Bankama će biti omogućeno da posude novac od središnje banke za pola postotka iznad tromjesečne lokalne kamatne stope. Središnja banka tako omogućuje preživaljavanje tamošnjih financijskih tržišta, a banke će doći do prijeko potrebne likvidnosti. Dubai World bori se s dugom teškim 59 milijardi dolara i nakon što je zatražio odgodu plaćanja tog duga, tržišta su jednostavno potonula. MSCI Emerging Markets Index u dva je dana izgubio 3,9 posto.

Potez središnje banke iznimno je važan uzme li se u obzir da u Emiratima djeluje 28 stranih banaka, među ostalim Citigroup i HCBC Holdings. Bankarsko tržište Emirata najveće je u šest država Perzijskog zaljeva s 418 milijardi dolara ukupne aktive, pokazuju podaci središnje banke.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Od glasnogovornika suda Krešimira Devčića, koji je kao sudac istrage i donio odluku o dvomjesečnom istražnom zatvoru, doznaje se da je izvanraspravno vijeće utvrdilo da još uvijek postoji opasnost da bi optuženici mogli utjecati na istragu ili manipulirati dokumentacijom. "Iako su im raskinuti menadžerski ugovori ne znači da je prestala opasnost od ponavljanja djela jer su i dalje ostali zaposlenici Podravke i imaju utjecaja u toj tvrtci", kazao je Devčić.

Izvanraspravno vijeće danas je odbilo i zahtjev obrane da se odblokira imovina, odnosno nekretnine i dionice četvorice optuženih - opozvanog predsjednika Uprave Podravke Zdravka Šestaka i bivših članova Uprave Saše Romca i Josipa Pavlovića te suvlasnika varaždinske Fima Grupe Milana Horvata. USKOK za sada nije zatražio blokadu imovine bivšeg predsjednika Uprave i Nadzornog odbora Podravke Darka Marinca te direktora splitske tvrtke SMS Srđana Mladinića.

Odvjetnici osumnjičenih tvrde da za blokadu imovine nema zakonske podloge jer u kaznenim djelima koja im se stavljaju na teret nije ostvarena imovinska korist. Protiv šetorice osumnjičenih USKOK vodi istragu zbog sumnje da su malverzacijama s dionicama oštetili Podravku za oko 250 milijuna kuna.





www.poslovni.hr
(Zatvori)

"Danas je Hrvatska zatvorila još tri poglavlja, čime je broj ukupno zatvorenih poglavlja povećan na 15, što je neobično važno ne samo u kontekstu daljnje dinamike i uspješnosti našeg procesa, nego i za aktiviranje radne skupine Vijeća EU-a za izradu pristupnog ugovora.

S 15 zatvorenih poglavlja stvara se potrebna masa za, mi se nadamo, brzo službeno ustrojavanje radne skupine za izradu ugovora o pristupanju", rekao je nakon pristupne konferencije glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak. Do kraja švedskog predsjedništva, odnosno do kraja ove godine, Hrvatska bi mogla otvoriti još tri i zatvoriti jedno ili dva poglavlja pregovora s EU-om.

 

www.liderpress.hr
(Zatvori)

U godinama „booma”, nijedan projekt - od umjetnih otoka sa luksuznim vilama, do podvodnog hotela - nije bio suviše ekstravagantan za građevinske magnate emirata, navodi list, precizirajući da je tako, za manje od deset godina, Dubai nakupio 80 milijardi dolara stranog duga.

Prošlogodišnja financijska oluja uzela je svoj danak i cijene nekretnina u Dubaiju pale su za više od 50 posto, izgradnja stotina projekata je obustavljena, a tisuće stranih radnika je otpušteno.

Sada zemlji prijeti i bankrot. Dubai World, državni investicijski konglomerat, koji investitorima duguje oko 22 milijarde dolara, objavio je da neće isplaćivati rate vjerovnicima sljedećih šest mjeseci, što je dovelo do potresa na međunarodnim finansijskim tržištima.

Imućni susjedi Dubaija vjerojatno će priskočiti u pomoć, piše Independent, jer nije u interesu nijedne zaljevske zemlje da njegovi financijski problemi otjeraju strane investitore iz regije.

Ipak, moguće je da će investitori na kraju dobiti manje nego što im je obećano, što bi moglo nepovoljno utjecati na globalnu ekonomiju, prenio je BBC.

Povjerenje u kreditna tržišta, koje se počelo vraćati poslije krize prošle jeseni, moglo bi se ponovno zaljuljati, jer će se investitori pitati gdje će sljedeća kriza izbiti, piše Independent.







www.seebiz.eu


(Zatvori)

Poslije europske turneje, preostao je još sastanak s domaćim fond menadžerima kako se sinoć moglo čuti u Zagrebu, a cijela konstrukcija trebala bi biti zatvorena početkom idućeg tjedna. Značajan iznos od 400 milijuna eura najveće je izdanje Agrokorovih obveznica dosada, a rok joj je sedam godina. Značajno je da je prospekt izdanja pripremljen tako da se u kupnju mogu uključiti i ulagači iz SAD-a, a i „osigurači“ izdanja ovaj put su daleko povoljniji za Agrokor. Tvrtka je dosada kao osiguranje za zaduživanja davala i dionice svojih najboljih kompanija-kćeri, dok ova obveznica za osiguranje ima samo garancije tih tvrtki-kćeri.

Agrokor je ulagačima najavio kako će se izdanje koristiti za refinanciranje postojećih dugova. Tvrtka Ivice Todorića netom je iskupila mosnim kreditom ranije obveznice u iznosu od 150 milijuna eura, pa će se vjerojatno svježi kapital od novih obveznica koristiti za vraćanje tog mosnog kredit, a najveći dio preostalog novca trebao bi otići za refinanciranje kratkoročnih kredita koji uvelike „guše“ novčani tok Agrokora. Na to je ovih dana upozorila i rejting kuća S&P navodeći kako je udio kratkoročnog duga u ukupnom zaduženju vrlo visok – 51 posto (na datum 30. rujna), dok bi nakon refinanciranja taj udio trebao pasti ispod 20 posto.

Nove akvizicije zasad se na spominju, Agrokor je ulagačima tek najavio kako u idućoj godini planira za investicije odvojiti 150 milijuna eura.

Nadalje, paralelno uz ovaj aranžman novih obveznica, među investitorima se proširio glas o sklapanju novog sindikata banaka za novi zajam Agrokoru. Nije poznato je li to samo „Plan B“ ukoliko se aranžman sa obveznicima ne pokaže povoljan ili je riječ o novom sindiciranom kreditu za nekakve nove Agrokorove akcije.

Inače, najveće izdanje Agrokorovih obveznica dosada vrijedilo je 230 milijuna eura, a bilo je ujedno i najskuplje. Kupon je vrijedio 11 posto.

www.business.hr
(Zatvori)

 



Problem s oznakom žurno već je delegiran novom Vladinu timu, potpredsjedniku Ivanu Šukeru i ministru gospodarstva Đuri Popijaču, koji ustvari nastavljaju tamo gdje je stao njihov bivši kolega Damir Polančec. Prvi korak je odlazak u Bruxelles s prijedlogom novog teksta natječaja, ali i revizija dosad učinjenog u pokušaju pronalaženja investitora.

Od desetka potencijalnih kupaca na prvi su natječaj stigle samo dvije ponude, splitske tvrtke More Trogir za trogirsko brodogradilište i zagrebačkog Adriamara za Brodogradilište specijalnih objekata u Splitu. Obje ponude povjerenstvo za provedbu natječaja odbacilo je kao neprihvatljive.

Od ostalih igrača i dalje su aktualni, što su nam obojica i potvrdila, biznismeni Danko Končar i Philip Zepter, vlasnik moćne multinacionalne kompanije Zepter International. No za sada, kažu nam, nitko ih iz Vlade nije kontaktirao premda bi, smatraju, bilo dobro da Šukeru i Popijaču iznesu svoje prijedloge prije raspisa novog natječaja.

- Priznajem, u međuvremenu sam se pomalo distancirao od te priče, a u razgovoru s mojim hrvatskim partnerima procijenili smo da bi se proces kupoprodaje morao dogoditi u prvom kvartalu sljedeće godine jer sve kasnije, bojim se, samo produbljuje ionako tešku krizu hrvatskih brodogradilišta - kaže Končar.

Dodaje kako razumije da sada novi tim preuzima cijeli projekt pa će im vjerojatno trebati vremena za donošenje odluka, a one nisu nimalo jednostavne.

Blaž Buble, Zepterov hrvatski pregovarač za kupnju brodogradilišta Kraljevica, podsjeća kako su već na prvi natječaj odgovorili ponudom da oko preuzimanja tog škvera sjednu i razgovaraju u Vladi, no nikad na taj pismeni prijedlog nisu dobili odgovor.

- Iskreno, nama se ne žuri. Manje nam je bitno kad će natječaj biti raspisan, više nas zanima što će u njemu pisati. Očekujemo svakako do kraja transparentne uvjete, a ne da se mogu različito tumačiti, kakav je bio slučaj s prvim natječajem. I dalje nas zanima Kraljevica, koju upravo testiramo gradnjom prve megajahte s brendom Zepter. Zadovoljni smo kako se gradnja odvija, a gospodin Zepter osobno će doći i na porinuće planirano za sredinu prosinca - kaže Buble.

U međuvremenu se za hrvatska brodogradilišta javljaju i neki novi interesi. Nedavno je tako u “3. maju” bio predstavnik jedne metalurške kompanije iz Austrije, a dolazak su navodno najavili i Amerikanci. Premda nema službene potvrde, po svemu sudeći, u pitanju su korporacije koje naši navozi zanimaju kao moguće lokacije za rezališta brodova.

 




www.seebiz.eu
(Zatvori)

Domaća naftna kompanija Ina, unatoč krizi i niskoj cijeni nafte na svjetskom tržištu, prošla je financijski nešto bolje u prvih devet mjeseci ove godine od moćnog Royal Dutch Shella. Prihodi od prodaje najveće domaće energetske kompanije u prvih devet mjeseci iznosili su 14,2 milijarde kuna i bili su u odnosu na prošlu godinu manji za 32,6 posto. Na godišnjoj razini pala je i Inina dobit. Devetomjesečnih 547 milijuna kuna neto dobiti manje je za gotovo 60 posto u odnosu na 2008. godinu. Shellovi prihodi u istom su se razdoblju spustili na 197,1 milijardu dolara, dok je dobit nakon oporezivanja iznosila 10,7 milijardi dolara. Ako se ovogodišnji rezultati usporede s prošlom godinom, anglo-nizozemska “multinacionalka” i te kako je osjetila recesiju i pad cijena nafte. Naime, prihodi su manji za čak 47,7 posto, a dobit je srezana za 64 posto.

Ina pobijedila CROBEX
Devetomjesečni pad zarade po dionici Shella manji je za neznatni jedan postotak u odnosu na pad dobiti. Kad se već spominju dionice, Inini dioničari imaju razloga za zadovoljstvo i zbog devetomjesečnog rasta dionice od 47,8 posto. Pritom je Inina dionica uspjela “pobijediti” i indeks CROBEX koji je od početka siječnja pa do kraja rujna porastao za 24 posto. Shellova dionica u istom je razdoblju oslabila neznatnih 0,8 posto. Što se tiče poslovanja u sljedećoj godini, energetske kompanije u svijetu imaju razloga za optimizam. “Tijekom iduće godine s oporavkom globalne gospodarske aktivnosti očekuje se i oporavak potražnje za energentima u Europi. Također je izgledna daljnja konsolidacija u energetskom sektoru, kao i rast obnovljivih izvora energije, kao i ulaganja u ovaj segment”, smatra Zdeslav Šantić, glavni makroekonomist SG – Splitske banke. Optimistični tonovi mogli bi se stoga sljedeće godine čuti i iz Ine. “Dugoročno gledajući, očekuje se nastavak rasta potrošnje energije u Hrvatskoj. U nadolazećim godinama može se očekivati nastavak pada domaće proizvodnje te daljnji rast ovisnosti o uvozu energenata. Tijekom 2010. očekuje se stabilizacija potražnje za energentima nakon pada zabilježenog u ovoj godini, što bi se trebalo povoljno odraziti i na Inino poslovanje”, smatra Šantić. No upozorava kako država Inu koristi i kao instrument.

Socijalna politika
“Na rezultate Inina poslovanja uvelike utječe i politika cijena energenata u Hrvatskoj kroz koju se u znatnoj mjeri ostvaruju i određeni ciljevi socijalne politike”, ističe Šantić. Iako su mediji spekulirali o mogućem ulasku ruske kompanije Surgutnjeft u vlasničku strukturu Ine, to je prošli tjedan iz ruske kompanije i službeno demantirano. No Igor Dekanić, profesor na zagrebačkom Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu, smatra da Surgutove demantije treba uzeti s određenom rezervom. “Vrijeme će pokazati je li Surgutnjeft doista zainteresiran za Inu”, kazao je Dekanić. Prema njegovu mišljenju, poslovanje Ine u sljedećoj godini ovisit će o ukupnoj gospodarskoj situaciji u Hrvatskoj. “Pretpostavljam da će 2010. biti godina izlaska iz krize”, smatra Dekanić. Što se tiče situacije u globalnom energetskom sektoru, Dekanić je mnogo optimističniji. “Ako dođe do gospodarskog oporavka, a on je prema predviđanjima OECD-a izgledan i već se dogodio u dijelu zapadnih i azijskih gospodarstava, doći će i do znatnog porasta potražnje za energijom. Rast globalnoga energetskog sektora trebao bi u tom slučaju biti neznatno manji od rasta BDP-a”, ističe Dekanić.

Rafinerije

Nastavak modernizacije
U sljedećoj godini očekuje se nastavak modernizacije Ininih rafinerija u Rijeci i Sisku, a očekuje se i nastavak proizvodnje sa sirijskih naftnih nalazišta. Nastavak sirijskog projekta najavio je i Mol.

www.poslovni.hr

(Zatvori)

Kako je SEEbiz prenio, ta biotehnološka tvrtka potpisala je ugovor sa Pfizerom, vrijedan milijune dolara, kojim je američka kompanija kupila licencirana patentna prava na otkriće proteina do kojeg je Genera (ZSE:VERN-R-A) došla u suradnji s Medicinskim fakultetom.

Iz Genere poručuju da se ugovor između Pfizera i Genere ne odnosi na tu kompaniju, Generu d.d. koja kotira u prvoj kotaciji Zagrebačke burze, već na društvo Genera istraživanja d.o.o. koja trenutno nije u sastavu Grupe Genera niti je njezino povezano društvo.

Kako god bilo, investitori su prijepodne podigli dionice Genere 16,1 posto, na 65,07 kuna.






www.seebiz.eu
(Zatvori)