Jamstvo je odobreno na rok do osam godina a njime se osiguravaju rizici ograničenja transfera, eksproprijacije te ratnih i drugih građanskih nemira, kaže se dalje u priopćenju. Zajam je odobren u sklopu šire strategije financiranja UniCredit Grupe za potrebe refinanciranja njezinih podružnica i posebno je važan s obzirom na aktualna previranja na financijskim tržištima diljem svijeta, uključujući Hrvatsku, navodi se dalje u priopćenju.

MIGA je nadalje objavila kako podupire navedeni projekt u sklopu inicijative za financijski sektor pri grupaciji Svjetske banke kojom se na međunarodnoj razini nastoji koordinirati rješavanje aktualne globalne financijske krize.Kako je dalje priopćeno, Hrvatska je kao i ostale zemlje u Europi i srednjoj Aziji trenutno suočena s teškim fiskalnim prilagodbama i potrebni su joj vanjski izvori financiranja. Potpora MIGA-e navedenom projektu pomoći će hrvatskom bankovnom sustavu putem ubrizgavanja likvidnosti u Zagrebačku banku i jačanja povjerenja u hrvatski bankovni sektor i poduprijet će financijsku stabilnost zemlje.






www.liderpress.hr
(Zatvori)

Navedeni dokument ima 18 stranica i naslovnoj stranici nosi oznaku povjerljivo. Objavu tog ugovora najavila je premijerka Jadranka Kosor koja je i prije nekoliko dana potvrdila da je dobila traženi ugovor o prodaji Ine mađarskome Molu te da će ga objaviti. Ugovor je potpisan 30. siječnja, a sam dokument nosi naziv "Prva izmjena i dopuna ugovora o međusobnim odnosima dioničara koji se odnosi na INA-Industriju nafte". Naime, Vlada i Mol su prvi ugovor sklopili u srpnju 2003. kada je Mol, kupnjom 25 posto plus jednu dionicu Ine postao i strateški partner Ine.

Izmjene tog ugovora sklopljene su pak nakon što je Mol u javnoj ponudi za preuzimanje, iz rujna 2008. stekao 47,15538 posto dionica Ine, a uz taj ugovor, Vlada je objavila i tri dodatka - Statut Ine, odnosno njegov pročišćeni tekst, Poslovnik o radu Nadzornog odbora Ine i Poslovnik o radu Uprave Ine. U uvodu ugovora se, uz ostalo, navodi da je "cilj Vlade revidirati Ugovor radi zadržavanja i jačanja zaštite nacionalne energetske stabilnosti".

Ugovor regulira pitanja vezana uz upravljanje društvom, te uređuje sastav Nadzornog odbora (devet članova, od kojih tri predlaže Vlada koja nominira i predsjednika odbora, Mol pet, jedan predstavnik zaposlenika), Uprave (šest članova, od kojih Vlada nominira tri, tri Mol koji nominira i predsjednika Uprave, a u slučaju izjednačenog broja glasova prevladavajući je glas predsjednika Uprave), te izvršnih direktora. Također se definiraju i tzv. "zadržana pitanja", odnosno rješenja i odluke za koje Uprava treba prethodnu suglasnost Nadzornog odbora.

Ugovor definira i tzv. lock-up period, odnosno utvrđuje da strateški ulagatelj, odnosno Mol u roku pet godina od stupanja na snagu ne može bez pisane suglasnosti Vlade izravno ili neizravno prenijeti bilo koje dionice koje drži, te da Vlada ili osoba koju ona imenuje može ponovo otkupiti sve dionice koje drži strateški ulagatelj, po pravičnoj vrijednosti (koju utvrdi nezavisni ugledni međunarodni revizor kojeg odabere Vlada i čije troškove snosi Vlada) u slučaju promjene kontrole u Molu. To pravo, navodi se, primjenjivo je samo na ukupan paket dionica kojeg drži Mol, a ne i na dio takvog paketa dionica.

Vlada i Mol izmjenama su definirali i pravo prvokupa te mogućnost da Vlada, želi li mađarska kompanija prenijeti svoje dionice trećoj osobi transakcijom izvan burze, može kupiti te dionice po cijeni i pod uvjetima koje je strateški ulagatelj dogovorio s potencijalnim kupcem. U točki razno u ugovoru se navode i koje će se odredbe ugovora u svakom slučaju smatrati bitnom povredom samog ugovora, te spominje i Glavni ugovor o plinskom poslovanju i članci tog ugovora koji će se također smatrati njegovom bitnom povredom.





www.poslovni.hr
(Zatvori)

Naime, unazad nekoliko mjeseci, Gucić odnosno uprava Getroa, pregovarala je s mnogim trgovačkim kućama, no čini se da ni jedna ponuda nije bila za sada zadovoljavajuća. Navodno je Gucić za svoj lanac izlicitirao cijenu od čak 100 milijuna eura i to unatoč značajnom padu prometa uslijed financijske krize i ne misli odustati od te cijene.

Zagrebačka banka (ZSE:ZABA-R-A), kao savjetnik trgovačkog lanca Getro, službeno za Index je opovrgnula informaciju da je postignut bilo kakav dogovor s tvrtkom Mercator (LJSE:MELR) o prodaji tvrtke. No, unatoč opovrgavanju informacije o prodaji u Getrou se sprema ozbiljno restrukturiranje tvrtke.

"O svim važnim detaljima vezanim uz proces razmatranja strateških opcija poduzetih od strane tvrtke, bit ćete pravodobno obaviješteni", glasi pak odgovor iz Zagrebačke banke koja za sada ne želi iznositi previše podataka o svom klijentu.

Povezivanje Getroa i Mercatora spominje se još od 2005. godine, a to je gotovo pa omiljena teme slovenskih novinara koji s vremena na vrijeme "izvade" informaciju o kupnji Getroa od strane Mercatora te kako je "preuzimanje pred vratima". Istina je kako bi Mercator vrlo rado i preuzeo Getro, što dokazuje i službena reakcija iz te kuće.

"Mercator je uvijek otvoren za poslovnu suradnju i strateška partnerstva, konkretan primjer ne komentiramo, navedeno ne možemo niti potvrditi niti demantirati", stoji u odgovoru iz Uprave Mercatora.

Neslužbene informacije su glasile kako je Mercator bio spreman preuzeti biznis, robu, zaposlene i skladišta, dok bi Gucić zadržao nekretnine za sebe. No, navodno unatoč i takvoj ponudi Gucić i dalje nije spreman spuštati cijenu Getroa.






www.seebiz.eu
(Zatvori)

Današnja sjednica UO HFP-a bila je prva u novom sastavu Odbora, u kojem je bivšeg potpredsjednika Vlade Damira Polančeca na čelu UO-a zamijenio ministar poljoprivrede Petar Čobanković, nove su članice ministrica Bianca Matković i državna tajnica Ministarstva gospodarstva Tamara Obradović-Mazal, a sa sjednice je poručeno i da će novi UO, zbog nagomilanih predmeta, zasjedati svaka dva tjedna.

Tako je prva odluka novog sastava UO HFP-a bila ona o prihvaćanju Agrokorove ponude za vukovarski Vupik, uz podsjećanje da će se uskoro (24. studenog) održati i glavna skupština Vukipa koja treba donijeti odluku da se područje Spomen doma Ovčara i parkirališta Spomen doma daruje državi.

Agrokor se u svojoj ponudi obvezao 87,98 posto dionica platiti 30 milijuna kuna, podmiriti 20 posto dospjelih obveza Vupika prema državnim vjerovnicima, odnosno oko 50 do 60 milijuna kuna. Koncern se u ponudi također obvezao zadržati sve radnike i za njih osigurati 25 posto plus jednu dionicu, kao i kroz pet godina u Vupik uložiti ukupno 430 milijuna kuna.

Potporu toj ponudi dao je i predstavnik sindikata u Upravnom odboru Ozren Matijašević koji je istaknuo da su i sindikati aktivni u Vupiku podržali ponudu Agrokora, s kojim su sklopili i socijalni sporazum.





www.seebiz.eu
(Zatvori)

Schaeuble je za dnevnik Neue Presse ponovio da će Berlin zatražiti da američki proizvođač automobila do 30. studenoga vrati zajam od 1,5 milijarda eura koji mu je odobrila država.

"No naravno, stvar time nije gotova. Država ne može reći da više nije odgovorna za ljude i za regije. Nastojat ćemo zajedno sa saveznim zemljama osigurati pomoć i rješenje za ljude", kazao je. Ministar je kazao da "nije netočna" procjena da bi stečaj Opela stajao njemačku državu tri milijarde eura.

Američki koncern General Motors, vlasnik Opela, u utorak je otkazao dogovorenu prodaju kompanije konzorciju što ga čine austrijsko-kanadski proizvođač autodijelova Magna i ruska banka Sberbank, što je izazvalo veliko negodovanje u Njemačkoj i prosvjede tisuća radnika Opela. Zaposlenici strahuju da bi to moglo dovesti do većeg gubitka radnih mjesta nego što bi se to dogodilo da je tvrtka prodana.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Kako navode u izvješću o toj kompaniji, očekuju da cijenu dionice HT-a nastavi znatno poticati makroekonomsko poboljšanje u Hrvatskoj.

"Prinos po državnim obveznicama znatno je pao u proteklim mjesecima, što nas je nagnalo da smanjimo našu pretpostavljenu bezrizičnu stopu, a to je dovelo do više ciljane cijene. Dodatno, mislimo da fundamenti te kompanije ostaju relativno snažni u usporedbi s ostalim telekomunikacijskim kompanijama nastalim iz nekadašnjih državnih monopola u središnjoj i istočnoj Europi, unatoč recesiji i uvođenju trošarina na usluge mobilne telefonije", ističu analitičari Erste banke.

Analitičari Erste banke navode i da su poslovni rezultati HT-a (ZSE:HT-R-A) za treće ovogodišnje tromjesečje bili neznatno ispod njihovih procjena. Tako su prihodi od mobilne telefonije bili su slabiji od očekivanja uslijed slabije potrošnje korisnika. S druge strane, navode u Erste banci, rast prihoda od širokopojasnog pristupa Internetu bio je veći od očekivanja. HT-ova EBIDTA i neto profitne marže ostaju visoke, na 47,3 i 28,3 posto, napominje se u izvješću.

"Cijena dionice nedavno je ojačala, potaknula pozitivnim makroekonomskih vijestima, uključujući nastavak pristupnih pregovora s EU, i uspješnim plasmanom državnih obveznica. Pitanje refinanciranja duga zasad je sređeno, dok je tečaj valute čak bio i pod snažnim aprecijacijskim pritiscima. Obnova pregovora s EU poboljšala je sentiment stranih ulagača i smanjila političku neizvjesnost", navode analitičari Erste grupe, podigavši ciljanu cijenu dionice HT-a na 300 kuna.






www.seebiz.eu
(Zatvori)

Tom odlukom u djelo se provodi zaduživanje Hrvatske za potrebe državnog proračuna koje je osigurao ministar financija Ivan Šuker. Ministarstvo financija objavilo je 29. listopada 2009. godine izdavanje euroobveznica u iznosu 1.500.000.000,00 američkih dolara. Obveznice se plasiraju uz ročnost od 10 godina, te kamatu od 6,75%.

Za optimalnu realizaciju predmetnog plasmana euroobveznica bilo je od velike važnosti proširiti krug potencijalnih investitora, što je i učinjeno odabirom valutne denominacije u USD, te uključivanjem pravnog formata (“Reg S/144A”) kojim je omogućen plasman obveznica institucionalnim investitorima u SAD-u, tvrdi Vlada u priopćenju.

Uspjeh izdavanja euroobveznica osiguran je serijom prezentacija za investitore održanim u Münchenu, Londonu, Los Angelesu, Bostonu i New Yorku, tijekom kojih je potencijalnim investitorima prezentirana stabilnost hrvatskog financijskog sustava i otpornost gospodarstva na vanjske potrese, kao rezultat dobro vođene fiskalne i monetarne politike u globalno složenim uvjetima, pohvalili su se u Vladi.

Business.hr je već izvijestio da je ukupni interes za hrvatskim obveznicama dosegao 3 milijarde dolara, a narudžbe je dao 161 institucionalni investitor iz 27 država. Više od polovice izdanja obveznica plasirano je u SAD (55%). Četvrtina izdanja plasirana je u Veliku Britaniju, 13% u ostale europske zemlje, te 7% u azijske države. Investitori će dolare uplatiti u proračun 5. studenog.
 





www.seebiz.eu
(Zatvori)

"Atlantic grupa strateški je usmjerena na širenje poslovanja u gospodarskim područjima u kojima djeluje te sustavno prati i razvitak u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji kao važnim polugama poslovanja kompanije u Hrvatskoj i regiji. U tom nam je smislu zanimljiva i Podravka, kao kompanija, odnosno brendovi, tržišta i kanali distribucije koji se uklapaju u razvojnu strategiju našeg biznisa", kazao je Tedeschi.

Kako dalje navodi Večernjak, afera u Podravki poslužila je HUP-u da podgrije teze o državi kao lošem upravljaču i potakne prodaju državnog udjela, čemu su se zasad javno usprotivili predsjednički kandidat Nadan Vidošević, šef HNS-a Radimir Čačić te novi predsjednik Nadzornog odbora Podravke Ljubo Jurčić. Vidošević i Čačić kažu da Podravku iz strateških razloga ne treba prepuštati nikome, pa ni domaćim poduzetnicima, a Jurčić kaže da to treba učiniti kad se poveća vrijednost kompanije.

"Država treba izići iz vlasničke strukture Podravke, što bi jedino jamčilo izlazak politike iz kompanije te pomak na strateško promišljanje poslovanja i razvoja Podravke", između ostalog poručio je Tedeschi.






www.poslovni.hr
(Zatvori)