Predstavnici Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) na čelu s predsjednikom Thomasom Mirowom u petak će posjetiti Zagreb i u Vladi razgovarati o pripremama Godišnje skupštine EBRD-a koja se 2010. godine održava u glavnom gradu Hrvatske.

Taj veliki investicijski i financijski skup koji će u proljeće biti organiziran u Zagrebu svojevrsno je priznanje dobrih odnosa i uspješne višegodišnje suradnje između EBRD-a i Hrvatske u kojoj je banka podržala brojne projekte kroz kreditne linije i strateška partnerstva.

No još je jedna tema važna u kontekstu dolaska predstavnika EBRD-a na razgovor u Vladu. To je dokapitalizacija Hrvatske poštanske banke (HPB), o kojoj se već dugo govori.

HPB-u, koji je sedma banka po veličini aktive u Hrvatskoj, neophodan je kapital nakon izdvojenih visokih rezervacija i gubitka od 245 milijuna kuna u prvih devet mjeseci ove godine, a EBRD je, kako je nedavno službeno potvrđeno iz njihova sjedišta, zainteresiran za ulazak u vlasničku strukturu te banke.

Navodno je EBRD zainteresiran za 25 posto plus jednu dionicu, no zasad se još nije čuo jasan, nedvosmislen odgovor hrvatske Vlade da želi takvog partnera u državnoj banci bez obzira na opciju koja bi u konačnici bila dogovorena. Sastanak u Zagrebu u petak sigurno je prilika da se čuje stav hrvatske strane o tom važnom pitanju.   

Ukoliko se Vlada odluči za EBRD ulazak u vlasništvo HPB-a mogao bi se realizirati tijekom sljedeće godine što bi državnoj banci dalo vjetar u leđa na duži rok. No kako je HPB-u dodatni kapital hitno potreban, u prvoj bi se fazi, znači u narednih mjesec dana, sredstva osigurala od nekoliko državnih poduzeća i fondova.   

www.bankamagazine.hr

Bankarske grupacije, vlasnice pet velikih hrvatskih banaka (UniCredit, Intesa Sanpaolo, Erste Group, Société Générale, Raiffeisen International), nakon objavljivanja financijskih rezultata za prvih devet mjeseci pokazuju ukupno gledano lošiji rezultat od svojih hrvatskih banaka-kćeri. Neto dobit pet spomenutih ino banaka u tom je razdoblju zabilježila pad u rasponu od 40 posto (Intesa Sanpaolo) do 77,7 posto koliko je niža dobit Raiffeisen Internationala prema prvih devet mjeseci prošle godine. Profit hrvatskih banaka-kćeri u istom je periodu pao od 10 posto u Zagrebačkoj banci i RBA do 23 posto u Erste banci.

Razlog težeg prolaska inozemnih banaka kroz financijsku krizu uglavnom je posljedica njihova raspršenog međunarodnog poslovanja, osobito na tržištima istočne Europe koje je recesija pogodila vrlo snažno.

Talijanska Intesa Sanpaolo ostvarila je u prvih devet mjeseci ne samo najmanji pad neto dobiti, nego i njezin najveći iznos tj. 2,26 milijardi eura što je za 40,2 posto manje u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Prihodi od kamata u Intesi su pali za 7,7 posto na 8,1 milijardi eura, dok je operativna dobit banke lošija nego prošle godine za 7,4 posto i iznosi 6,4 milijarde eura. Za rezervacije za rizične i nenaplative kredite ova je talijanska banka u devet mjeseci izdvojila 2,6 milijardi eura što je 68,3 posto više nego u isto vrijeme prošle godine. Ključni pokazatelj financijske stabilnosti banke tier1, koji označava stopu adekvatnosti kapitala, banci se na kraju rujna povećao na 8 posto sa 6 posto koliko  je iznosio na kraju prošle godine. Najveći pad operativne dobiti Intese ostvaren je na tržištima Ukrajine (-45,9%) i Rusije (-32,5%), dok je najveći pad bruto dobiti zabilježen u Rumunjskoj (-117,8%) i Mađarskoj (-81,5%).

UniCredit, najveća talijanska banka, vlasnica vodeće hrvatske Zabe zabilježila je u devet mjeseci ove godine pad profita za 62 posto na 1,33 milijarde eura. Istovremeno, njezina je hrvatska podružnica Zagrebačka banka koja drži četvrtinu domaćeg tržišta, ostvarila neto dobit od 1,1 milijardi kuna, što je čak 40 posto više od Privredne banke Zagreb iza koje stoji Intesa Sanpaolo. UniCredit je na neto prihodima od kamata zaradio 13,5 milijardi eura ili 0,5 posto više nego u devet prošlogodišnjih mjeseci, a operativna dobit grupacije također je bolja od Intese i iznosi 9,6 milijardi eura što predstavlja rast razdoblja za 25,1 posto. Rezervacije za rizične plasmane u UniCreditu su najveće među promatranim bankama i dosegle su 6,2 milijarde eura i povećanje od 163 posto. Stopa tier1 porasla je i u UniCreditu, sa 6 posto na kraju prošle godine na 8,4 posto nakon aktualne dokapitalizacije.

Austrijska Erste Group nakon devet mjeseci poslovanja u ovoj godini bilježi više no upola manju neto dobit u iznosu 720,1 mil. eura u odnosu na pošlogodišnjih 1,46 mlrd eura. Kriza koja snažno pogađa realni sektor utjecala je i na rezultate banke preko povećanih troškova rizika u Austriji, te u Rumunjskoj, Mađarskoj i Slovačkoj, gdje je banka imala najviše rizičnih plasmana stanovništvu i malim i srednjim tvrtkama. Rezerviranja za gubitke na kreditima porasla su s 3,78 mlrd eura u prosincu 2008. na 4,71 mlrd eura do kraja rujna 2009., što je rast od 24,6 posto, a u usporedbi s istim razdobljem lani rezerviranja su porasla za oko 140 posto. Neto prihod od kamata iznosi 3,84 mlrd eura i porastao je 7,5 posto zahvaljujući rastu kredita klijentima za 3 posto, a neto prihodi od trgovanja dosegli su 503 mil. eura, zabilježivši skok od 172 posto. Najvažniji pokazatelj snage kapitala tier 1 ratio krajem rujna je 8,6 posto, bolje nego krajem 2008. kada je iznosio 7,2 posto.

Raiffeisen International čija je članica hrvatska RBA, imala je u prvih devet mjeseci najveći relativni pad neto dobiti među analiziranim bankama od 77,7 posto na 216 milijuna eura. Prihod RI bio je na razini prošlogodišnjeg, 1,60 milijardi eura u odnosu na lanjskih 1,6 milijardi eura. Rezervacije za loše kredite povećale su se čak 273 posto u odnosu na prošlu godinu, na 1,4 milijardi eura. Žarište problematičnih zajmova i visokih rezervacija za rizične kredite za ovu banku bile su Ukrajina i Rusija, a u manjoj mjeri i tržište Mađarske. Stopa adekvatnosti kapitala najveća je među pet promatranih banaka te na kraju rujna ove godine iznosi 13 posto.

Francuska Société Générale, u čijem se sastavu nalazi SG Splitska banka, ostvarila je tek nešto manji pad profita od RI-a tj. za 76,2 posto na 457 milijuna eura. Neto prihodi banke zabilježili su ipak rast na 16,6 milijardi s 16,4 milijardi eura u prvih devet lanjskih mjeseci. Bančine rezervacije za rizične kredite iznosile su 3,9 milijardi eura i u odnosu na prošlu godinu veće su za 135,8 posto dok je pokazatelj tier 1 u ovoj banci na kraju trećeg kvartala bio 10,4 posto. Najoštrije usporavanje poslovanja banke zabilježeno je na tržištu Rusije, značajno usporavanje pratile su poslovne aktivnosti u ostalim zemljama istočne Europe, dok je umjereno usporavanje banka ostvarila u mediteranskoj regiji.