"Poslali smo pismo namjere kako bismo pokazali da smo zainteresirani za kupnju", rekao je za Reuters glasnogovornik Petrola Aleksander Šalkić.

Pritom nije naveo koliko je Petrol (LJSE:PETG) spreman platiti za Crobenz. Petrol u Hrvatskoj ima otvoreno 70 benzinskih postaja, dok ih Crobenz ima 14. U Sloveniji, Hrvatskoj, BiH, Srbiji, na Kosovu i u Crnoj Gori Petrol ima otvorenih oko 430 benzinskih postaja.

"Naš cilj je proširiti se na tržištu jugoistočne Europe", naveo je Šalkić.





www.seebiz.eu
(Zatvori)

Između hrvatske biotehnološke kompanije Genera (ZSE:VERN-R-A) i američkog Pfizera potpisan je ugovor čija se financijska vrijednost mjeri u milijunima dolara. Američka kompanija kupila je licencirana patentna prava na otkriće o proteinu, te će razvijati lijek za bolesnike sa smanjenom funkcijom bubrega.
 
Očekuje se da će bolesnicima lijek omogućiti da znatno duže očuvaju funkciju bubrega i odgode početak dijalize, za što danas nema specifičnoga lijeka. Bolesnici bi godišnje primili dvije ili tri potkožne injekcije novoga lijeka (antitijela) i duže vrijeme bi normalno živjeli bez dijalize.
 
"Analizirajući uzorke krvi zdravih osoba i bolesnika s kroničnom bolesti bubrega znanstvenici s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu otkrili su da u krvi obiju skupina cirkulira protein astacin-toloid, ali da ga u bolesnih ima znatno više, gdje šteti tkivu bubrega i istovremeno ubrzava oštećenje funkcije bubrega. Dalje smo dokazali da antitijelo koje smo proizveli potiskuje štetno djelovanje spomenutog proteina u štakora s oštećenom funkcijom bubrega, da znatno produžuje životni vijek, smanjuje smrtnost, a funkcija bubrega ostaje dobro očuvana. Ukratko, izoliran je astacin-toloidni protein iz krvi bolesnika s kroničnim zatajenjem bubrega, a njegova neutralizacija usporava daljnji gubitak funkcije bubrega", objašnjava prof. dr. Slobodan Vukičević, a kao jednu od najistaknutijih sudionica istraživanja izdvaja doc. dr. Lovorku Grgurević.
 
"Riječ je o otkriću svjetskih razmjera koje bi moglo imati golemo značenje za kliničku praksu i revolucionarom koraku u liječenju bolesnika sa smanjenom funkcijom bubrega", istakao je dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Davor Miličić.
 
Ponosan je jer je istraživanje započelo 2004. u okviru “Tehnologijskog projekta” koje je Ministarstvo znanosti odobrilo prof. Vukičeviću, voditelju Laboratorija za mineralizirana tkiva; suradnjom MF-a i Genere došlo je do otkrića koje je zaštićeno patentom u svim državama svijeta.
 
U Pfizerovim laboratorijima potvrđeni su rezultati hrvatskih znanstvenika. Štakori s kroničnim zatajenjem bubrega tretirani antitijelima protiv djelovanja astacin-toloid proteina živjeli su tri puta duže od netretiranih štakora. Količina ožiljkastog tkiva u bubregu bila je znatno manja, a funkcija bubrega bolje očuvana.
 
Na temelju ugovora Genera će opskrbiti Pfizer dovoljnom količinom astacin-toloid aktivnog proteina, a Pfizer će proizvesti humano antitijelo protiv tog proteina.
 
Djelotvornost otkrića istražit će se u kliničkim ispitivanjima u multicentričnoj globalnoj studiji bubrežnih bolesnika, a do konačnih će rezultata trebat tri-četri godine.
 
Tvrtka Pfizer će, kako se projekt bude uspješno razvijao kroz kliničke faze testiranja, isplatiti Generi i Medicinskom fakultetu u Zagrebu dogovorene naknade. Nakon dolaska na tržište Pfizer će plaćati postotak od prodaje lijeka.
 
Odgađanjem vremena odlaska na dijalizu u zdravstvu bi se moglo prilično uštedjeti. Troškovi dijalize u 2006. u SAD-u iznosili su oko 22 milijarde dolara. U Hrvatskoj troškovi dijalize za jednog pacijenta iznose okok 150.000 kuna godišnje.





www.seebiz.eu
 
(Zatvori)

Ugovori su vezani uz proširenja u radio dijelu mreže u sklopu kojih će biti isporučena odgovarajuća oprema, softver i usluge. S nekoliko kupaca ugovorena su i proširenja u fiksnoj mreži, kao i niz najmodernijih IP orijentiranih rješenja za poslovne korisnike s novim funkcionalnostima.
Mr.sc. Gordana Kovačević komentirala je nove izvozne uspjehe Ericssona Nikole Tesle (ZSE:ERNT-R-A).

„Posebno me raduje što smo u ovim kriznim vremenima uspjeli finalizirati neke od naših brojnih marketinško-komercijalnih aktivnosti koje stalno poduzimamo na našim tržištima. Na ovaj način Ericsson Nikola Tesla svojim snažnim portfeljom pridonosi razvoju poslovanja svojih kupaca i boljoj kvaliteti života građana ovih zemalja. ICT rješenja su pokretač razvoja svih industrija i stoga je vrlo važna njihova pravodobna implementacija kao preduvjet bržeg gospodarskog razvitka spomenutih tržišta“.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Predsjednik Mesić zahvalio je izaslanstvu Europske investicijske banke na podršci koju EIB pruža Hrvatskoj otkad je 2000. godine obnovljena suradnja te je do danas odobrila financiranje 25 projekata u Hrvatskoj u vrijednosti od 1,719 milijarde eura, između ostaloga na obnovi i izgradnji cesta i autocesta, plinovoda, željeznice i komunalija.

Nakon izgradnje cestovne mreže, na kojoj je potpredsjednik EIB-a čestitao Hrvatskoj, trebala bi uslijediti obnova i modernizacija željezničke mreže, osobito za prijevoz tereta, potvrđeno je tijekom susreta.

Izaslanstvo EIB-a naglasilo je kako će EIB nastaviti s čvrstom podrškom Hrvatskoj, osobito u dovršetku infrastrukturnih projekata, na modernizaciji industrije kao i na jačanju lokalne samouprave. Osobito je istaknuto kako će Hrvatskoj nakon što postane članica Europske unije biti dostupni svi oblici pomoći koje pruža EIB svojim članicama.






www.poslovni.hr
(Zatvori)

U poslovnim krugovima širi se informacija da su za kupnju te tvrtke zainteresirani Lukoil Hrvatska i slovenski Petrol. Lukoilu, koji nam nije odgovorio na upit o interesu za Crobenz, cilj je što prije povećati mrežu crpki, a u ovom slučaju mogao bi ih dobiti po relativno povoljnoj cijeni.

Kako dosad nisu uspjeli realizirati brzu ekspanziju koju su prošle godine prilikom dolaska u Hrvatsku najavljivali, Crobenz bi za njih mogao biti dobra prilika za osvajanje tržišta.

Slovenski je Petrol kupnjom 51-postotnog udjela u riječkom Europetrolu sa 67 crpki postao drugi najveći trgovac naftnim derivatima u Hrvatskoj, a još nedavno Slovenci su govorili da priželjkuju stotinu crpki. Njihov interes za Crobenz također nismo mogli provjeriti, a ni iz Ine nisu željeli dati nikakvu službenu informaciju o tome je li i iz kojih tvrtki Ina primila pismo namjere jer cijeli proces vode kao poslovnu tajnu. Kako neslužbeno doznajemo, Ina je dopustivši zainteresiranima uvid u dokumentaciju Crobenza sada zapravo željela testirati vrijednost te tvrtke.

Prodaja Crobenza posljedica je spajanja Ine i Mola, odnosno odluke Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) koja je naložila smanjivanje koncentracije na tržištu prodajom Crobenza. Crobenz posjeduje 14 benzinskih crpki u Zagrebu, Turnju, Dardi, Glini, Srbu, Vukovaru, Jadranovu, Novom Vinodolskom, Podgori i Vrpolju, na kojima prodaju goriva, autoplin i plin u bocama. Uz to, Crobenz ima u najmu Energoinvestovo skladište naftnih derivata u Zagrebu. Proces iskazivanja interesa navodno je potencijalnim kupcima pokazao da su Crobenzove crpke opterećene sudskim sporovima oko dokazivanja vlasništva, a otprije je poznato da skladište koje posjeduju sudski potražuje bosanski Energoinvest. Nekoliko crpki koje su građene u Zagrebu ili renovirane pod kreditnim su opterećenjem, a Crobenz na vratu navodno ima i sudskih tužbi te otvorene radne sporove.

S obzirom na opterećenost sporovima i slabe financijske pokazatelje, možda ne bi trebala čuditi informacija prema kojoj u Ini i Molu razmišljaju da Crobenzovim crpkama „pridodaju“ i nekoliko iz Inina lanca benzinskih crpki, kako bi se postigla što bolja cijena. Moguće je da bi AZTN blagonaklono reagirao na taj potez jer je cilj prodaje smanjenje tržišnog udjela Ine i Mola u prodaji koji sada iznosi između 55 i 65 posto, a prodajom Crobenza smanjio bi se između jedan i pet posto.

Prema računu dobiti i gubitka Crobenza za prošlu godinu, tvrtka je imala bruto dobit 1,3 milijuna kuna uz povećanje prihoda na 1,19 milijardi kuna, što je bio rast 22 posto u odnosu na 2007. Gubitak iz osnovnog poslovanja u 2008. iznosio je 1,58 milijuna kuna, dok je u 2007. ostvarena dobit 5,38 milijuna kuna. Neto dobit financijske godine 2008. iznosila je 725 tisuća kuna, dok je 2007. Crobenz bilježio dobit 5,39 milijuna kuna.

Prema računu dobiti i gubitka pokazuje se da je tvrtka na kraju 2008. imala 83,7 milijuna kuna dugoročnih obveza, od čega se 38 milijuna kuna odnosi na kredit PBZ-u, a 41 milijun na dugoročne zajmove koje je davala Ina. U tvrtki je zaposleno oko 180 ljudi.

www.business.hr
(Zatvori)

Prema pisanju toga lista, u vrijeme kada ostale europske banke pod pritiskom globalne gospodarske krize smanjuju izloženost u Kini, ta druga po veličini španjolska banka planira povećati udio u China Citicu s 10 na 15 posto. BBVA može dionice Citica kupiti po cijeni prve emisije dionica uvećanoj za 10 posto, odnosno za 6,45 hongkonških dolara (0,8 američkih) po dionici, piše nadalje Financial Times.

Španjolska banka još nije donijela konačnu odluku o tome hoće li iskoristiti tu opciju kupnje, koja ističe slijedeći tjedan. "I dalje smo usmjereni na produbljivanje odnosa sa Citicom, kojeg smatramo vitalnim strateškim partnerom i držimo da isporučuje vrijednost našim dioničarima", kazao je Manuel Galatas, direktor BBVA za Aziju.

BBVA je prva španjolska banka koja je zakoračila na azijsko tržište početnim ulaganjem u China Citic, po imovini sedmog po veličini zajmodavca u toj zemlji, još 2006. Dosad je u tu banku BBVA uložio ukupno 3,5 milijardi dolara. Plafon za udio inozemnih vlasnika u kineskim tvrtkama je 20 posto.






www.poslovni.hr
(Zatvori)

Najveći svjetski prijevoznik smrznutih tereta, švedska kompanija Cool Carriers, zainteresirana je za preuzimanje korčulanskog brodara Mediteranska plovidba, koja se nalazi u teškom financijskom stanju, doznaje Poslovni dnevnik iz dobro upućenog izvora iz brodarskog sektora.

Young bez komentara
Nakon što se pročulo da većinska vlasnica Mediteranske plovidbe, Neda Young, nudi svoj 52 postotni udio na prodaju, Šveđani su poslali svog čovjeka da se raspita o mogućnostima kupnje. Neslužbeno doznajemo da je Young spremna prodati svoj udio za 1,5 milijuna dolara. “Ne želim komentirati”, odgovorila je na naš upit. Vrijednost Mediteranske plovidbe kreće se oko 10 milijuna dolara, no isto toliko iznose i njeni dugovi. U priopćenju kompanije, povodom izbora novog direktora, navedeno je kako “zbog teškog financijskog stanja novi krizni menadžment ima zadaću financijski i operativno restrukturirati poduzeće i proširiti poslovanje na strana tržišta”. Novoizabrani direktor Vladimir Šelebaj Sellier, koji je navodno ovih dana bio u Stockholmu, kaže, međutim, kako su to “obična naklapanja”. “Neka mi netko pokaže pismo namjere”, rekao je. Predsjednik Cool Carriersa, Boris Gersling, nije se želio očitovati o interesu za korčulanskog brodara, no naglasio je: “Vrlo smo zadovoljni poslovanjem Mediteranske plovidbe kao i međusobnom suradnjom. Mediteranska je dobar partner”. Cool Carriers, naime, u svom “poolu” ima 50 unajmljenih brodova-hladnjača, a Mediteranska plovidba upravlja s dva broda iz tog “poola”. Korčulanski brodar daje posadu i tehnički održava brodove, a na kraju dobije dio zarade iz “poola”. Mate Botica, ravnatelj udruge hrvatskih brodara “Mare Nostrum” smatra da ima poslovne logike u navodnom interesu Šveđana jer “dvije kompanije tijesno surađuju”. “I ranije se govorilo o interesu Cool Carriersa, no on nikada nije zagrizao”, kaže Botica. Osim dva spomenuta broda, Mediteranska u svojoj floti ima i jedan u svom vlasništvu - ‘Atlantic Frigo’. Upravo se taj brod, koji je ponuđen na tržište, spominje kao moguće rješenje za otplatu dugova. I dok je prije deset mjeseci taj brod vrijedio 18 milijuna dolara, za njega se zbog pada globalne potražnje za brodskim prijevozom sada može dobiti oko 9 milijuna dolara.Ostatak imovine kompanije uključuje jedan mali hotel i zgradu na Korčuli čija bi cijena mogla iznositi milijun dolara.

'Postoje investitori'
U ovom trenutku sve su oči uprte u novog direktora Vladimira Šelebaja, no za sada nitko na tržištu i u brodarskom sektoru ne zna reći koji će mu biti prvi potez. On sam o tome ne želi govoriti, tek napominje kako “postoje investitori te će se poslovanje kompanije širiti”.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Pregovori Vlade i MOL-a o izdvajanju plinskog biznisa i podmirenju poreznih obaveza još uvijek traju, a kako prema neslužbenim informacijama doznajemo hrvatski pregovarači odustali su od prvotne ideje da mađarskom MOL-u prodaju 50-postotni udjel na Ininom (ZSE:INA-R-A) istraživačkom polju u Siriji, piše Net.hr

Ina u Siriji ima dva bloka istraživačkih polja - Aphemia i Hayan, a riječ je o najuspješnijoj istraživačkoj koncesiji dosad. Na tim istraživačkim poljima utvrđeno je postojanje nekoliko milijuna prostornih metara nafte i nekoliko stotina tisuća prostornih metara plina. Prodaja 50-postotnog udjela na istraživačkom polju trebala je osigurati neophodna financijska sredstva za nastavak ulaganja u bušotine, ali i pomoći Ini da podmiri golemi porezni dug.

Premijerka Jadranka Kosor i ministar financija Ivan Šuker jasno su u nekoliko navrata poručili kako zahtijevaju da Ina do konca godine podmiri sve svoje obveze prema državnom proračunu.

Prema informacijama koje su ovih dana iscurile u javnost, u stručnim krugovima ozbiljno se razmatra da udjel u projektu Sirija otkupi konzorcij domaćih kompanija na čelu s Janafom (ZSE:JNAF-R-A).

Kao što je poznato, Janaf je u prvih devet mjeseci ove godine ostvario neto dobit od 83,3 milijuna kuna što je dva i pol puta veći iznos nego u istom razdoblju lani. Taj poslovni uzlet Janafa i njegova financijska snaga otvara mogućnost da kupovinom naftnih polja u Siriji od dobro pozicionirane servisne kompanije preraste u snažnog energetskog igrača koji osim svoje pozicije na mediteranskom tržištu, razvijene infrastrukture naftovoda i skladišta, kupovinom udjela u Siriji osigura i vlastitu naftu i plin.

Kao druga varijanta spominje se i prodaja 25 posto udjela u koncesiji putem međunarodnog natječaja putem kojeg bi se pronašao kupac koji je spreman ponuditi najviše za ponuđeni udjel, no tada bi najvjerojatnije rudno bogatstvo otišlo u ruke neke velike strane kompanije.

Treća mogućnost je da Ina sama ide u novo zaduženje kojim bi nastavila istraživanje i pokrila porezni dug, ali u toj opciji najveći su problem ograničenja iz sindiciranog kredita kojim je Ini limitirano novo zaduženje u odnosu na omjer neto duga i operativne dobiti.
 




www.seebiz.eu
(Zatvori)