Franak je jučer prema kuni ojačao za novih 0,85 posto, pa sada srednji tečaj iznosi rekordnih 5,47 kuna za franak. Tko je nekakav prosječni stambeni kredit u švicarskim francima podignuo sredinom 2007., kada su franci bili iznimno popularni zbog nešto nižih kamata, sada ima ratu veću za cijelih tisuću kuna, a najveći skok desio se upravo od kraja prošle te u ovoj godini, kada su rate narasle za 400 do 500 kuna!

Prema srednjem tečaju HNB-a, u srpnju 2007. franak je vrijedio 4,4 kune, što znači da je 100 tisuća franaka bilo oko 440 tisuća kuna, a sada kada se tečaj popeo na skoro 5,5 kuna, protuvrijednost tog iznosa je oko 550 tisuća kuna, što je skok veći od 100 tisuća kuna, a s takvim rastom glavnice, rastu i rate kredita. Primjerice, prema kreditnim kalkulatorima banaka, rata kredita od 100 tisuća franaka na rok otplate od 20 godina uz kamatnu stopu od oko 6 posto iznosi 716 franaka. Prije tri godine rata je dakle u kunskoj protuvrijednosti iznosila 3.150 kuna, ali kad se oduzme i razlika u kamatnoj stopi koja se u međuvremenu povećala, anuitet je bio i niži, oko 2.900 kuna. Sa sadašnjim pak tečajem spomenuta rata u kunama iznosi nešto manje od 4.000 kuna. Razlika je dakle samo po osnovu tečaja oko tisuću kuna, a s kamatnim prirastom (s oko 4 na oko 6 posto godišnje kamate) i premašuje taj iznos.

Klijenti banaka s kojima smo razgovarali žale se da više teško i mogu pratiti tečaj jer svaki mjesec, očekujući rast rate, u kunama uplate malo više, za svaki slučaj, no do kraja mjeseca opet budu u negativnoj tečajnoj razlici.

Kad se gleda tablica HNB-a s kretanjem tečajeva, vidljivo je da se sve do listopada 2008. švicarski franak držao ispod 4,7 kuna, međutim, tada počinje njegov rast, a građani po prvi puta shvaćaju što znači biti izložen tečajnom riziku na koji je HNB upozoravao, s obzirom da drži stabilnim tečaj kune prema euru, ali kretanje franka prema kuni se izvodi posredno, preko njegova kretanja prema euru. Budući da su stvari za euro pošle nizbrdo, hrvatski građani s kreditima u francima sada to itekako osjete.

Tih je kredita oko 15 posto u ukupnim kreditima građana, a bilo ih je i više, no dio dužnika se već na prvi znak problema nastojao riješiti »švicaraca« prebijajući ih s novim kreditom u kunama ili u eurima. Lani se franak pak prema kuni kretao oko 4,8 kuna, pa je rata iz našeg primjera bila oko 3.400 kuna, no u siječnju i veljači ove godine probija granicu od 4,9 kuna, da bi u ožujku skočio na 5 kuna, a potom i više, do sadašnjih skoro 5,5 kuna. To znači da je od prosinca prošle godine do sada rata narasla s oko 3.472 na 3.916 kuna što je skoro 500 kuna više.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Najesen slijedi drugi krug, čija će vrijednost iznositi 15-20 milijuna eura, trajat će otprilike šest mjeseci i bit će namijenjen svim zainteresiranim ulagačima. U Kompasu navode kako će svježa sredstva iskoristiti za podmirenje dospjelih obveza i provođenje novih projekata.

Kompas je prošle godine zabilježio 80 milijuna eura prihoda te 7,6 milijuna eura gubitka. Ovu godinu namjerava zaključiti s pozitivnim financijskim rezultatom.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Prvobitan broj institucija na tržištu kreditnih usluga koje su bile predviđene za provjeru je učetvorostručen, s obzirom na to da su se lideri 27 članica EU ranije dogovorili da se testira samo 26 velikih transnacionalnih banaka.

Neposrednom provjerom sposobnosti financijskih institucija da izdrže moguće stresove na tržištu bez neophodne dokapitalizacije bavit će se Povjerenstvo EU za reguliranje bankarskog tržišta.

Njegov zadatak je, između ostalog, utvrđivanje visine rizika za bankarske aktive u slučaju smanjenja BDP-a tog bloka. Utvrđivanje tih rizika uz pomoć "stres testova" posebno je aktualno u uvjetima povećanja dužničkog tereta mnogih članica EU i negativnog utjecaja tog faktora na stanje gospodarstva eurozone i tečaj zajedničke europske valute.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Ministar financija kazao je da će prijedlog biti uključen u prijedlog proračuna koji će u utorak biti predstavljen parlamentu.

"Čvrsto sam odlučio da mjere budu oštre, ali pravedne", izjavio je Osborne za televiziju BBC, "Želimo jasno poručiti da će svi dijelovi društva morati dati svoj doprinos. Tražit ću od banaka plaćanje bankovnog poreza i to će biti njihov doprinos."

"Imat ćemo bolje regulirane banke, regulativa će biti stroža, a ispitat ćemo i strukturu bankovnog sustava. Sasvim sam spreman reći teške stvari financijskom sektoru," dodao je.

Mediji predviđaju da bi se takvim porezom godišnje moglo prikupiti od jedne do tri milijarde funti (1,2 do 3,6 milijardi eura).

Ako se na takvu odluku odlučila vladajuća konzervativno-liberalna koalicija, teško da će joj laburisti pokušati stati na put. Provede li se takva odluka u Velikoj Britaniji, čiji londonski City može njom najviše izgubiti, postaje vrlo izgledno će porez za banke postati standard u cijeloj Europskoj  Uniji-

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Proljetna kriza oko Grčke pokazala je da se ne radi samo o Grčkoj. Radi se o budućnosti eura. Političari su naglašavali kako se sad mora zajedničkim snagama učiniti sve da bi se spasilo zajedničku valutu. Kad je Europska unija početkom srpnja donijela paket pomoći Ateni, premijer Grčke Giorgos Papandreou pojasnio je prave dimenzije problema:

"Nužnost spašavanja eurozone ne ograničava se samo na rješavanje problema u Grčkoj. Donesene mjere pokazuju našu odlučnost da radimo zajedno na stabiliziranju valute, kako bi zajamčili i stabilnost Europe."

"Stabilnost Europe" ne podrazumijeva samo gospodarsku, već i političku stabilnost. Njemačka kancelarka Angela Merkel nedavno je upozorila da bi krah eura značio i krah Europe. No, što bi se politički dogodilo u Europskoj uniji ukoliko bi eurozona doista propada, a svaka zemlja članica ponovno uvela svoju staru valutu?

Jean Pisani, šef bruxelleskog Instituta Bruegel kaže:

"Posljedice bi bile ogromne, radi se o najvažnijoj investiciji u izgradnji EU-a u posljednjih 30 godina. Kad bi propala eurozona, vjerojatno bi došlo do velikih svađa i nejedinstva, koje bi opterećivalo odnos zemalja članica i u budućnosti. Taj scenarij smatram ne pretjerano realističnim. Mislim da će euro preživjeti."

Pisani se ipak boji da bi u slučaju zaoštravanja krize došlo do jačanja nacionalno orijentirane europske politike. U tom bi procesu velike zemlje članice mogle dominirati - na račun malih članica. U konačnici bi proces integracije bio zaustavljen, barem privremeno. Europska unija najvjerojatnije bi izgubila i na težini kad se radi o međunarodnoj politici:

"EU je npr. trenutno velesila kad se radi o pregovorima o svjetskoj trgovini. Ukoliko euro ne preživi, Europa više neće igrati bitnu ulogu."

Zajednička valuta od samog početka nije bila samo gospodarski, već i politički projekt - kako bi se ubrzalo proces integracije. Upravo zbog toga su "očevi" eura često znali i zažmiriti na jedno oko kada se radilo o ispunjavanju finacijsko-političkih pretpostavki za ulazak zemalja kandidatkinja u eurozonu. Pisani ne želi otkriti očekuje li da će sve sadašnje euro-zemlje za nekoliko godina još uvijek biti dio eurozone. No, on je prilično uvjeren da će euro preživjeti sadašnje turbulencije.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

– Cilj nam je od Vupika ponovno stvoriti lidera i rekordera u poljoprivrednoj proizvodnji. Agrokorovim preuzimanjem Vupika (ZSE:VPIK-R-A) zatekli smo zapuštenu tvrtku koja je bila u veoma lošem stanju. Svjesni smo da će biti potrebna velika ulaganja i vrijeme da Vupik ponovno postane ono što je nekada bio, ali isto tako i svih prednosti i potencijala koje Vupik ima – rekao je direktor Vupika Krešimir Kuterovac dodajući da će samo ove godine biti uloženo više od 300 milijuna kuna.

Kaže da sredstva nisu problem nego prije svega razne dozvole i odobrenja, ali i da je cilj i uprave Vupika i Agrokora da se planirana ulaganja ostvare što prije.

U sklopu planiranih ulaganja u Vupiku bit će izgrađeno deset novih farmi od kojih šest svinjogojskih, dvije adaptirane za mliječnu proizvodnju te po jedna farmu za tov teladi i junadi. Najavljuju se i ulaganja u navodnjavanje, povrtlarsku proizvodnju, podizanje vinograda i kvalitete vina. Samo 50 milijuna kuna bit će uloženo u sustav na vukovarskom silosu, kod Luke Vukovar, koji će služiti za brzi istovar, utovar i pretovar roba iz brodova i u njih, a s čime će i Vupik, ali i Luka Vukovar, dodatno dobiti na značenju.

– Želimo što prije udvostručiti prihode tvrtke, a to možemo samo na način da podignemo postojeću i osiguramo novu proizvodnju. Vupik ima šanse da vrlo brzo postane lider u poljoprivrednoj proizvodnji u Hrvatskoj, a siguran sam da će već iduće godina ova vukovarska tvrtka pokazivati jednu sasvim drugačiju sliku - istaknuo je Kuterovac. Čelnicima Vupika trenutačno je jedan od većih problema prevelik broj zaposlenih koje je, prema stavkama ugovora o preuzimanju, Agrokor obvezan zadržati iduće tri godine.

– Teško je u sadašnjim uvjetima govoriti o nekom idealnom broju zaposlenih, ali prema nekim našim planovima i projekcijama procjenjujemo da bi nekakav optimalan broj bio 500 zaposlenih. Svi moramo biti svjesni da profitabilan posao u poljoprivredi nije lako postići, ali i da ćemo kroz restrukturiranje i trud svih zaposlenih uspjeti realizirati naše planove na zadovoljstvo svih - zaključio je Kuterovac.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Ipak, odluka prema kojoj Narodne novine više neće izdavati Vjesnik (ZSE:VJSN-R-A) ne znači da će taj dnevnik prestati izlaziti, kazao je Divjak Hini.

"Uvjeren sam da će unatoč teškoćama koje ovih dana pogađaju čitavu izdavačku industriju biti pronađeno rješenje, a odluku očekujemo narednih dana ili tjedana", kazao je Divjak.

Pojasnio je da je takva odluka donesena zbog stava Nadzornog odbora "Narodnih novina" da se u vrijeme krize ta tvrtka ne treba baviti izdavanjem "Vjesnika" nego posvetiti svojoj izvornoj djelatnosti.

Predsjednica ogranka Sindikata novinara Hrvatske u "Vjesniku" Marijana Matković kazala je da su radnici danas obaviješteni o odluci Nadzornog odbora te da još nije poznato tko će preuzeti izdavačka prava. No, dodala je, da sindikat strahuje za egzistenciju 108 zaposlenih i još oko stotinu honorarnih suradnika.

"Vjesnik" je u sustavu "Narodnih novina" od 2008., a devet godina ranije bio je pripojen Tiskari.

Sindikat grafičara najavio je prošloga tjedna da će 28. lipnja organizirati jednodnevni štrajk u Tiskari "Vjesnik" i "Narodnim novinama" sa zahtjevom Vladi da riješi financijske probleme u koje su te tvrtke upale zbog gubitaka dnevnoga lista. Sindikat tvrdi da su "Narodne novine" zbog pripajanja "Vjesnika" morale pokriti gubitak od 47 milijuna kuna.

List "Vjesnik" prvi je puta izašao u Zagrebu u lipnju 1940. pod nazivom "Politički Vjesnik", a kao dnevnik neprestano izlazi od svibnja 1945.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Brammertz ne sumnja da će Hrvatska nastaviti dobro surađivati s Haškim sudom.

"Kao i kod Srbije, i kod Hrvatske sam se osvrnuo samo na tehničku procjenu, a odgovornost je drugih da donesu političku procjenu suradnje. Rekao sam da smo dobili čitav niz izvještaja Task Forcea, radne skupine koja je osnovana prošle godine, čiji su rezultati do sada na žalost vrlo ograničeni", naglasio je Serge Brammertz nakon jučerašnjeg (14.6.) susreta s ministrima vanjskih poslova 27 zemalja članica EU-a u Luxembourgu.

Brammertz je podsjetio da je prije 10 dana bio u Hrvatskoj te da je u kontaktu s hrvatskim vlastima dobio jamstva da će Hrvatska nastaviti i proširiti istrage te se intenzivnije pozabaviti istraživanjem "brojih smjerova" koje je identificirao Brammertzov ured prije nekoliko mjeseci.

"Nemam razloga za sumnju u hrvatski angažman i očekujem da će uskoro biti dodatnih rješenja", poručio je Brammertz o Hrvatskoj.

Istodobno iz diplomatskih izvora Europske unije stiže vijest da bi već idućeg tjedna trebala biti pripremljena i konačna verzija pregovaračkog stajališta Unije za otvaranje poglavlja 23 koje sadrži brojna mjerila za otvaranje i zatvaranje, pa je za očekivati da će se o njima još voditi rasprava među članicama, prije svega o suradnji s Haškim sudom.
 
Zbog toga postoji velika vjerojatnost da će Hrvatska krajem mjeseca otvoriti sva preostala poglavlja, uključujući i Pravosuđe i temeljna prava. Čini se da Nizozemska pristaje na otvaranje poglavlja 23 uz uvjet da dobije jamstva da će puna suradnja i rješavanje pitanja topničkih dnevnika biti i uvjet za zatvaranje tog poglavlja. Nadalje, važni drugi kriteriji za zatvaranje tog poglavlja su reforma pravosuđa i procesuiranje slučajeva korupcije na visokoj razini.
 
Na rubu sastanka Vijeća ministara slovenski šef diplomacije Samuel Žbogar je rekao kako Slovenija nema rezervi kod otvaranja poglavlja Tržišno natjecanje te da neće blokirati niti jedno od preostala tri neotvorena poglavlja. Time je na neki način ispravio izjavu glasnogovornika svog Ministarstva koji je prošli tjedan najavio da bi Slovenija zbog Ljubljanske banke mogla blokirati otvaranje poglavlja o tržišnom natjecanju. Međutim, iz mnogih izvora u EU-u stigle su potvrde da se Slovenija ne slaže sa zatvaranjem poglavlja “Sloboda kretanja kapitala” i to upravo zbog Ljubljanske banke.  
 
Kada se Srbija pridružuje kandidatskim zemljama?Nakon što je i nizozemski ministar vanjskih poslova Maxime Verhagen dao pristanak svoje zemlje, kako javljaju diplomati, Srbija može računati da će SSP sada prihvatiti svih 27 zemalja članica Unije.

Brammertz je rekao da je suradnja Srbije s Haškim sudom u načelu u redu, a spomeno je i dnevnike Ratka Mladića koji su predani sudu. No, on je naglasio da je dio suradnje i uhićenje preostala dva haška bjegunaca Hadžića i Mladića te da to ostaje međunarodni prioritet: "Odgovornost za uhićenja je na srbijanskim vlastima, ali mi stalno ponavljamo da nema alternative uhićenju bjegunaca, jer to je pitanje vjerodostojnosti međunarodne zajednice, jer upravo zbog osoba poput Mladića i Hadžića je i osnovan ovaj sud."

Na pitanje je li zadovoljan sa svime što je Srbija poduzela, glavni haški tužitelj je rekao da je upitno je li Srbija učinila sve što je u njezinoj mogućnosti:

"Za svaki pozitivan korak i napredak mi smo izrazili naše zadovoljstvo. No, na politici i na dobroj je volji da sada učine daljnje korake."
 
Brammertz nikada ne ulazi u politička pitanjaNa novinarsko pitanje je li pravo vrijeme za deblokadu SSP-a za Srbiju, Brammertz je rekao kako nikada nije i neće ulaziti u politička pitanja:

"Vrlo je važno da postoji jasna podjela. Moja je dužnost procijeniti suradnju, a na političkoj je razini donijeti zaključke."

On je naglasio kako nije na njemu da odlučuje tko će ući u EU, ali je pohvalio uvjetovanje prijama u Uniju suradnjom s Haškim sudom.

Brammertz je dao pisano izvješće o suradnji, a u petak će uslijediti usmeno izvješće u Vijeću sigurnosti UN-a.

www.seebiz.eu

(Zatvori)