Pravi vlasnici fondova su društva za upravljanje fondovima (skraćeno DUF), koja ustvari kreiraju i provode investicionu politiku fondova i naplaćuju fiksnu proviziju za to.
Fond BIG kontrolira trenutno 27,2 posto ukupne neto vrijednosti imovine svih fondova. Od ostalih deset IF-ova, jedino još MI Group kontrolira dvocifreni procent ukupne imovine - 10,6 posto - dok su udjeli svih preostalih fondova u ukupnoj vrijednosti imovine uglavnom jednocifrene brojke procentualnog učešća

Iako upravljaju imovinom vrijednom 1,2 milijarde KM, od jedanaest investicionih fondova (IF) u Federaciji Bosne i Hercegovine samo su dva na kraju trećeg kvartala tekuće godine poslovala pozitivno. To su IF MI Group Sarajevo, koji je treći kvartal završio sa 121 hiljadom KM dobiti, te tuzlanski IF Eurofond, koji je iskazao 135 hiljada KM dobiti.
S druge strane, najveće gubitke na kraju trećeg kvartala iskazali su IF BIG (881 hiljada KM) i Prevent Invest (576 hiljada KM), dok se ostali gubici fondova u prosjeku kreću između 150 i 250 hiljada KM.

Najvećim fondom BIG upravlja DUF ABDS, koji je u vlasništvu slovenske KD Group (58,7 posto) i FM-NET-a Ljubljana (9,9 posto). IF-om MI Group upravlja Market Investment Group, koji je u stopostotnom vlasništvu Marka Ignjiča iz Slovenije. Prof Plusom upravlja DUF Prof In, koji je u vlasništvu Triglava Ljubljana (61 posto) i Bosna RE (35 posto).

IF-om Herbos Mostar upravlja Herbos Invest, a njegovi vlasnici su Hercegovina osiguranje (85 posto) i LB Maksima Ljubljana (5,2 posto). Sarajevskim Bosfinom upravlja Bosinvest, koji je pak u stopostotnom vlasništvu Lea Ivanjka iz Slovenije. DUF Blago upravlja fondom Prevent Invest, a njegovi vlasnici su Prevent Sarajevo (50 posto), Prevent Slovenj Gradec (20 posto), Establish Sarajevo (20 posto) i Ilirika Ljubljana (deset posto).

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Ovaj promet je znatno slabiji od prosinačkog prosjeka koji, bez današnjeg rezultata, iznosi 82,4 milijuna kuna, no istovremeno je nešto bolji od istog prosjeka ako iz izračuna izuzmemo ekstremne promete posljednja dva dana trgovanja.

Ono što se može iz potonjeg zaključiti jest to da se Crobex se bez utjecaja novih pozitivnih šokova, a ulazak mirovinaca u JDD kotaciju se može opravdano smatrati šokom, tek jedva održava oko razine od 5000 bodova, što, u situaciji izostanka interesa mirovinaca u posljednjih nekoliko trgovinskih dana do Nove 2008., može sugerirati i novi pad ispod te razine.

U svakom slučaju, već sad možemo podcrtati da su se snovi institucionalnih investitora ove godine ostvarili. Tržište je kontrolirano ispuhano sa rekordne vrijednosti koju najbolje ocrtava razina Crobexa od gotovo 5400 bodova, čime je spuštena baza za izračun prinosa za sljedeću godinu, a istovremeno su održani i željeni prinosi fondova, no što je najvažnije, nije smanjeno očekivanje priljeva novih uplata u sljedećoj godini unatoč tome što su mnogi ulagači izgubili u korekciji u listopadu i studenom.

Konkretno, današnje trgovanje nije ponudilo nikakva nova iznenađenja, ni u kontekstu uzbudljivih promjena cijena izdanja, ni u kontekstu prometa.





Kao najlikvidnija sa 9 milijuna kuna prometa je završila Ina (INA-R-A), a iako se dionica u prvom dijelu trgovanja nećkala oko probijanja dostignute razine od 2700 kuna, u posljednjih je pet minuta trgovanja sa nekoliko malih naloga ova dionica oštro dignuta sa 2713 kuna na visokih 2730 kuna, ujedno i jučerašnju zaključnu razinu. Gomilanje prometa iznad 2700 kuna govori o snažnoj potpori velikih igrača, no još je teško govoriti o eventualnoj stabilizaciji na toj razini jer svaki puta kada izostanu veći nalozi cijena nezaustavljivo klizi nadolje. Drugi najlikvidniji, HT (HT-R-A) jedva da je zaslužio spomen, jer se uz promet tek nešto veći od 6 milijuna kuna, ponovno kretao u rasponu uvjerljivo ispod 350 kuna – između 345 i 348 kuna.

Atlantska plovidba (ATPL-R-A) je povratkom prema 3400 kuna danas platila izostanak interesa fondova, ali i novi pad BDI indeksa koji se sve brže počeo približavati razini od 9300 bodova. Negativan trend BDI-a je danas pogodio još jedino Jadroplov (JDPL-R-A) koji je ponovno pao na 720 kuna, dok je Uljanik plovidba (ULPL-R-A), kojoj su analitičari zbog stabilnijeg trgovanja od ostatka sektora prognozirali dobru kratkoročnu izvedbu, završila na 3200 kuna, razini koju je izgubila prije nešto više od mjesec dana.

Od likvidnijih dionica snažniji porast cijene bilježi, između ostalih, i Tisak (TISK-R-A) koji se danas snažnije odlijepio od 1100 kuna, sugerirajući, barem prema grafu kretanja cijene, novi zalet cijene naviše. Kako se i Tisak, barem po kriteriju free floata vrijednijeg od 200 milijuna kuna, kvalificirao u grupu dionica u koje mogu ulagati mirovinski fondovi, ova povećana likvidnost bi mogla sugerirati na ulazak mirovinaca na mala vrata u ovu dionicu, ili pak pokazuje samo jačanje spekulacije ulagača o tome da bi dio upravo te imovine mogao završiti u Tisku.

Jedna od zanimljivijih dionica je i Ericsson NT (ERNT-R-A) koji je na prometu većem od 2 milijuna kuna nastavio rast prema 3400 kuna. Kako se upravo Ericsson uzima kao jedna od sigurnih meta kapitala mirovinskih fondova čini se da se polako otvara i put prema ATH vrijednosti iz svibnja.

Danas se probudio i interes za Atlantic Grupom (ATGR-R-A) koji je sa 4 milijuna kuna prometa ostvario četvrti najbolji rezultat od početka trgovanja. No, neka rekordna izvedba na cijenu je ponovno izostala, a dionica je završila na tek 846 kuna. Među najlikvidnije se dionice sa više od 4 milijuna kuna pozicionirala Terra Firma kojom je u nekoliko transakcija po identičnoj cijeni od 1000 kuna tek izvršeno vlasničko prestrojavanje.

Građevinarski sektor nastavlja jučerašnju mlaku izvedbu. Uzbuđenje je na vrlo kratko izazvao Dalekovod (DLKV-R-A) koji je provođenjem jedne transakcije po 1400 kuna pao u negativnu blokadu. No, nakon brzog poništenja te transakcije, trgovanje se ponovno nastavilo iznad 1600 kuna. Najpropulzivniji je u prvom dijelu trgovanja bio Viadukt (VDKT-R-A) koji je oštro potegnuo prema 3800 kuna, no kraj je dočekao na 3750 kuna. Ingra (INGR-R-A) je nakon objave nove rasprodaje menadžmenta završila ispod 53.000 kuna.

Končar EI (KOEI-R-A) je na vijest o puštanju svog tramvaja u probni promet ulicama Helsinkija reagirao tek novim približavanjem razini od 1200 kuna.

Uz Ericsson koji je u dva dana porastao više od 9 posto, najviše je novom zakonskom regulativom o ulaganju mirovinaca profitirao Adris (ADRS-P-A) koji je danas testirao 545 kuna, razinu izgubljenu prije više od dva mjeseca. Pritom redovno izdanje održava dostignutih 650 kuna po dionici. Dionica Adrisa je u dva dana tako profitirala više od 6 posto, no više veseli sada već u nekoliko navrata potvrđeno prekidanje negativnog trenda koji je ovu dionicu nagrizao još od svibnja.

.





www.seebiz.hr
(Zatvori)

Povodom početka rada na sva ulaganja u taj fond u razdoblju od 20. prosinca 2007. do 20. siječnja 2008. neće se obračunavati ulazna naknada u iznosu 1 posto.

Investicijski cilj fonda je ostvarivanje visokih prinosa na dulji rok kroz ulaganje imovine fonda pretežno u dionice izdavatelja iz država s tržištem kapitala u razvoju, odnosno u investicijske fondove koji pretežno ulažu u dionice tih izdavatelja.

"Fond Raiffeisen Emerging Markets komplementaran je s ukupnom ponudom fondova pod upravljanjem Raiffeisen Investa, a dodatno će proširiti atraktivnu paletu investicijskih fondova s javnom ponudom te investitorima omogućiti dodatnu diversifikaciju ulaganja", izjavio je predsjednik Uprave Raiffeisen Investa Hrvoje Fajdetić.

Fond je namijenjen fizičkim i pravnim osobama koje ulažu dugoročno, a važna im je svakodobna unovčivost uloga, te su spremni prihvatiti viši rizik ulaganja.

www.business.hr
(Zatvori)

Kada pogledamo povijesne rezultate, sva tržišta imaju tendenciju dugoročnog rasta uz naravno povremene padove. Iz tog razloga dugoročno možemo očekivati prinose bez obzira što će svaki ulagač s duljim stažem doživjeti više padova na tržištu. Kada tržište pada ulagači zapravo imaju priliku kupiti udjele po nižoj cijeni što im može dugoročno zapravo povećati prosječnu zaradu.

Da bismo stekli pravu sliku o tome zbog čega je strpljenje vrlo bitan čimbenik za uspješno investiranje dovoljno je promotriti rezultate poslovanja starijih fondova.

Strpljenje je vrlo bitan čimbenik kod ulaganja u fondove.

Fondovi s duljim stažem prošli su kroz razne faze razvoja tržišta i razdoblja koji nisu bili baš povoljni za ulagače, a opet su ostvarili, ako promatramo prosjek i ukupnu ostvarenu zaradu od početka rada, vrlo atraktivne prinose. Vrlo dobar primjer je najstariji dionički fond KD Victoria, koji posluje od 1999. godine. U radu tog fonda bilo je razdoblja kad je fond ostvarivao vrlo niske prinose te je bilo nekoliko kvartala kada su gubici bili i do 15 posto, što svakako ulagaču koji je uložio baš na početku korekcije nije bilo ugodno promatrati.

Također je bilo godina kad su ostvareni prinosi bili vrlo mali, što nestrpljivog ulagača, „razmaženog“ vrlo visokim prinosima može navesti na odustajanje od ulaganja. Ako pak pogledamo koliko je taj fond ostvario od početka rada, dolazimo do rezultata od preko 530 posto te prosječnog godišnjeg prinosa od oko 25 posto što su svakako zadovoljavajući rezultati.

Možemo zaključiti da je strpljenje najbolji prijatelj svakog ulagača, a da dugoročno planiranje investicije donosi najbolje rezultate, dok povremene korekcije na tržištu možemo koristiti za kupovanje udjela po nižim cijenama što nam smanjuje prosjek kupovne cijene i povećava ostvarene prinose.

www.jutarnji.hr
(Zatvori)

Prema podacima Hanfe ukupna imovina 75 aktivnih otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, krajem studenog, iznosila je 24 milijarde i 728 milijuna kuna. Studeni je tako u zadnje dvije godine treći mjesec pored kolovoza i rujna u kojem je zabilježen pad imovine. Ovaj put imovina je pala radi očite korekcije na tržištu kapitala, nakon IPO-a HT-a a koji je privukao veliki broj novih ulagača u dionice ali i u fondove. Novi ulagači su ne poznajući oscilacije tržišta kapitala, na korekciju reagirali s masovnim povlačenjem sredstava iz dionica te dioničkih i mješovitih fondova što je uzrokovalo još produbljenje korekcije, koja je nadomak izbora i zaustavljena.

Spomenuta je korekcija na fondove utjecala tako da je ukupna imovina svih otvorenih fondova s javnom ponudom pala za 4,65 milijardi kuna odnosno za 15,83 posto. Ako uračunamo pad cijena dionica i time udjela fondova u ukupni pad imovine fondova, iznos koji su ulagači povukli iznosi otprilike polovicu od 4,65 milijardi kuna. Usprkos padu imovine u studenom u ovoj godini je imovina fondova uvećana za 9,418 milijardi kuna odnosno za 61,51 posto. U odnosu na šest mjeseci ranije imovina fondova bilježi pad imovine od 1,152 milijardi kuna odnosno za 4,45 posto a u odnosu na kraj studenog 2006 imovina se je uvećala za 71,40 posto odnosno za 10,301 milijarde kuna, od toga su u spomenutom razdoblju jedino dionički i mješoviti fondovi bilježili rast imovine i to za 10,949 milijardi kuna, dok je imovina novčanih i obvezničkih fondova u zadnjih godinu dana ukupno pala za 648 milijuna kuna.

Novčani jedini zabilježili rast

U studenom su jedini koji su zabilježili rast imovine bili novčani fondovi koji su zabilježili rast od 506 milijuna kuna te je tako njihova imovina ponovno prešla granicu od tri i pol milijarde kuna, iznad koje su zadnji put bili prije osam mjeseci odnosno krajem ožujka 2007. godine. Imovina svih novčanih fondova je iznosila tri milijarde i 510 milijuna kuna.

U zadnjih dvanaest mjeseci, novčanim fondovima imovina je porasla samo još u prosincu 2006. godine te u svibnju i kolovozu ove godine. Njihova se je imovina u zadnjih dvanaest mjeseci smanjila za 162 milijuna kuna odnosno za 4,42 posto. U studenom je tako prekinut lagan ali ipak prepoznatljiv trend padanja imovine novčanih fondova u zadnjih 12 mjeseci.

Obveznički su fondovi nastavili trend padanja imovine koji se nastavlja već dvadeset i prvi uzastopni mjesec. Njihova je imovina u listopadu pala na 679 milijuna kuna, što predstavlja smanjenje od blagih 40,912 milijuna kuna odnosno pad od 5,69 posto. Imovina obvezničkih fondova je pala na razinu na kojoj je zadnji put bila prije 35 mjeseci, znači krajem prosinca 2004.

Najveći pad imovine nakon 31 mjesečnog neprekidnog rasta (iznimka je kolovoz 2007) su ostvarili dionički i mješoviti fondovi koji su ipak zadržali svoju dominantnu poziciju u fondovskoj industriji, a koja je jačala od početka godine. U zadnjih 31 mjeseci pored kolovoza još je jedino studeni mjesec u kojem su dionički fondovi zabilježili pad imovine, a koja je pala za čak 22,46 posto. Njihova je imovina u studenom pala za tri milijarde i 421 milijuna kuna sve do iznosa od 11,809 milijarde kuna, koliko je imovina dioničkih fondova zadnji put iznosila u svibnju ove godine. Usprkos padu u studenom, samo u ovoj godini dionički fondovi bilježe rast imovine za 7,497 milijardi odnosno za 173,91 posto.

Najviše pali dionički fondovi

Najveći apsolutni i relativni pad imovine u studenom bilježe najveći dionički fondovi, PBZ Equity, Raiffeisen Central Europe i ZB Aktiv od kojih svaki bilježi pad imovine za više od 600 milijuna kuna, slijedi ih s padom od 418 milijuna kuna Erste Adriatic Equity, a pad veći od 100 milijuna kuna bilježe još KD Victoria i Prospectus JIE.

Među svima jedino je najmlađi dionički fond KD Nova Europa ostvario rast od 39 milijuna kuna. S padom imovine u studenom od 1,693 milijarde kuna mješoviti su fondovi završili s ukupnom imovinom od 8 milijardi i 732 milijun kuna te time pali ispod granice od 10 milijardi kuna, a iznad koje su se nalazili zadnja četiri mjeseca. U odnosu na mjesec ranije imovina mješovitih je pala za 16,24 posto. Među njima najveći apsolutni pad, kao i kod dioničkih bilježe najveći fondovi. Više od 400 milijuna je pala imovina ZB globalu, dok PBZ Global i Raiffeisen Balanced bilježe pad od 386 i 319 milijuna kuna. Svi su ostali mješoviti fondovi zabilježili pad imovine manji od 100 milijuna kuna. Nakon pada imovine u studenom nema više nijednog fonda koji upravlja s imovinom većom od 3 milijarde kuna, najbliže spomenutoj granici je najveći fond ZB aktiv čija je imovina krajem studenog iznosila 2,994 milijarde kuna.

Ukupna imovina dioničkih i mješovitih fondova se je uspjela zadržati iznad 20 milijardi kuna te je krajem listopada iznosila 20,541 milijarde kuna, a predstavlja čak 83,06 posto ukupne imovine uložene u otvorene investicijske fondove s javnom ponudom. Krajem studenog najveći su dio sredstava uloženih u otvorene investicijske fondove upravljali dionički fondovi (11,809 mlrd. kuna), slijede ih mješoviti fondovi koji su upravljali s imovinom od 8,732 milijarde kuna, novčani su upravljali s 3,510 milijarde a obveznički s imovinom od 679 milijuna kuna.

Tržišni udio koji su izborili dionički fondovi je pao ispod 50 posto, a iznosio je 47,75 posto, mješoviti su na drugom mjestu s 35,31 posto tržišnog udjela. Novčani fondovi su povećali svoj udio na 14,19 posto tržišnog udjela, dok su obveznički završili na 2,74 posto tržišnog udjela. Krajem prosinca 2006. godine u fondove je bilo uloženo 476 eura PC (PC-per capita), a krajem studenog 2007. godine 752 € PC što predstavlja pad u odnosu na mjesec ranije od 136 € PC a u 2007 godini je imovina PC porasla za 223 € po stanovniku.

www.seebiz.hr
(Zatvori)

Je li strah od HSS-a i njihovih ultimatuma prevelik, odnosno da li je Sanader ovim „blagoslovom“ Predsjednika još više smanjio vlastiti manevarski prostor pri dogovaranju preostalih točaka HSS-ovog gospodarskog plana, koji je u investitorskoj javnosti shvaćen kao iznimno unfriendly varijanta? Ili je današnje trgovanje samo odraz očekivanog rješenja političke nesigurnosti i čekanje odlučnijih poteza nakon kojih će uslijediti stampedo? Ipak, proučavajući odnose kupnje i prodaje – čini se da ne.

Po prometu, koji je u prva dva sata dosegao 25 milijuna kuna, možemo zaključiti da će kraj trgovanja rezultirati većim dnevnim prosjekom u odnosu na prošlotjedne brojke, što pak pokazuje povećanje burzovne aktivnosti, i to prije svega fondovske. Čini se da se danas tek dobro čuvaju dostignute razine, a neka su izdanja, poput Podravke (PODR-R-A) i Vira (VIRO-R-A), odmah po početku trgovanja vlasničkim previranjima premašila milijunske iznose.

U prva dva sata trgovanja, sa više od 4,5 milijuna kuna prometa, najlikvidniji je bio IGH (IGH-R-A) koji je povratkom na 13.400 kuna ubilježio blagi minus. Iako generalna percepcija ovu dionicu stavlja na sam vrh popisa dionica njaosjetljivijih na politički rizik, pa i iako se očekuje da će dobivenim mandatom Sanader i dalje inzistirati na budžetskom financiranju infrastrukturnih projekata u kojima IGH u takvom odnosu snaga ima osigurano mjesto, IGH se zalijepio za ovu razinu, i što je najčudnije, kupnja se gotovo posve povukla. Teško je za vjerovati da je medijska kampanja u kojoj se IGH proziva za probleme sa pročistačem na jakuševečkom deponiju tako nagrizla povjerenje ulagača u ovu dionicu. Očito je da je fondovska igra s početka trgovanja brzo smirila tempo, a sada se razlozi mogu nalaziti u negativnoj medijskoj kampanji, padu svjetskih indeksa, i sl.

Jedan od najvećih jutarnjih gubitnika, uz povlašteno izdanje Karlovačke banke koje je palo više od 20 posto, je HT (HT-R-A) koji se nakon tjedan dana ponovno vratio ispod 350 kuna. Promet HT-a je također otužan – manje od 2,5 milijuna kuna, čime je ova dionica tek četvrta na jutarnoj listi najlikvidnijih.

Sada već uporno održavanje BDI indeksa ispod 10.000 bodova je očito zbunjujuće za dioničare domaćih brodara, od koji se danas u pozitivnom teritoriju, barem računamo li promjenu u odnosu na prošlotjednu prosječnu cijenu, drže Jadroplov (JDPL-R-A), Uljanik plovidba (ULPL-R-A), dok je Atlantska plovidba (ATPL-R-A), koja uostalom i najvjernije slijedi BDI indeks, oštro vraćena na 3400 kuna.

Minuse gomilaju i hotelske dionice kojima je sezona odavno službeno završila, a najveći su sektorsi gubitnici danas Sunčani hvar (SUNH-R-A) koji je vraćen na 171 kunu, najniže od početka mjeseca, Valamar grupa (VLHO-R-A) koja nastavlja pad prema 100 kuna po dionici i Istraturist (ISTT-R-A) koji je pao na 424 kune.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Wealth maagement kompanija iz Dublina Jaguar Capital uložit će više od 20 milijuna eura u green energetski fond na području srednje Europe.
Jaguar će tako kupiti udio između 15 i 20 posto u EnerCap Power fondu koji planira prikupiti oko 120  milijuna eura. Fond je s sjedištem u Pragu i svojim prvim zatvaranjem uspio je prikupiti oko 75 milijuna eura.

Fond će biti povećan posudbama kako bi se stvorio fond vrijednosti oko 600 milijuna eura. Ulazna naknada iznositi će oko 140 000 eura a fond će ulagati u projekte obnovljive energije u zemljama Poljskoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Hrvatskoj.
Iz izvora se saznaje kako je 160 milijuna eura ipak možda preambiciozna svota pogotovo ukoliko se u obzir uzme i nedavna kriza subprime sektora što je prikupljanje dugovanja još više otežalo.

Jaguar je početkom ove godine prodao  dvije zgrade u Londonu te tako namaknuo velike prinose za svoje ulagače. Još uvijek posjeduje nekoliko komercijalnih građevina procijenjenih na oko 400 milijuna eura a koje planira zadržati neko duže vrijeme.

www.seebiz.hr
(Zatvori)

Između ostalog promjenjeno ime CEBA Balanced otvorenog investicijskog fonda s javnom ponudom u C-PREMIUM otvoreni investicijski fond s javnom ponudom. Spomenute promjene stupaju na snagu od dana objave u novinama, točnije u ponedjeljak, 17.12.2007. godine.

www.hanfa.hr
(Zatvori)