Slovenski Dnevnik otkriva MOL-ov plan da preko strateškog partnerstva, koje nudi slovenskoj Vladi MOL uđe na slovensko tržište, a da se nakon toga partnerstvo zapečati sa zamjenom dionica MOL-a i Petrola.

Povezivanje bi se odvijalo po istom principu kao što je MOL već odradio sa češkim ČEZ-om, a cilj je smanjiti pritisak austrijskog OMV-a i ruskih naftnih kompanija u regiji te Petrolu omogučili pristup MOL-ovim rafinerijama u Mađarskoj, Slovačkoj i Hrvatskoj, koje kontrolira nakon što je osigurao većinu u Ini.

Početna ponuda MOL-a odnosi se na uključenje Geoplina, koji je u vlasništvu države i Petrola u New Europe Transmission System (NETS) u okviru kojeg operateri iz Madžarske, Slovenije, Hrvatske, BiH, Srbije, Rumunjske i Bugarske udružuju plinsku mrežu, a u perspektivi i grade nove plinovode.

Zatim bi  MOL i Petrol dogovorili stratešku suradnju u nastupu na balkanskim tržištima te o uzajamnoj upotrebi infrastrukture u njihovom vlasništvu, a sve bi završilo zamjenom dionica. Prvo bi MOL stekao pet posto, a zatim bi kao i u Hrvatskoj, postupno povećavali udio.

Sličan oblik suradnje MOL ima sa ČEZ-om s kojim planira graditi plinske elektrane u Mađarskoj, Sloveniji i Hrvatskoj.

MOL u Sloveniji već gradi vlastitu mrežu benzinskih stanica te ih ima 11.

Petrol je tržišni lider u Sloveniji, a prisutan je i na tržištima Hrvatske i Crne Gore. Ima 417 benzinskih stanica te je ostvario 1,4 milijarde eura prihoda od prodaje. Ipak, MOL-ova očekivana dobit ove godine dovoljna je prema trenutnim cijenama za kupnju 100 posto dionica Petrola.

www.business.hr

Izdavanje obveznica aktualno je zbog sve skupljih zajmova na međunarodnom bankarskom tržištu, što je slovenske banke dovelo u nezavidan položaj.

Veće europske banke krajem godine "čiste" svoje bilance, odnosno nisu sklone davati veće zajmove. Stoga će država sredstva od prodanih obveznica preusmjeriti u manje banke, koje su manje konkurentne na tržištu zajmova. Još nije poznato po kojim kriterijima će država dijeliti zajmove bankama.

"Ne vidim nikakva razloga zašto bi država morala ponovno kupiti Mercator, i to po višoj cijeni, nakon što je svoje dionice prije tri godine prodala", rekao je Lahovnik za komercijalnu televizijsku postaju POP-TV. On međutim nije isključio tu mogućnost u slučaju da dionice najveće trgovačke tvrtke padnu na razinu po kojoj su ih 2005. Pivovarni Laško i Istrabenzu prodali paradržavni fondovi SOD i KAD.

Pivovarna Laško (PL) i njen direktor Boško Šrot, koji preko povezanih poduzeća kontroliraju više od 48 posto dionica "Mercatora", nedavno su najavili da će početi prikupljati ponude interesenata za njihovu kupnju, te da su na to prisiljeni zbog postupka državnih regulatora za tržišno natjecanje i vrijednosne papire koji ih terete da su mimo propisa i bez prijave državnim tijelima svoj vlasnički udjel u Mercatoru podigli na skoro polovicu.

Premijer u odlasku Janez Janša ocijenio je da se radi o "političkom pritisku" jednog od najpoznatijih "tranzicijskih tajkuna" koji je proteklih nekoliko godina djelovao protiv njegove vlade, a do vlasništva nad "Mercatorom" došao navodno na sporan način. Budući premijer Borut Pahor ovih je dana najavio da će nova vlada intervenirati u najavljenu prodaju Mercatorovih dionica jer bi prepuštanje najvećeg domaćeg poduzeća i prodajnog lanca stranoj kompaniji moglo negativno utjecati na domaću prehrambeno-prerađivačku industriju. Pahor nije želio govoriti potanko o mogućoj intervenciji.

Iako još nije objavljen natječaj za prikupljanje ponuda za Mercatorove dionice, slovenska nacionalna televizija objavila je u srijedu da se Šrot već susreo s nekim zainteresiranim potencijalnim kupcima, među ostalima i s direktorom i vlasnikom Agrokora Ivicom Todorićem. Slovenski mediji objavili su da bi veliki dioničari idućih mjeseci mogli na tržištu kapitala ponuditi ukupno čak 65,5 posto Mercatorovih dionica. Mercatorove dionice u četvrtak su na Ljubljanskoj burzi izgubile 4,62 posto vrijednosti dok je osnovni burzovni indeks SBA pao za 1,27 posto. Vrijednost Mercatorove dionice na burzi trenutačno iznosi 188 eura. (H)

www.liderpress.hr

Dobit u trećem tromjesečju spustila se 54 posto, na 551 milijun eura s 1,2 milijarde eura ostvarenih u istom lanjskom razdoblju. To je znatno bolje od 428 milijuna eura koliko su prosječno prognozirali analitičari u anketi Bloomberga. Glavni operativac banke Alessandro Profumo planira dokapiutalizaciju u visini od 6,6 milijardi eura kako bi ojačao kapitalnu bazu  banke koja je ipak osjetila posljedice globalne financijske krize.
Dionice su od početka godine osabile 65 posto, smanjujući tržišnu kapitalizaciju banke na 26,3 milijarde eura, ispod one glavnog rivala Intese Sanpaola.

O dokapitalizaciji će odlučivati izvanredna skupština dioničara UniCredita koja je na rasporedu prekosutra.

www.seebizz.eu

Dobit Banco Popolare u trećem je kvartalu iznosila 1,57 milijuna kuna, dok je u istom razdoblju prošle godine poslovala s gubitkom od 925 tisuća kuna.

U prva tri kvartala ove godine prihodi od kamata iznosili su 105,09 milijuna kuna, što je 30,54 posto više nego u istom lanjskom razdoblju, dok su neto prihodi od provizija i naknada povećani za tek jedan posto - dosegnuli su 8,12 milijuna kuna.

Banco Popolare je u prvih devet mjeseci zabilježila i 14,78 posto veće rashode od kamata pa su oni iznosili 48,06 milijuna kuna, a neto prihodi od kamata porasli su 47,63 posto i dosegnuli 57,03 milijuna kuna.

Troškovi osoblja u prvih devet mjeseci iznosili su 29,08 milijuna kuna i bili 38,65 posto veći nego u istom lanjskom razdoblju, a ostali su rashodi bili 28,70 posto veći nego u prva tri kvartala prošle godine i iznosili su 29,27 milijuna kuna.

www.business.hr

Ministar financija Andrej Bajuk obrazložio je kako je mjera potrebna da ne bi došlo do odlijevanja domaćih bankarskih depozita u države koje u cijelosti jamče za štedne uloge.

Promjenama zakona o javnim financijama određeno je da će ministar financija do kraja 2010. godine moći izdavati dodatna jamstva za banke i štedionice u ukupnom iznosu od najviše 12 milijardi eura.

Potonjim zakonom ukupna svota potencijalnih jamstava povećana je za 50 posto u odnosu na svotu koju je predložila aktualna vlada Janeza Janše.

Jamstva će se izdavati za zaduživanje na financijskom ili međubankarskom tržištu, a zakonske promjene protumačene su rješavanjem teškoćama pri osiguravanju potrebnih kreditnih sredstava koja su potrebna za održavanje likvidnosti i poslovanja poduzeća u vrijeme dolazeće financijske krize.

Neki su zastupnici oporbeniih stranaka izrazili zabrinutost da bi državna jamstva mogla biti iskorištena od strane menadžera koji imaju teškoće s refinanciranjem kredita kojima su kupili dionice poduzeća, zaduživši se od banaka preko hipoteke koje su zbog pada vrijednosti dionica postale upitne.

www.business.hr

"Nova vlada ima nekoliko mogućnosti, a o tome će razgovarati i s opozicijom", izjavio je Pahor u ponedjeljak kasno navečer u emisiji "Odmevi" Slovenske televizije. Pahor nije naveo o kojim mjerama je riječ, ali je pojasnio da bi se radilo o "presedanu" koji bi nova vlada upotrijebila zbog dolazeće ekonomske krize, a ne o uvođenju državnog intervencionizma na tržište kapitala.

Pivovarna Laško (PL) i krug oko njenog direktora Boška Šrota najavili su nedavno da će na međunarodnom natječaju ponuditi 48 posto dionica Mercatora. Pri tome je Šrot naveo da su na takav potez prisiljeni zbog "terora" državnih regulatornih agencija. Agencija za tržište vrijednosnicama i regulator za tržišno natjecanje protiv PL-a i Šrota vode postupak u kojemu dokazuju da je on, mimo zakona o preuzimanju, svoj vlasnički udjel povećao na dionički paket kojim u cijelosti kontroliraju najveće domaće trgovačko poduzeće, te traže da vlasnički udjel smanji na četvrtinu Mercatorovih dionica.

Aktualni slovenski premijer Janez Janša izjavio je u emisiji Slovenske televizije, u kojoj je o "slučaju Mercator" govorio zajedno s Pahorom, da najavljenu intervenciju države smatra neopravdanom i da protiv Šrota i PL-a treba nastaviti započete postupke. Janša je ocijenio da je Šrotova prijetnja da će prodati dionice Mercatora strancima samo blef, odnosno "politički pritisak", usmjeren u to da mu država pomogne i otkupi dio dionica do kojih je došao mimo zakonskih pravila.

Do najvećeg dioničkog paketa u Mercatoru Pivovarna Laško došla je 2005. godine, kupivši ih uz odobrenje aktualne vlade od paradržavnih fondova. U međuvremenu je velik dio tih dionica došao pod kontrolu Šrota u okviru menadžerske privatizacije i uz velike kredite slovenskih banaka, pri čemu je hipoteka za kredit bila tadašnja vrijednost dionica na burzi.

Slovenski mediji navode da je problem tog modela privatizacije, koji je bio u ekspanziji zadnje tri godine, u tome da je u međuvremenu došlo do financijske krize. Zbog krize su se za trećinu povećale kamatne stope na uzete kredite, a smanjila se vrijednost dionica, odnosno založene hipoteke, pa dosta onih koji su ušli u takve privatizacijske modele sada očekuju pomoć države.

www.business.hr

Prodajom hrvatskog osiguravajućeg društva slovensko će osiguranje povećati svoju kapitalnu podobnost. Dodajmo da je Zavarovalnica Maribor prošle godine s ukupno 12,37-postotnim tržišnim udjelom bila treća na slovenskom tržištu osiguravajućih društava.

Velebit Osiguranje započelo je s redovnim poslovanjem 1. siječnja ove godine nakon što joj je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (HANFA) odobrila dozvolu 23. kolovoza prošle godine.
 

www.seebiz.eu