Odluku je donio sudac istrage Krešimir Devčić koji zbog tajnosti istrage nije želio govoriti o pojedinostima, odnosno otkriti koju imovinu je blokirao predsjedniku Uprave koprivničke prehrambene tvrtke Zdravku Šestaku, dvojici članova Uprave Saši Romcu i Josipu Pavloviću te suvlasniku varaždinske Fima Grupe Milanu Horvatu. USKOK za sada nije tražio zamrzavanje imovine preostale dvojice osumnjičenika, bivšeg predsjednika Uprave i Nadzornog odbora Podravke Darka Marinca i direktora splitske tvrtke SMS Srđana Mladinića.

Mediji su još ranije izvijestili da su njih dvojica svu svoju imovinu darovali članovima obitelji.No, po novom Zakonu o kaznenom postupku, u predmetima u nadležnosti USKOK-a moguće je takozvano prošireno oduzimanje imovinske koristi, odnosno zaplijena koja bi se odnosila i na članove obitelji osumnjičenika. Prema pisanju tiska, odlukom suca istrage blokirano je devet nekretnina ali i dionice osumnjičenika koje se tereti da su oštetili Podravku za više od 250 milijuna kuna. Navodno samo dionice Milana Horvata nominalno vrijede više milijuna kuna.

U USKOK-u se ne može ništa doznati o njihovim daljnjim potezima u istrazi, no mediji nagađaju da se prikupljaju podaci o bankovnim računima osumnjičenih te da se može očekivati i blokada tih računa.Sva šestorica osumnjičenih u slučaju Podravka već su gotovo mjesec dana u istražnom zatvoru zbog opasnosti od ometanja istrage utjecajem na svjedoke i sprječavanja utvrđivanja tijeka novca te opasnosti da na slobodi nastave s istim ili istovrsnim kaznenim djelima.Do kraja ovog tjedna sudac istrage ponovno će odlučivati o njihovom eventualnom ostanku iza rešetaka. Uhićeni u akciji kodnog naziva "Menadžer" pod istragom su USKOK-a zbog sumnje da su se udružili u kriminalnu skupinu koja je zlouporabom položaja i ovlasti, odnosno raznim novčanim transakcijama nezakonito novcem Podravke pokušala doći do većinskog paketa dionica te prehrambene tvrtke.






www.liderpress.hr
(Zatvori)

U društvu u kojem je kriterij bio prihod od prodaje Agrokor je s 3,83 milijardi eura prihoda lider, u prvih deset najuspješnijih kompanija probio se i Agrokorov Konzum, koji je ostvario 1,6 milijardi eura prihoda u 2008.

'Ono što zabrinjava je to što je od 30 hrvatskih kompanija među najboljih 100, polovica iz sektora roba široke potrošnje i transporta', poručio je  Ivica Krešić, direktor u Odjelu za financijsko savjetovanje te istaknuo da je to predmet za raspravu o restrukturiranju u gospodarstvu.

Istaknuo je da Hrvatska ima veći BDP od Slovenaca, a ipak ima manje tvrtki u top 100 listi od susjedne države.

'Među tvrtkama iz Hrvatske dosta je javnih kompanija i onih s monopolističkom pozicijom, a malo onih koji su proizašli iz privatnog sektora', kazao je Krešić.

Zanimljivo na treće je mjesto, prema prihodima od prodaje u regiji koja obuhvaća zemlje bivše Jugoslavije, nalazi se Naftna industrija Srbije dok su slovenske tvrtke Petrol i Mercator tek su na četvrtom, odnosno petom mjestu.

Ipak među 100 najboljih uvjerljivo najviše tvrtki dolazi iz jedine članice Europske unije, Slovenije koja je osvojila 38 posto liste, hrvatskih je 30, a srpskih 23. Najveće prihode ostvaruju kompanije iz sektora potrošnje i transporta i energetike i resursa, koji ukupno nose 63 posto zastupljenosti.

 Čak devet hrvatskih banaka među najboljih 25

Pogledamo li sektorske rezultate hrvatske banke zauzele su devet od 25 mjesta, a osiguravajuće kuće zauzele su 11 od ukupno 25 najuspješnijih kompanija sektora u regiji. Najjača banka u regiji je Nova ljubljanska banka, dok hrvatske Zagrebačka, Privredna, Erste i Raiffeisen banka drže sljedeća četiri mjesta.

'Hrvatske banke ostvarile su više stope profita u odnosu na rezultate banaka regije. Sektor je zdraviji od ostalih sektora poput proizvodnih, ali u 2009. će biti dosta reprogramiranja dugova i loših kredita pa očekujemo slabije rezultate u ovoj godini', kazao je Krešić.

Iznosi neto dobiti hrvatskih banaka daleko su viši od onih u Novoj ljubljanskoj banci, koja je u državnom vlasništvu. 'Moguće je da su slovenske banke bile nešto konzervativnije', komentirali su u Deloittu ne želeći govoriti o politici određivanja kamatnih stopa na kredite. 'Očekujemo da će približavanjem Hrvatske EU početi padati kamatne stope na kredite, kao što je to pokazalo iskustvo drugih zemalja', kazao je Krešić, koji upozorava da ne očekuje 'ružičaste brojke' u izvješćima o poslovanju banaka za 2009.

Iako je Croatia Osiguranje drugo najjače osiguravajuće društvo u regiji to je jedini hrvatski osiguravatelj među prvih pet u sektoru.
 

www.seebiz.eu

(Zatvori)

(Zatvori)

Ina je pozivom u dnevnom tisku u četvrtak oglasila početak prodaje Crobenza. Zainteresirani kupci u roku od tjedan dana – do 20. studenoga – moraju poslati pismo namjere kojim potvrđuju ozbiljan interes za tu transakciju. Iako bi se očekivalo da bi zbog problema s likvidnosti Ina željela taj proces što prije završiti, doznaje se da kompanija baš ne poštuje pravila igre koje joj je odredila Agencija. Umjesto da joj je računica zasnovana na logici da kupcima ponudi što bolju tvrtku i dobru zaradu, Ina navodno radi suprotno i iz Crobenza izvlači najvrednije ugovore, osobito iz veleprodaje.

Preuzimanje tržišta
To se prije svega tumači željom da budućim vlasnicima ne preda na pladnju kompaniju koja bi upravo Ini otimala tržišni udio. Tim više što na tržištu ima zainteresiranih tvrtki koje bi kroz Crobenz ili ušle na tržište ili povećale postojeći tržišni udio. “Razmatramo svaku priliku za rast na hrvatskom tržištu”, neslužbeni je odgovor Lukoila iz čega se može iščitati njihov interes da uđu u ovaj proces, a nije isključeno da se u utakmici pojavi i OMV koji više nema nikakvih vlasničkih veza s Molom i u tom smislu ima odriješene ruke da pokuša Ini ugristi još jedan dio tržišta. U oglasu za prodaju naznačeno je da prilog pismu mora biti izričita izjava o tome da ispunjavaju tri preduvjeta koja moraju zadovoljiti da bi uopće mogli sudjelovati u postupku. Kupac tako mora posjedovati i dokazati odgovarajuće stručno znanje za održavanje postojeće djelatnosti, ne smije biti kapitalno ili personalno povezan s Inom i Molom ni njihovim povezanim društvima te mora imati zadovoljavajuća financijska sredstva. U oglasu se još navodi da će zainteresirane strane detaljne informacije o maloprodajnom poslovanju gorivom Crobenza u obliku “inicijalne informacije” i “upute o postupku prodaje” dobiti tek nakon potpisivanja ugovora o povjerljivosti podataka. Uvjeti navedeni u oglasu izravna su posljedica uvjeta koje je pred Inu stavila Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja kad je, pri uvjetnom odobrenju koncentracije Ine i Mola, naredila kompaniji da proda tvrtku Crobenz. To Inino povezano poduzeće ima 14 benzinskih postaja u devet županija. AZTN je usto naredio da se Crobenz mora prodati kao cjelina, s ukupnim biznisom (maloprodajom i veleprodajom) i svim zaposlenima, i to kupcu koji će jamčiti opstanak biznisa i tržišno poslovanje tvrtke. Crobenz se također u idućih pet godina ne smije ponovno prodati Molu ili Ini.

Slaba likvidnost
Agencija je u međuvremenu zagrebačkoj odvjetnici Ireni Budek-Pavičić potvrdila mandat povjerenice zadužene za nadgledanje procesa prodaje Crobenza, koju je za taj posao predložila Ina. Uz nju, u timu za nadgledanje procesa još su odvjetnici Hrvoje Šaban i Milena Serdarušić, kojima se, na zahtjev AZTN-a, pridružio i ekonomist konzultant Zdravko Kuzmić. Ako Ina sama ne realizira prodaju za koju joj je Agencija dala devet mjeseci, onda će taj posao preuzeti povjerenica.

Nepravilnosti u prodaji
Neslužbene informacije kako Ina u procesu prodaje Crobenza ne poštuje pravila koja joj je odredio AZTN potvrđuju i u Agenciji. Stoga će na temelju tih saznanja zatražiti očitovanje i dokumentaciju Ine.

Povjerljiv proces
AZTN zbog toga može čak i zaustaviti postupak i narediti prodaju nekoga drugog segmenta Ine. U Ini su pak rekli da postupak prodaje vode zajedno Ina i Mol u skladu s najboljom praksom vođenja takvih postupaka te da zbog povjerljivosti procesa ne mogu komentirati njegove detalje.





www.poslovni.hr
(Zatvori)

Ovim ugovorom određen je okvir poslovne suradnje s ciljem nuđenja i dobivanja poslova izgradnje i održavanja investicijskih objekata. Ugovor je zaključen na pet godina te se primjenjuje na sve poslove ostvarene za trajanja tog roka i sve naknadne poslove koji se nastavljaju na aktivnosti ostvarene u tome roku.

Ovom poslovnom suradnjom, kako navode, želi se osnažiti konkurentska pozicija hrvatskih kompanija na rastućem inozemnom tržištu sa pojačanom potrebom u infrastrukturnoj izgradnji, a istovremeno i pruža prilika za prevladavanje trenutnog stanja u građevinskom sektoru putem pojačanih aktivnosti na inozemnim tržištima.

Uz trenutnu stabilnu realizaciju na području Alžira prema ugovorima u tijeku od 50 milijuna EUR, ukupni aktivni tenderi na kojima se konkurira za nove poslove iznose 380 milijuna EUR, priopćeno je iz Ingre (ZSE:INGR-R-A).

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Svi zainteresirani kupci moći će se javiti s ponudama u roku od mjesec dana. Neslužbeno se doznaje da Ingra ovim potezom želi testirati stvarnu vrijednost dvorane budući da nije bila zadovoljna dosadašnjim ponudama investitora. Nagađa se također kako joj je istovremeno namjera upozoriti gradske i državne vlasti da na vrijeme podmiruju svoje financijske obaveze.

Za Arenu Vlada i Zagreb trebaju plaćati 28 godina po 7,5 milijuna eura, a nakon sedam godina zakupa dvorana se može otkupiti za 80,4 milijuna eura.

Unatoč tome što se najvjerojatnije radi o 'puštanju meteoroloških balona', postoji mogućnost da Ingra (ZSE:INGR-R-A) proda Arenu ako dobije dobru ponudu. Ipak, teško je vjerovati da ona može stići u ovim teškim vremenima recesije.

Također ostaje otvoreno pitanje ima li ta tvrtka pravo na prodaju bez suglasnosti Grada i drugih ugovornih strana.





www.seebiz.eu
(Zatvori)

"Možemo potvrditi da British Airways i španjolska Iberia vode pregovore o mogućem spajanju poslovanja", poručili su danas iz britanske aviokompanije. Ipak, kako navodi Reuters, još uvijek nije donesena nikakva odluka te ne postoje garancije da će se ta transakcija doista ostvariti. Internetski portal Finanzas.com pak prenosi da je Iberia već prihvatila udruživanje s britanskim rivalom na temelju kojeg će joj pripasti 45 posto nove kompanije, dok će BA biti vlasnik 55 posto.

Jedan Reutersov izvor također je izjavio da će se spajanje zasigurno dogoditi, no nije sigurno da će do dogovora doći baš ovaj tjedan. Analitičari vjeruju da će izvršni direktor British Airwaysa Willie Walsh postati CEO udružene kompanije, a predsjednik te grupacije će postati sadašnji predsjednik Iberie Antonio Vazquez Romero.






www.poslovni.hr
(Zatvori)

U trećem kvartalu Vipnetov pad prihoda je još i veći i iznosi 9,5 posto, uz ostvarenih 142,8 milijuna eura prihoda. Pad prihoda u posljednjem kvartalu svakako se može pripisati nametima države u obliku 6-postotnog oporezivanja prihoda od SMS-a i glasovne komunikacije.

Vipnetova dobit prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA) pala je na razini devet mjeseci 16,2 posto i zaustavila se na 138,2 milijuna eura. Međutim, mnogo je bolji rezultat zabilježen u samom trećem kvartalu kad je pad EBITDA mnogo manji i iznosi 11,5 posto i dosegao je 65 milijuna eura. Iako je na dobit u trećem kvartalu svakako utjecao državni harač, na devetomjesečne rezultate utjecaj je imao i gubitak nacionalnog roaminga koji se dogodio u drugom kvartalu 2008.

Najsnažniji pad Vipnet bilježi u segmentu operativnih prihoda koji je potonuo 23,04 posto i zaustavio se na 85,5 milijuna eura. Međutim, kako je do kraja drugog kvartala velik utjecaj imao gubitak nacionalnog roaminga, a tek u trećem 6-postotni harač države, tako su mnogo bolji rezultati u trećem kvartalu kada je pad operativnih prihoda bio mnogo niži i iznosio 13,9 posto. Tako je u trećem kvartalu Vipnetov operativni prihod dosegao 48,2 milijuna eura u odnosu na 56 zabilježenih na kraju rujna 2008.

Na razini prvih devet mjeseci 2009. Vipnet je smanjio svoja kapitalna ulaganja na 46,4 milijuna eura, što je 37,6 posto manje nego u prvih devet mjeseci 2008. Mnogo je pak drastičniji pad ulaganja u trećem kvartalu, i to čak 53,9 posto, na 15,8 milijuna eura. Kako je predsjednik Uprave i glavni tehnički direktor Mladen Pejković već objašnjavao, razlog tome treba tražiti i u novim nametima koje je početkom godine uvela Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije, državnom nametu i gospodarskom okruženju i krizi.

Da se Vipnet ipak dobro bori protiv krize dokazuje i rast broja korisnika na kraju rujna ove godine koji je dosegao 2,6 milijuna, uz povećanje njihova broja 9,9 posto. Tako je Vipnetov tržišni udjel dosegao 42,9 posto, uz procijenjenu penetraciju mobilne telefonije od 137,8 posto.

Ono što je za Vipnet svakako najvažnije jest povećanje broja korisnika na ugovor (pretplatu) koji je porastao 18,3 posto i dosegao 620 tisuća. Nešto manje je zabilježen porast prepaid korisnika (bonovi) koji je dosegao 1,985 milijuna, uz rast 7,5 posto.

Kada je pak riječ o mjesečnoj potrošnji, ona je na kraju trećeg kvartala dosegla prosječno 12,6 eura, uz pad čak 19,2 posto. Međutim, velik je pad potrošnje zabilježen u segmentu korisnika na ugovor koji troše tako 30,2 eura, što je čak 23,4 posto manje u odnosu na isto razdoblje 2008. Korisnici koji pak koriste prepaid Vipnetove usluge troše svega 7,2 eura u prosjeku mjesečno, no pad u tom segmentu je očekivano manji i iznosi 19,1 posto.

www.business.hr

(Zatvori)