Profit prije kamata i poreza porastao je u trećem kvartalu na 928 milijuna eura, što je više od očekivanja analitičara Reutersa koji su prognozirali 46-postotni rast na 912 milijuna eura. Neto dobit najveće naftne i plinske grupacije u središnjoj Europi u promatranom se razdoblju smanjila za 12 posto na 453 milijuna eura, što je također više od očekivanja analitičara. Predstavnici OMV-a naglasili su da bi produbljivanje krize na financijskom tržištu moglo voditi ka usporavanju rasta u narednim kvartalima. Dionice austrijske kompanije od početka godine izgubile su više od polovice svoje vrijednosti, dok je DJ Stoxx indeks europskog naftnog i plinskog sektora u istom razdoblju pao 30 posto.



www.poslovni.hr
(Zatvori)

Na javnom natječaju, koji će biti objavljen za sedam dana, Grupa Pivovarna Laško i Infond Holding počet će prikupljati javne ponude za otkup više od 48 posto udjela u najvećem slovenskom trgovačkom lancu Mercator.

 Ombudsman za zaštitu konkurencije Jani Soršak izjavio je da Pivovarna Laško još nije zatražila odobrenje za prodaju udjela u Mercatoru, a da je odobrena molba za prodaju 23 posto Mercatora kompaniji Infond Holding, koja je vlasnik 25 posto Mercatora i najveći vlasnik Pivovarne Laško.

 Predsjednik uprave Pivovarne Laško Boško Šrot potvrdio da na konferenciji za novinare u utorak da će grupacija prodati svoj udjel u Mercatoru. Rekao je da razlog prodaje nije financijska kriza i da "država preko Ureda za zaštitu konkurencije provodi teror nad Pivovarnom Laško". Šrot je rekao da Mercator neće prodati financijskoj instituciji već trgovcu, jer "želi da kupac Mercatora otvori trgovačke puteve".

www.bankamagazine.hr
(Zatvori)

Naime, glavni indeks češkog tržišta kapitala PX u mjesec dana pao je za 27,13 posto, to jest na 877,9 bodova. Ukupno od početka godine indeks je pao za 51,6 posto. Najniži je bio prije sedam-osam dana kada je sišao čak ispod 700 bodova. Prošlog tjedna, koji je bio nešto kraći zbog praznika, Dana osnivanja Čehoslovačke, zaustavljen je daljnji pad i dionice su počele rasti. Ukupan rast iznosio je oko 16,85 posto. To je ove godine bio rekordan tjedni porast, a tri dana uzastopno dionice su rasle što nije zabilježeno od srpnja. Ipak, oscilacije su bile goleme i tako velika burza nije zabilježila u svojoj povijesti.

Tako nešto bilo je samo u vrijeme velike krize tridesetih godina prošlog stoljeća kada je ova burza bila, inače, najveća i vodeća u regiji (osjetno veća i od Bečke, Budimpeštanske i Varšavske). U rastu su dionice i u ponedjeljak mada su rasle nešto umjerenije, a oko podne indeks je bio viši za oko tri posto i premašio je 900 bodova. Dosta analitičara smatra da je dno pada već dosegnuto i ocjenjuje da je umjerenije oživljavanje koje je nastupilo u petak i u ponedjeljak naznaka budućih stabilnijih kretanja na burzi. Portfelj menadžer fonda RSJ NewMarkets tvrdi da indeks neće više pasti ispod 700 bodova.

Najbrže se, inače, oporavljaju dionice energetskih tvrtki, koje su bilježile i najveće padove. Najveći pad od početka godine zabilježili su “developeri”, među kojima je i u Hrvatskoj poznata Orco grupa i tvrtka NWR, vlasnik rudnika ugljena čije su se dionice odmah nakon emitiranja prije nekoliko mjeseci prodavale za 600 kruna, a sada su na jedva iznad 100 kruna. Najmanje je, to jest gotovo ništa, izgubila farmaceutska kompanija Zentiva za čije preuzimanje ima izgleda i dalje nekoliko kandidata koji su, međutim, vjerojatno zbog krize na burzama uzeli stanku.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Konsolidirani prihod MAGMA grupe iznosi 690,9 milijuna kuna što je 22,9 posto više od prihoda ostvarenog u istom razdoblju prošle godine dok  prihod Magme u Hrvatskoj iznosi 636,9 milijuna kuna što je 17,8 posto više nego lani.

Ukupni gubitak grupe iznosi 38,1 milijun kuna od čega je 19,4 milijuna gubitka napravljeno u Hrvatskoj, stoji u izvješću za prvih devet mjeseci ove godine.

Turbo limač je donio 298,4 milijuna kuna prihoda, Turbo sport u prihodu sudjeluje sa 150,9 milijuna kuna, dok Magmine modne franšizne trgovine ostvaruju 203,6 milijuna kuna prihoda.

Na većini tržišta na kojima posluje Magmina maloprodajna mreža pad kupovne moći počeo se osjećati već krajem 2007. godine te se nastavio kroz 2008. godinu, tvrde u Magmi. Pad kupovne moći prvenstveno je bio uzrokovan porastom cijene energenata i osnovnih prehrambenih namirnica.

Pad kupovne moći najviše utjecao na smanjenu potražnju i pad prodaje u trgovačkom lancu franšiznih modnih trgovina. Franšizne modne trgovine primarno su orijentirane na kupce srednje i više kupovne moći čije su potrošačke navike u uvjetima smanjenih kućnih budžeta izmijenjene u korist cjenovno prihvatljivijih brandova. No, u Magmi tvrde da sunjihovi vlastiti brendovi ostvarili stope rasta iznad očekivanja, no ne dovoljno da nadoknade gubitke koje je ostvario trgovački lanac franšiznih modnih trgovina.

Magma je proteklih 9 mjeseci provodila restrukturiranje dijela prodajne mreže te je u 13 trgovina promijenjen sadržaj, a 4 su trgovine zatvorene. Magma očekuje da će se otežani uvjeti poslovanja nastaviti i u 2009. godini, no ovaj puta kao posljedica velikih potresa na financijskim tržištima i neminovne recesije u koju će ući ili je već ušla većina razvijenih zemalja.

Od tržišta na kojima Magma posluje financijskom i kreditnom krizom trenutno je najviše pogođena Mađarska, ali u Magmi očekuju da će produbljivanje recesije u Europi znatno utjecati i na tržišta Slovenije i Hrvatske zbog čega se u 2009. ne može očekivati rast trgovine na malo.

Magma će i dalje nastaviti restrukturiranja maloprodajne mreže, te će početkom 2009. zatvoriti 8 trgovina, a u 12 će biti promijenjen sadržaj. Tijekom 2009. bit će ukupno otvoreno 15 trgovina u sklopu trgovačkih lanaca Turbo limač, Turbo sport, Magma home i Urban Republic.

Magma očekuje, da će usprkos otežanim uvjetima poslovanja i negativnim trendovima na tržištu, i u 2009. ostvariti rast prihoda od 24,2% u odnosu na 2008.

www.business.hr

(Zatvori)

U odnosu na dio sporazuma vezan uz MMF, uprava i Izvršni odbor Fonda izrazili su spremnost da MMF posudi Mađarskoj 15.7 milijardi dolara (12.5 milijardi eura), u okviru 17-mjesečnog 'stand-by' aranžmana.

EU je izrazila spremnost da osigura zajam od 6.5 milijardi eura (8.1 milijardi dolara), a Svjetska banka složila se osigurati jednu milijardu eura (1.3 billion), navodi se u priopćenju.

Planirani financijski paket za Mađarsku objavljen je samo nekoliko dana nakon odobrenja MMF-ovih zajmova za Ukrajinu i Island, također teško pogođenim globalnom financijskom krizom. MMF je u pregovorima s nekoliko drugih zemalja o novim zajmovima, a u američkom tisku se spominju Pakistan, Bjelorusija i Srbija.

MMF u priopćenju ističe da su mađarske vlasti razradile sveobuhvatan politički paket koji ima za cilj obnoviti povjerenje ulagača i ublažiti stres koji je posljednjih tjedana prisutan na mađarskom financijskom tržištu. Paket mjera treba kratkoročno ojačati stabilnost gospodarstva i poboljšati potencijale njegovog dugoročnog rasta, navodi MMF.

Osnovne mjere programa usmjerene su jačanju fiskalne održivosti i financijskog sektora. Određenije, paket uključuje mjere koje trebaju osigurati likvidnost u domaćoj i stranima valutama, kao i snažnu kapitalizaciju bankarskog sustava.

Važne mjere u fiskalnom području trebaju ograničiti financijske potrebe vlade i osigurati dugoročnu održivost podmirivanja vanjskog duga.

"Te snažne političke mjere opravdavaju iznimnu razinu dostupnosti sredstava Fonda, koja su ekvivalent za 1.020 posto kvote koju Mađarska ima u MMF-u, a zaslužuju i podršku međunarodne zajednice", rekao je generalni direktor MMF-a Dominique Strauss-Kahn.

MMF je radio u uskoj suradnji s EU, predsjedništvom Unije i Svjetskom bankom na tom pitanju. "Mi ćemo nastaviti pomagati mađarskim vlastima kako bi se prilagodile sadašnjim globalnim financijskim poremećajima", dodao je u priopćenju Strauss-Kahn.

www.business.hr

(Zatvori)

U odgovoru Vlada dodaje da povremeno korištenje autocesta nije ograničeno samo na strane državljane. Službeni odgovor potpisati će još uvijek aktualni ministar prometa Radovan Žerjav koji će ga Europskoj komisiji proslijediti najkasnije do 2. studenog.

Europska komisija je početkom listopada opomenula Sloveniju da trenutnim sistemom vinjeta oštećuje strane državljane koji slovenske autoceste koriste povremeno. Naime, zbog nerazmjernih cestarina za tranzit ili kratkotrajno korištenje autocesta, stranci su u lošijem položaju nego Slovenci.

Europska kommisija bila bi zadovoljna da Slovenija uz jednogodišnje i polugodišnje vinjete uvede i vinjete za sedam ili deset dana.  Premijer Janša već je najavio da će Slovenija sljedeće godine uvesti vinjete i za kraće vremensko razdoblje, no nije precizirao kada.

Slovenska nacionalna stranka, na čelu sa Zmagom Jelinčičem u priopćenju za javnost napisali su kao "ne pristaju na diktate iz Bruxellesa".  "Ne možemo dozvoliti Europskoj uniji da svojim zahtjevima ulazi u unutarnji pravni red Republike Slovenije", ističe se u priopćnju. Također, SNS dodaje kako aktualni sistem vinjeta u potpunosti jednako tretira slovenske državljane i strance.

Moguće uvođenje desetodnevnih vinjeta za SNS znači i povećanje cijena polugodišnjih i godišnjih vinjeta, što po njihovom mišljenju u pitanje dovodi cijeli sistem. "Ne samo da vladi savjetujemo, već od nje zahtjevamo da ni u kom slučaju ne popušta pritiscima iz Bruxellesa", stoji u izjavi za javnost.




www.seebiz.eu
(Zatvori)

Revoz iz Novog Mesta, koji je u vlasništvu francuskog proizvođača automobila Renaulta, imat će 3. studenog izvanredni neradni dan zbog prilagođavanje proizvodnje potražnji.

"S obzirom da je došlo da manjeg pada potražnje, odlučili smo prilagoditi proizvodnju uvođenjem izvanrednog neradnog dana. To smo činili i ranije, svake godine imamo poneki izvanredni neradni dan“, rekla je glasnogovornica Revoza Nevenka Bašek. Dodala je da u ovoj godini još nisu posezali za takvom mjerom, a da je uobičajeno zbog troškova izvanredni neradni dan vezati uz praznike.

Renault će slične mjere primijeniti i u drugim tvornicama: u gotovo svim svojim francuskim tvornicama obustavit će proizvodnju  na do dva tjedna, a u Turskoj i Rusiji na do četiri dana.  Već ranije je Renault najavio ukidanje 4.900 radnih mjesta jer zbog smanjene prodaje u posljednjem tromjesečju smanjuje proizvodnju za 20 posto.

Smanjenjem proizvodnje Renaultu se pridružio i PSA Peugeot-Citroen, koji namjerava smanjiti proizvodnju za 30 posto. Kompanija očekuje da če u posljednjem tromjesečju ove godine prodati 17 posto automobila manje u odnosu na odgovarajuće lanjsko razdoblje, dok bi na godišnjoj razini prodaja mogla pasti za osam posto.

Financijska kriza izima danak i u svom izvorištu, u SAD-u, gdje je Chrysler najavio da će idućeg mjeseca otpustiti četvrtinu zaposlenih. Riječ je o gotovo pet tisuća ljudi. Chrysler je u prvih devet mjeseci  pretrpio najveći pad prodaje među proizvođačima automobila, pa vlasnik, tvrtka Cerberus Capital Management, pregovara o prodaji kompanije.

I dok se većina automobilske industrije bori s posljedicama krize, njemački Volkswagen (VW) ispunjava planove o ovogodišnjoj prodaji. Tvrtka je u prvih devet mjeseci ove godine povećala prodaju za 3,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 4,8 milijuna vozila.

www.bankamagazine.hr

(Zatvori)

Od samog početka najveći pad bilježe dionice Zavarovalnice Triglav (LJSE:ZVTG), koje su skliznule za gotovo 8,5 posto, dok  dionice Abanke (LJSE:ABKN) još nisu našle prve kupce. SBI20 je padom ispod 5000 bodova dosegnuo najnižu vrijednost od 30. svibnja 2006. godine.

Osim Zavarovalnice Triglav, veliki pad bilježe i dionice Gorenje (LJSE:GRVG) koje su skliznule za 7,58 posto, Luke Koper (LJSE:LKPG) za 7,08 posto, te Aerodroma Ljubljana (LJSE:AELG) za 7,02 posto. Najprometnije dionice Krke (LJSE:KRKG) pale su za 6,28 posto.

S obzirom na to da su i svjetske burze u velikim minusima od početka trgovanja, teško je za očekivati da će Ljubljanska burza ostvariti pozitivan završetak trgovanja.





www.seebiz.eu
(Zatvori)