Šef, osnivač i do skoro najveći vlasnik Orca, Francuz Jean-Francois Ott, priznao je da nisu ispunjeni uvjeti američkog investitora. Orco nije u utvrđenom roku proveo restrukturiranje duga u dogovoru s najvažnijim vjerovnicima. Ott je zakazao sastanak s  vjerovnicima za 16. prosinca, ali to i se ne spominje u ovom priopćenju.

Umjesto toga, Ott, sasvim neočekivano, najavljuje da namjerava pojačati svoju diviziju u hotelijerstvu! U proljeće se govorilo o koncentraciji Orca na poslove u developerstvu, prodaji i najmu poslovnog i stambenog prostora, i prodaji imovine u drugim sektorima, razmišljalo se i o prodaji Sunčanog Hvara (ZSE:SUNH-R-A)..

A sada, u ništa lakšoj, možda čak i težoj situaciji, Ott želi usmjeriti poslovanje u hotelijerstvo i planira tijekom pet godina povećati broj hotela u vlasništvu tvrtke s 11 na 35. Sve to u vrijeme najteže dosad krize u hotelijerstvu u regiji i nakon što je lani Orco već prodao polovicu hotela AIG-u.






www.seebiz.eu
(Zatvori)

U utorak je tako cijena referentne košarice OPEC-ove nafte dosegnula 77,88 dolara po barelu, uslijed popuštanja zabrinutosti vezanih uz državnu tvrtku emirata Dubai, Dubai World.

To je rast od 1,67 dolara po barelu sa 76,21 dolara koliko je barel OPEC-ove nafte stajao u ponedjeljak, te u skladu s rastom na tržištima dionica pod utjecajem vijesti da je posrnula grupacija Dubai World započela pregovore o restrukturiranju.

Na OPEC-ovih 12 zemalja-članica otpada više od trećine svjetske proizvodnje nafte.

www.business.hr
(Zatvori)

Agrokor je zaključio aranžman za svoje nove obveznice: član uprave Agrokora Ivan Crnjac kazao je da je ukupan plasman vrijedan je 400 milijuna eura uz kupon vrijedan 10 posto, dok prema podacima s tržišta početni prinos za tu vrijednosnicu iznosi 10,625 posto, odnosno 827 baznih poena iznad Bunda. Prema posljednjim dostupnim informacijama, interes ulagača bio je veći, pa su se predbilježili za iznos od ukupno 700 milijuna eura.

„Najveći svjetski ulagači podržali su ovo što je danas Agrokor napravio, a to teško mogu napraviti i neke države. Mi smo preko 15 godina na svjetskom tržištu kapitala, a ove obveznica će nam omogućiti da refinanciramo svoje dugove i značajno podržimo svoje partnere, kazao je sinoć Ivica Todorić, vlasnik Agrokor“, na izvanrednoj konferenciji za novinare koji su se u sjedištu tog koncerna okupili u velikom broju.

Todorić je prokometirao cijenu obveznice rekavši da je to odlična cijena, obzirom na okolnosti.

„Cijena je visoka, ali i nije visoka. Na tu cijenu je nešto utjecao i šok iz Dubaija, ali u konačnici, dobili smo odlično cijenu, kazao je, te dodao kako je ovaj aranžman senzacionalna i fantastična priča.

Agrokorov aražman inače došao je podržati i Franjo Luković, predsjednik Uprave Zagrebačke banke koji je Todoriću došao čestitati u ime aranžera

„ Izdati 400 milijuna eura vrijedne obveznice na današnjem volatilnom tržistu izniman je upjeh za jednu privatnu kompaniju, a plasman su podržali inozemni investitori i domaći ulagači“, poručio je Luković.

U Agrokoru su se, kako smo ranije pisali, nadali jednocifrenoj kamati, no kupon od 10 posto prilično je visoka cijena za ovu obveznicu.

Jamnica i PIK jamče

Agrokor (čiji je rejting prema agencijama B2/B) obveznicu izdaje na rok od sedam godina, pri čemu je četiri iduće godine ne mogu iskupiti (7NC4), a rejting joj je Senior Unsecured Notes. Agrokor ovaj put za osiguranje izdanja koristi garancije svojih tvrtki kćeri. Kako je objavljeno na Zagrebačkoj burzi, jamstva daju Jamnica i PIK Vinkovci, ali ne zna se njihov iznos. Obje su tvrtke navele da će „ukupan najveći mogući iznos jamstava biti ograničen do iznosa dopuštenog primjenjivim prisilnim propisima“.

Obveznica će se izlistati na Luksemburškoj burzi, a aranžman su vodili BNP Paribas i UniCredit. U izdanju su im pomagali Alpha banka, Erste, Privredna banka Zagreb, Raiffeisen i Societe Generale.

Tijekom prošlotjednog road showa u europskim gradovima, te na kraju u Zagrebu u sjedištu Agrokora, trojac koji je vodio prezentacije i razgovore s investitorima (Ljerka Puljić, Tomislav Lučić i Ivan Crnjac) nadao se izdanju po jednoznamenkastoj kamati, ali investitori su očito tražili mnogo više od devet posto.

Prema izvorima bliskim kompaniji, već u startu znali su da bi moglo biti „čupavo“, pa su bili spremni i na ovakav rasplet i visoku cijenu izdanja obveznice. Ono što nisu mogli unaprijed znati da će dogoditi jest šok koji je stigao iz Dubaija. Iako je knjiga upisa ulagača trebala biti zaključena još u petak, kao i cijena izdanja, stvar se prolongirala za dva dana dok se taj šok nije malo rasplinuo, a ulagači opet skupili hrabrost za ulaganje. Za njih će ovo biti visokoprinosno investiranje.

Premija na državni dug

Agrokor je dosada najskuplje svoje obveznice plaćao po cijeni 11 posto (izdane 2002. i 2004. u iznosu ukupno 230 milijuna eura). Sadašnjih 10,625 ulagačima daje veliku premiju u odnosu na, primjerice, državna izdanja. Država je tako u svibnju izdala euroobveznice po cijeni 6,5 posto (iznos je 750 milijuna eura), a zadnje izdanje vrijedno 1,5 milijardi amerčkih dolara plasirala je za cijenu 6,75 posto.

Novac od izdanja koristit će se za refinanciranje postojećih dugova: vraćanje mosnog kredita za iskup prijašnjih obveznica vrijednih 150 milijuna eura (iskupljeno prošli tjedan) i pretvaranje sadašnjih kratkoročnih u dugoročne obveze.

www.business.hr

(Zatvori)

List postavlja pitanje da li je na pomolu novi "slučaj Island". Financijski sustav ove zemlje doživio je potpuni kolaps uslijed globalne kreditne i financijske krize, zbog čega su joj u pomoć pritekli MMF i članice EU. Poslije godina rasipništva i organizacije Olimpijskih igara 2004. Grčka, nije uspjela obuzdati državni dug i nalazi se blizu granice kada će morati otkazati otplatu svih zajmova, piše dopisnik Guardiana iz Atene pozivajući se na ocjene komentatora.

Neugodna mogućnost da jedna članica eurozone neće moći otplaćivati svoj dug - isti su kao i izgledi o kojima su razmišljali investitori poslije krize u Dubaiju, a to je izazvalo pad vrijednosti dionica na burzama širom svijeta, dodaje se u tekstu.

Guardian prenosi i ocjenu grčkog ekonomskog komentatora Janisa Papakonstantinua da povjerenje u grčku ekonomiju neće biti vraćeno preko noći i da joj je sada potrebno da partneri "prestanu da joj ne vjeruju" sve dok ne uslijede opipljivi rezultati.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Naime, u siječnju 2008. godine Hrvatska je isplaćivala 1430 mirovina za pripadnike HVO-a, a od listopada ove godine broji čak 6400 korisnika mirovina. Kako je upozorila Mirjana Bađun, analitičarka Instituta za javne financije, u proračunu za narednu godinu nije jasno koliko je točno novca izdvojeno za ta davanja.

Jedan od mogućih razloga zbog kojeg je došlo do više nego naglog porasta broja pripadnika HVO-a na teret Republike Hrvatske Bađun vidi u tome što je međunarodni ugovor koji je regulira prava stradalnika rata u BiH stupio na snagu 2006. godine.

Iako je premijerka Jadranka Kosor nekoliko puta najavljivala da će preispitati sustav povlaštenih mirovina, proračunske brojke otkrivaju da se po tom pitanju nije ama baš ništa poduzelo.

www.business.hr

(Zatvori)

U Zagrebu su tražene cijene nekretnina smanjene dodatnih 0,8 posto u odnosu na mjesec prije, a na godišnjoj su razini manje 5,3 posto.

Na Jadranu, nakon pada u posljednjih pet mjeseci, tražene cijene porasle su u studenome 0,3 posto, dok su na godišnjoj razini pale 5 posto.

Domenico Devescovi, voditelj Centra nekretnina, napominje kako se, sukladno njihovim predviđanjima, nastavlja korekcija traženih cijena nekretnina u Zagrebu. Na Jadranu je u studenome zabilježen lagani porast traženih cijena, ali za preokret trenda je potrebno da se rast nastavi i u idućim mjesecima.

Do kraja godine u Centru nekretnina očekuju nastavak korekcije traženih cijena nekretnina u Zagrebu i na Jadranu.

Prosječna tražena cijena stana u Zagrebu u studenom je iznosila 1881 euro po četvornom metru, što je u odnosu na prethodni mjesec pad 1,1 posto, odnosno pad 6,9 posto u odnosu na studeni 2008.

Stanovi u centru i dalje su najskuplji s prosječnom cijenom 2426 eura/m². Najniže cijene stanova su u Dubravi, gdje prosječna cijena iznosi 1517 eura/m².

U odnosu na stanove u Zagrebu cijena četvornog metra kuća niža je u prosjeku 30 posto. Prosječna tražena cijena za kvadrat kuće u Zagrebu i okolici u studenome je iznosila 1309 eura, što znači da se gotovo i nije mijenjala u odnosu na prethodni mjesec (0,2 posto). U odnosu na studeni 2008., ili na godišnjoj razini, tražene cijene kuća narasle su 0,9 posto.

Usporedba traženih cijena stanova u Zagrebu u studenome ove sa studenim prošle godine pokazuje pad u gotovo svim dijelovima grada. Najveći pad zabilježen je u Dubravi, 11,1 posto, te na istoku grada gdje su cijene na godišnjoj razini pale 9,1 posto.

Najmanji pad traženih cijena na godišnjoj razini u Zagrebu je zabilježen za stanove na sjeveru (2,8 posto) te jugozapadu grada (2,2 posto).

www.business.hr
(Zatvori)

Kako se navodi u kratkom priopćenju, Janaf (ZSE:JNAF-R-A) i Lukoil Croatia d.o.o. potpisali su Ugovor o skladištenju naftnih derivata u Janafovim skladišnim prostorima za razdoblje od 1. siječnja 2010. godine do 31. prosinca 2013. godine. Jutros smo objavili kako je istovjetan ugovor Janaf sklopio i s OMV-om Hrvatska.






www.seebiz.eu
(Zatvori)

Europska komisija utvrdila je financijski okvir pomoći za Hrvatsku, odnosno godišnju visinu potpora na koje ovdašnji poljoprivrednici i ribari mogu računati nakon ulaska u punopravno članstvo Unije. Iako o detaljima okvira nema službenih pojašnjenja, može se reći da je iz Bruxellesa u Zagreb stigla jedna dobra i jedna manje dobra vijest.Dobra vijest je odluka da Hrvatska godišnje za ruralni razvoj može računati na 352 milijuna eura uz najavu kako bi taj iznos u cijelosti mogla dobiti već za 2014. godine. Naime, EK novce za Hrvatsku iz zajedničke blagajne veže uz 2012. što konkretno znači da tu godinu smatra ulaznom u punopravno članstvo. Je li toj darežljivosti kumovala ukupna politika Unije koja sve više novca odvaja za razvoj ruralnih prostora, dvojba je na koju još nema odgovora.

Ruralna područja
S obzirom na kriterij (150 stanovnika/km2) koji koristi EU, 91,6 posto prostora Hrvatske ruralne je naravi. Čak 88,7 posto svih naselja u RH u ruralnom je području. Iznimke su Zagreb (1216) i Međimurska županija (162,4), dok je Varaždinska granična sa 146,4 stanovnika/km2. Strategijom ruralnog razvoja RH u razdoblju 2009. - 2013. za svaku kalendarsku godinu istaknut je iznos od 1,5 milijardi kuna, no taj plan ove godine neće biti ostvaren. Unija je pripravna za ukupan razvoj ruralnih prostora (što ne isključuje poljoprivredu, ali širi investiranje na seoski turizam, male prerađivačke pogone, društvenu infrastrukturu i sl.) već u 2012. dati 201,3 milijuna eura, za 2013. najavljuje 281,5 milijuna te za 2014. već spomenutih 352 milijuna eura. Treba se nadati kako će i mjerodavno ministarstvo i lokalna uprava, ali i sami poljoprivrednici prihvatiti taj izazov. Iskustvo stečeno povlačenjem sredstava iz SAPARD-a, gdje od ponuđenih 25 milijuna eura u četiri godine nismo uspjeli iskoristiti ni 50 posto, moralo bi biti poučna opomena.

 Manje dobra vijest je odluka o financijskoj kvoti za izravna plaćanja. Hrvatska je u pregovaračkim stajalištima izvijestila EK da je u 2008. za potpore u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju utrošila 3,83 milijarde kuna i zatražila da iz blagajne EU godišnje dobije 80 posto svih potpora. Prijedlog za sada nije prošao, odobren je iznos od 373 milijuna eura, no bit će dosegnut za 10 godina. U 2012. Hrvatska će iz blagajne u Bruxellesu dobiti tek 25 posto od visine potpora koje primaju poljoprivrednici u EU 15, što je 93,25 milijuna eura. U 2013. sredstva se dižu na 35 posto, 2014. na 40 posto, da bi potom godišnje rasla po 10 posto. Ta je križaljka primijenjena za 11 novopridošlih članica, iznimka je bila samo Slovenija kojoj je za prvu godinu odobreno 60 posto sredstava prema EU 15. Hrvatski pregovarači sljedećih tjedana ustrajat će na dizanju letvice uz zahtjev da se dopusti ostatak do sadašnjih 100 posto namaknuti iz proračuna RH. Argument je podatak da Hrvatska već desetak godina daje potpore, dok nove članice EU (osim Slovenije) nisu imale tu praksu. Hoće li EK pokleknuti argumentima hrvatskog tima, znat će se uskoro.

Naknade za lovostaj
Neka iskustva otkrivaju da su pojedine članice u konačnici prošle povoljnije nego su u startu tražile. Slovačka je tako kroz prvi zahtjev iznijela da ima 992.000 ha oranica, a zaključno su joj odobrene površine od 1,003 milijuna hektara. Prema prvim naznakama financijski okvir donosi dobre vijesti iz Bruxellesa i ribarima. Za 2012. spominje 17,8 milijuna eura, a za 2013. već 25,1 milijun eura.U okviru su brojne naknade pomoću kojih se ribarima olakšava prihvaćanje određenih restriktivnih mjera. Dobar primjer, iznosi Katavić, naknada je za vrijeme lovostaja koja je uobičajena u EU.

Gubitak za uzgoj i preradu
Pristupanjem u EU dogodit će se korjenita promjena trenutačnog modela poticanja ribarskog sektora. Gubitnicima će se osjetiti korisnici poticaja u uzgoju i preradi ribe, dok će oni poduzetniji, tzv. project oriented odmah biti na dobiti, ocjenjuje Ivan Katavić, bivši državni tajnik za ribarstvo. Zakonska regulativa u EU jako skrbi o razvoju ruralnog prostora u kojem je ribarstvo važna gospodarskih sastavnica.

www.poslovni.hr

(Zatvori)