izračuni vrijednosti banke, koje je dao izraditi tadašnji većinski vlasnik, pokrajina Koruška – prema njima, Hypo je tada (2007.) vrijedio maksimalno 3,1 milijarde eura, dakle polovica bi stajala 1,55 milijardi. Da je ponuđena cijena iznad očekivanja, tvrdio je i tadašnji poglavar Koruške Jörg Haider. On je inzistirao da nije potrebno da se banka prodaje preko međunarodnog natječaja s obzirom da je BLB ponudio daleko višu cijenu nego što je prodavatelj banke procjenjivao.

Sumnjivi Berlin
Prema pisanju “Standarda”, tadašnja procjena investicijske banke HSBC i bečke investicijske kuće Vienna Capital Partners glasila je 3,25 milijardi za cijelu Hypo grupu, što bi opravdalo BLB-ovu cijenu. Nadzorni odbor Bayerna navodno je Schmidta ovlastio, da ide do najviše 3,4 milijarde eura – odnosno Schmidt je maksimalno mogao platiti 1,7 milijardi za polovicu banke. Istražitelje su međutim zaintrigirale i okolnosti, pod kojima je Tilo Berlin prodao svoje udjele BLB-u. Berlin je preko svoje luksemburške tvrtke Berlin & Co Capital krajem 2006. putem dokapitalizacije ušao u Hypo grupu – uplatio je 250 mil. eura i za to dobio 9,09 posto. Zatim je u ožujku kupio još 16 posto od Grawe osiguranja i došao na preko 25 posto.

Idealan trenutak
Berlin je samo jedan od financijera tih transakcija - sudjelovala je grupa investitora čija struktura nikad nije transparentno predstavljena. Berlin i njegovi ortaci su u svakom slučaju izvrsno pogodili trenutak, jer se očito već u to vrijeme BLB interesirao za Hypo – Berlinove tvrtke su naime BLB-u prodale svoje udjele u ljeto 2007. kada je BLB od Koruške kupovao dionice Hypa. Prema pisanju “Standarda”, čista zarada Tila Berlina i ortaka iznosi 170 milijuna eura. S kim je sve Berlin dijelio, ni dan danas nije poznato, no poznato je da su Berlin i Schmidt neko vrijeme zajedno radili u BLB-u, odnosno Schmidt je Berlinu bio nadređeni.

Koruška pred bankrotom
Pokrajina Koruška je prodajom udjela u Hypu utržila 800 milijuna eura, a u ovom poslu konce je vukao i tadašnji poglavar Koruške Jörg Haider. Idol austrijske desnice poginuo je prije godinu dana, a u nasljedstvo je ostavio velike financijske probleme – između ostalog problematične su prijašnje garancije koje je Hypo banci izdavala pokrajina Koruška. Izdavane su za kredite i obveznice banke, koji su još u opticaju, a iznos garancija se popeo na 20 milijardi eura.

www.poslovni.hr

(Zatvori)

"Postoje neke naznake da bismo u predstojećoj sezoni grijanja mogli izbjeći prekid isporuka iz Rusija ka zapadnoj Europi, no to ne možemo sa sigurnošću tvrditi jer su rizici još uvijek veliki", kazao je Piebalgs za Reuters. Podsjetimo, spor oko cijena plina između Krajine i Rusije početkom je ove godine prouzročio prekid opskrbe plinom većeg dijela Europe.

Piebalgs je ukazao na problem s kojima se suočava ukrajinska državna tvrtka Naftogaz koja trenutno nema novca za podmirenje dugova prema ruskom Gazpromu, a poznato je da je ruski premijer Vladimir Putin prije nekoliko mjeseci zaprijetio da će Europa ponovno ostati bez plina ako Ukrajina na vrijeme neće plaćati račune.







www.poslovni.hr
(Zatvori)

Naime, direktor ThyssenKruppa Ekkehard Schulz kazao je ovog vikenda za list Frankfurter Allgemeine Zeitung da će kompanija u idućoj fiskalnoj godini srezati dodatnih 15.000 do 20.000 radnih mjesta. Većina rezova bit će provedena zbog prodaje pojedinih ogranaka grupe, ali u planu je i otpuštanje do 2.500 zaposlenika u administraciji u Njemačkoj i inozemstvu. Inače, ThyssenKrupp je već ukinuo 12.000 radnih mjesta u prošloj fiskalnoj godini koja je završila u rujnu. Dionice kompanije trenutno bilježe pad od 1,3 posto u Frankfurtu.





www.poslovni.hr
(Zatvori)