Izdvajanje plinskog sektora, koje je počelo otkupom skladišta Okoli, a trebalo se nastaviti kupnjom tvrtke za uvoz plina iz Rusije, bio je jedan od strateških projekata bivšeg premijera Ive Sanadera, koji je kao cilj isticao što veću energetsku neovisnost Hrvatske, piše Novi list. Plan je bio otkupom od Ine (ZSE:INA-R-A) nacionalizirati posao s opskrbom plina prije postizanja tržišnih cijena tog energenta u Hrvatskoj i usporiti poskupljenje kako bi plin do tržišnih cijena došao za pet ili šest, umjesto za dvije do tri godine.

Ugovori o izdvajanju skladišta Okoli i tvrtke koja uvozi plin iz Rusije potpisani su istovremeno kada i novi dioničarski ugovor Vlade i MOL-a krajem siječnja ove godine. Nakon toga, Plinacro je za 514 milijuna kuna otkupio skladište, a Vlada i MOL nastavili su pregovore oko izdvajanja tvrtke za otkup plina kako bi dogovorili cijenu po kojoj će Ina državi prodati tu kompaniju. Samu tvrtku država bi kupila za jednu kunu, ali ju je oko 700 milijuna kuna trebala koštati zaliha plina koju ta kompanija ima u skladištu Okoli.

Međutim, Vlada je, potvrdilo nam je to nekoliko izvora iz Banskih dvora, odustala od tog nauma jer ne želi izdvojiti 700 milijuna kuna da bi preuzela tvrtku koja će godinama stvarati gubitak jer će građanima i domaćim tvrtkama prodavati plin ispod tržišnih cijena u Europi, odnosno ispod cijene po kojoj će ga nabavljati u Rusiji. Uz to, u Vladi su oprezni i prema preuzimanju plinske tvrtke baš u vrijeme kada cijene plina moraju početi rasti i radije će poskupljenje tog energenta prepustiti Ini u čijem bi sastavu nastavila poslovati kompanija za uvoz i opskrbu plinom.

Tako je izvjesno da bi plin na domaćem tržištu puno prije mogao dosegnuti tržišnu cijenu, jer Ina za razliku od države vjerojatno neće otezati s poskupljenjem kako bi joj taj sektor poslovanja postao profitabilan. Naši sugovornici iz Vlade ističu tek da postoji mogućnost da se umjesto potpunog odustajanja ova transakcija odgodi na godinu dvije i da se tako premosti sadašnja situacija, ali napominju da je puno vjerojatnije da posao u potpunosti propadne jer je njegov jedini zagovornik Damir Polančec otišao iz Vlade, dok se većina ministara protivila tomu da država ulazi u posao koji će u startu donositi gubitke i tražiti stotine milijuna kuna ulaganja, te će značiti izravnu odgovornost za poskupljenje plina.

Tako će se država poštedjeti izdvajanja 700 milijuna kuna, preuzimanja još jednog gubitaša, no blokada tog projekta mogla bi dodatno odgoditi ionako neizvjesnu otplatu Inina poreznog duga državi. Prema dogovoru s Vladom, Ina je trebala do kraja godine platiti porezni dug, koji se ovisno o tome kako plaća tekuće obveze, kreće od 1,3 do dvije milijarde kuna. Ini je za plaćanje tih obveza novac trebao osigurati MOL, kod kojeg bi se hrvatska naftna kompanija zadužila po tržišnim uvjetima. Međutim, i iz Ine i Iz MOL-a u više su navrata poručivali da je preduvjet za tu pozajmicu izdvajanje plinskog biznisa.

Ako od tog posla ništa ne bude, a raspoloženje u Vladi je trenutno takvo, pitanje je hoće li Ina uspjeti dobiti kredit kod svog najvećeg pojedinačnog vlasnika – mađarskog MOL-a. U tom slučaju ruši se i treći, posljednji ovogodišnji rebalans proračuna u koji je ugrađena i naplata poreza i doprinosa od Ine. U slučaju da Ina ne uspije osigurati kredit ni kod MOL-a, ali ni kod poslovnih banaka, Ministarstvo financija morat će ostvariti svoju najavu o blokadi računa te kompanije i tako do kraja godine namiriti barem dio potraživanja. Naši sugovornici iz Vlade s kojima smo razgovarali o toj temi ne žele, iako su do kraja godine ostala nepuna dva mjeseca, ni razmišljati o tome što bi se dogodilo da Ina ne plati dug ili još gore da joj Porezna uprava mora blokirati račun.

Osim lošeg utjecaja na ovogodišnji proračun ta bi situacija mogla imati negativan utjecaj i na proračun za 2010. godinu, jer je pitanje kako bi u slučaju da ne riješi ovogodišnje obveze Ina u sljedećoj godini ispunjavala obveze prema proračunu a time i prema HC-u i HAC-u, koje dobivaju po 60 lipa trošarina na svaku litru goriva, i već imaju problema s likvidnošću i plaćanjem obveza.





www.seebiz.eu
(Zatvori)

Istraživačka bušotina 204/13-1 te njezin sporedni trak -1z bušeni su na dubini od 1.048 metara pomoću broda za bušenje podmorja Stena Carron te su prve istraživačke bušotine kojima upravlja OMV (UK) u dubinskom podmorju u regiji West of Shetland. Prije donošenja odluke o razvoju potrebna su daljnja testna bušenja, navodi se u priopćenju za medije.

Prvotna bušotina usidrena je 26. rujna 2009., a nakon otkrića ugljikovodika, 17.listopada pokrenuta je dodatna bušotina te je dostignuta ukupna dubina od 2.638 metara. Prikupljena je velika količina podataka kako bi se moglo rano odrediti komercijalnu održivost otkrića. Radovi su završeni 1.studenog uz izvrsne sigurnosne rezultate.

OMV je u protekle dvije godine sustavno razvijao svoje operativne mogućnosti u UK-u te se raduje razvoju novih, obzirom da su rezultati Tornado bušotine procijenjeni, a pripreme za testiranje i odluku o sustavnom razvoju su završene, stoji u priopćenju.







www.poslovni.hr
(Zatvori)

"Nakon što smo u velikoj mjeri stabilizirali posrnule banke u istočnoj Europi, sada se spremamo intenzivirati našu pomoć tvrtkama koje su se našle u problemima", kazao je Mirow u razgovoru za njemački poslovni dnevnik Handelsblatt u izdanju od ponedjeljka. "Cilj nam je omogućiti dodatne zajmove kompanijama u istočnoj Europi", dodao je. Refinanciranje tih kompanija bit će glavni problem u istočnoj Europi u predstojeće dvije do tri godine, prognozira čelnik EBRD-a.

EBRD i Svjetska banka financijske su institucije koje su u posljednje vrijeme upozorile na opasnost od iscrpljivanja ponude kredita u istočnoj Europi. Globalna kriza potaknula je neke financijske institucije i inozemne banke u istočnoj Europi i baltičkim zemljama da povuku sredstva iz regije.

"Gospodarski oporavak u istočnoj Europi bit će ugrožen ako ne uspijemo u dovoljnoj mjeri stabilizirati kompanije pogođene gospodarskom krizom", kazao je Mirow. Ustvrdio je također da će gospodarstvima regije trebati najmanje tri godine da obnove razine rasta iz razdoblja prije krize.







www.poslovni.hr
(Zatvori)

Kako se navodi, isplata dividende je bila odgođena zbog nelikvidnosti društva izazvanog neplaćanjem dospjelih obveza od strane investitora.





www.poslovni.hr
(Zatvori)

Najvjerojatniji kupac Varšavske burze (WSE), posljednje burze u središnjoj Europi koja je u državnom vlasništvu, jest Deutsche Börse Group, piše Wall Street Journal (WSJ). Poljska je vlada početkom travnja ove godine na prodaju stavila 73,82 posto udjela u Varšavskoj burzi, a na podnošenje ponuda za kupnju pozvane su Deutsche Börse, London Stock Exchange, Nasdaq OMX i Euronext.Poljsko ministarstvo financija nije htjelo komentirati informaciju WSJ-a zbog pregovora koji su u tijeku. Međutim, glasnogovornik Maciej Wewior je za Poslovni dnevnik objasnio da “najmanje 51 posto udjela u burzi mora biti prodano jednom investitoru koji je obvezan implementirati strategiju radi jačanja pozicije WSE kao vodećeg tržišta kapitala u središnjoj i istočnoj Europi”. Izuzev tih 51 posto ministarstvo financija je rezerviralo 22,82 posto udjela za članove burze koji će biti pozvani na iznošenje ponuda za ne manje od 0,5 posto i ne više od deset posto dionica.

Završetak godine
Kako bi osiguralo poštovanje dogovora o strategiji, ministarstvo će zadržati udio od 25 posto plus jednu dionicu u svom vlasništvu. “Prodaja udjela od 73,82 posto dionica WSE bit će dovršena do kraja ove godine što uvelike ovisi o tijeku pregovora kao i o dozvoli poljskog ustavnog suda koji mora odobriti transakciju. Potpunu privatizaciju očekujemo u sljedeće dvije do tri godine”, izjavio je Wewior za Poslovni dnevnik. Na podnošenje ponude nije pozvana Bečka burza, dok Wall Street Journal iznosi informaciju iz povjerljivog izvora da je London Stock Exchange odustao od natjecanja za kontrolni udio u burzi.

Zaobiđeni Austrijanci
Krajem 2008. špekuliralo se da Bečka burza želi kontrolni paket WSE i tada je Lidia Adamska, članica Uprave Varšavske burze, komentirala te glasine riječima da su otvoreni za suradnju, ali pod uvjetima koji će Varšavskoj burzi omogućiti realizaciju strateških ciljeva. No Austrijanci nisu pozvani da iznesu ponudu, što ih nije obeshrabrilo. U srpnju 2009., nakon što je Bečka burza prikupila 66 milijuna eura prodajom novih dionica, izvršni direktor Bečke burze Heinrich Shaller je kazao da ne odbacuje ideju kupnje poljske burze. “Još nije sve gotovo ni za Varšavu kao ni za druge zainteresirane strane. Cijena i uvjeti prodaje tek se moraju odrediti”, rekao je Schaller i dodao da neće nužno izbjegavati sudjelovanje u kupnji Varšavske burze ako se njezina prodaja ponovi.

Motušić bez komentara
O Varšavskoj i Bečkoj burzi se govorilo kao o najvjerojatnijim kupcima Zagrebačke burze, a gdje su stali pregovori, još nije poznato. Roberto Motušić, predsjednik Uprave ZSE, za Poslovni dnevnik je kratko kazao kako je “prodaja Zagrebačke burze stvar njezinih dioničara, i dok me za to ne ovlaste, prodaju burze ne mogu komentirati”.





www.poslovni.hr
(Zatvori)

Europski klijenti morali su oštro smanjiti potrošnju plina zbog gospodarske krize i ostalih razloga.

"To je temeljni princip tržišta plina", kazao je zamjenik izvršnog direktora Gazproma Aleksander Medvjedjev novinarima na rubovima energetske konferencije u Moskvi, pozivajući se na ugovore temeljene na načelu "uzmi ili plati".

Prema klauzuli iz takvog ugovora klijenti moraju platiti kaznu ako kupe manje plina nego što je utvrđeno originalnim ugovorima. Medvjedjev nije otkrio druge detalje.

Ove je godine Rusija kazala da neće kazniti Ukrajinu zbog manje potrošnje ruskog plina od dogovorene količine, a ruski su mediji izvijestili da Gazpromovi europski klijenti nastoje osigurati sličan sporazum.

Medvedev je također kazao da Gazprom očekuje da će cijene prirodnog plina za isporuke u Europu porasti za 20 do 30 dolara u 2010.

"Naša prognoza cijene za iduću godinu je oko 20 do 30 dolara viša od ovogodišnje cijene", kazao je novinarima.
 

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Očekivani lošiji tromjesečni poslovni rezultati T-HT-a neće se drastično odraziti na stav ulagača prema toj najpopularnijoj dionici, jednoglasno je mišljenje analitičara tržišta kapitala. Podsjetimo, službeno objavljivanje tromjesečnog izvješća Hrvatskih telekomunikacija najavljeno je za 30. listopada, a Erste banka je u petak objavila kako očekuje pad neto dobiti za gotovo 11 posto. Prema mišljenju analitičara Erste banke, past će i T-HT-ovi prihodi i to za 5 posto. Kao glavne razloge lošijim poslovnim rezultatima Erste banka navodi recesiju koja dovodi do pada korištenja telekomunikacijskih usluga te Vladin 6-postotni porez na bruto prihode od mobilnih razgovora i prijenosa podataka.

Logični rezultati
Unatoč tome, poznavatelji tržišta kapitala ne očekuju pad cijene HT-ove dionice na 260 kuna što je Ersteova ciljana cijena. Ipak, u ponedjeljak je dionica HT-a, kao najlikvidnije izdanje, zaključila trgovanje na 271,31 kuna oslabivši za 0,6 posto u odnosu na dan ranije. “Logično je da su tromjesečni poslovni rezultati HT-a lošiji, ali je sve to u skladu s očekivanjima. Ako su rezultati u skladu s očekivanjima, objavljivanje lošijih poslovnih rezultata ne bi trebalo prouzročiti značajniji poremećaj trenutne cijene dionice HT-a na tržištu”, smatra Nada Ružić, direktorica investicijskog društva Argus vrijednosnice. Prema njenom mišljenju, bitno je pitanje kako će se poslovni rezultati prezentirati, odnosno odgovara li pad prihoda i neto dobiti makroekonomskom stanju. Po tom se pitanju s Ružić slaže Zdeslav Šantić, glavni makroekonomski analitičar SG Splitske banke. Ističe kako je pad T-HT-ovih prihoda logična posljedica recesije koja će se u narednom razdoblju sve snažnije odražavati na poslovanje mnogih tvrtki u Hrvatskoj.

Blaga korekcija
“U zadnje smo vrijeme svjedoci pojave da CROBEX prati kretanje indeksa svjetskih burzi, a pritom se zanemaruje makroekonomski okvir. Tvrtke u Hrvatskoj nisu u mogućnosti brzo smanjiti rashode u recesijskim uvjetima, a uzrok tome dijelom treba potražiti i u rigidnom poslovnom okruženju. Osim toga, servisiranje obveza za tvrtke u narednom će razdoblju biti će sve teže i skuplje”, tvrdi Šantić. “U takvim okolnostima većina analitičara očekuje pad prihoda i dobiti T-HT-a jer su se takvi rezultati mogli i predvidjeti”, kazao je Šantić. “Tek ćemo sada vidjeti puni utjecaj recesije”, smatra Šantić.Pad T-HT-ove neto dobiti i prihoda očekivan je i za Ivana Ivina, predsjednika Uprave MP Investa. “Kriza i konkurencija su tu, to je normalan slijed okolnosti”. Ivin smatra kako nema govora o dugoročnoj negativnoj korekciji dionice HT-a zbog tromjesečnih rezultata. “Dionica bi mogla kratkoročno za nijansu oslabiti”, predviđa Ivin. Prema njegovom mišljenju, iako su poslovni rezultati dio faktora koji utječu na cijenu vrijednosnice na tržištu, T-HT je i dalje dobar generator prihoda.Slično misli i Lana Soldo, voditeljica trgovanja FIMA Vrijednosnica. “Malo je vjerojatno da će ulagači negativno reagirati na lošije kvartalno izvješće HT-a. Moguća je stanovita negativna korekcija, ali prvenstveno zbog općenitog negativnog sentimenta na tržištu”, tvrdi Soldo. Napominje kako su u vlasničkoj strukturi T-HT-a i institucionalni ulagači, a ni kod njih se ne bi trebala pojaviti prevelika bojazan za svoje pozicije.“Sumnjam da će negativno reagirati i veliki ulagači jer su prilikom ulaganja bili svjesni ekonomske situacije, a samim time i potencijalnih lošijih financijskih rezultata”, kazala je Soldo. Njezine riječi potvrđuje i stav predstavnika jednog od obveznih mirovinskih fondova koji je želio ostati anoniman. “Pad prihoda za nekoliko postotaka nas ne uznemiruje. Fundamentalni pokazatelji te kompanije i dalje su vrlo dobri”, zaključuje. 

www.poslovni.hr

(Zatvori)

"EBRD, koja u Hrvatskoj djeluje od 1994., uložila je dosad 2 milijarde eura, a ove će godine investirati dvostruko više nego 2008., ukupno 210 milijuna eura", rekla je Ruhe na predstavljanju EBRD-ova izdanja o pravu u tranziciji "Law in transition online". Po njezinim riječima, ulaganja ove godine većinom se odnose na zajam Plinacrou za kupnju skladišta plina Okoli te zajmove Privrednoj i Zagrebačkoj banci za kreditiranje izvoza i malih gospodarstvenika.

Hrvatska je jedna od zemalja regije koja je obuhvaćena programom EBRD-a za poticanje i financiranje zakonodavnih reformi u tranzicijskim zemljama, o kojima govori "Law in transition", izdanje koje EBRD objavljuje dva puta u godini. Državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Marina Dujmović Vuković izvijestila je o provedenoj informatizaciji dijela pravosudnog sustava što će, ocijenila je, pridonijeti transparentnosti rada sudova i posredno borbi protiv korupcije.

Prema njezinim riječima, u četvrtak je završen proces uvođenja sustava tzv. e-tvrtki na trgovačkim sudovima koji omogućuje registraciju poduzeća u 24 sata, a u tijeku je i uvođenje tzv. e-spisa, sustava upravljanja sudskim spisima koji bi do kraja 2010. trebao biti uveden na svim hrvatskim sudovima. Informatizacija zemljišnih knjiga, koja je u tijeku, i dalje ostaje jedan od prioriteta pravosudne reforme, rekla je Dujmović Vuković.

EBRD je osnovan 1991. godine i ima kapital od 20 milijardi eura. Djeluje u 30 zemalja središnje i istočne Europe te središnje Azije i najveći je pojedinačni investitor u navedenim regijama. Lani je u taj prostor uložio 5,5, a ove će godine investirati 8 milijardi eura, najavili su dužnosnici EBRD-a.






www.poslovni.hr
(Zatvori)