'Odmah nakon što je Vlada RH na svojoj internetskoj stranici objavila dokument 'Prva izmjena i dopuna Ugovora o međusobnim odnosima dioničarima koji se odnosi na INA - Industriju nafte d. d.', Državno odvjetništvo Republike Hrvatske još 20. studenog 2009. zatražilo je od nadležnih tijela dostavu svih ostalih ugovora vezanih za odnose INA-e i MOL-a, i to posebice glavni Ugovor o plinskom poslovanju te druge ugovore. Dostava ugovora zatražena je radi utvrđivanja je li sklopljenim ugovorima eventualno nanesena šteta Republici Hrvatskoj', stoji na stranicama DORH-a.

Mađarski Portfolio.hu prenosi jučerašnju izjavu predsjednika Stjepana Mesića da će zatražiti od Uskoka da ispita bivšeg premijera Ivu Sanadera i bivšeg ministra gospodarstva Damira Polančeca o detaljima dioničarskog ugovora između Ine i Mola.

Poslovni mađarski portal Portfolio.hu donosi kratak komentar:

'Povlačenje konopa u Hrvatskoj se nastavlja. Vjerujemo kako se iza ove priče krije izdvajanje plinskog poslovanja iz Ine, koje je bilo predviđeno dioničarskim ugovorom i do sada je već trebalo biti zaključeno. Ne treba posebno naglašavati kako MOL to želi zaključiti čim prije. Ne bi trebalo dugo čekati prije nego što sljedeće vijesti u ovome isplivaju u tisku.'

www.seebiz.eu

(Zatvori)

D&B predviđa da će, zbog kreditne krize, pritiska na tečaj i obveza podmirivanja dugova prema inozemstvu, plaćanje stranim tvrtkama ostati problem za hrvatska poduzeća, posebno ima li se u vidu njihova smanjena profitabilnost tijekom recesije.Pritom navode podatke da je na kraju trećeg tromjesečja 24,5 posto plaćanja hrvatskih poduzeća stranim poduzećima kasnilo više od 30 dana od ugovorenih rokova, 64,2 posto izvršeno je u dogovorenom roku, dok je 9,9 posto plaćeno sa 60 ili više dana kašnjenja, a 2,7 posto kasnilo je više od 120 dana.

U izvješću se navode podaci Državnog zavoda za statistiku, prema kojima je industrijska proizvodnja u rujnu bila 9,6 posto manja nego u istom prošlogodišnjem mjesecu. D&B procjenjuje da će pad industrijske proizvodnje u 2009. biti 8,7 posto, a za 2010. predviđa rast malo niži od dva posto, čemu će, kako se navodi, pripomoći skromni rast privatne potrošnje. Ipak, visoka nezaposlenost i male male plaće će negativno utjecati na oporavak tržišta, dodaje se.D&B prognozira se da će stanovništvo i poduzeća i dalje zbog stroge bankovne politike biti ograničeni u posuđivanju novog kapitala.

Pritom poduzeća koja izvoze mogu očekivati poboljšanje s obzirom na procjene da će se svjetska trgovina u 2010. porasti. D&B predviđa realni porast izvoza od 0,8 posto u 2010. godini.Analitičari D&B-a kao razlog za optimizam navode nastavak pregovora o pristupanju Hrvatske EU-u koji su obnovljeni u listopadu nakon prestanka slovenske blokade. Podsjećaju da je Hrvatska otvorila 28 od 35 poglavlja. D&B očekuje da će Hrvatska moći završiti pregovore do sredine 2010.






www.liderpress.hr
(Zatvori)

Na račun Plive u posljednje se vrijeme sve češće može čuti opaska o tome postoji li više uopće ta kompanija koja je svojedobno punila stupce novina. Na radost Uprave koja je očito postigla svoj cilj jer u medijima su bile samo ružne priče.

(Zatvori)

Građanima koji žele ulagati u zlatne poluge, takozvano monetarno ili investicijsko zlato, na raspolaganju su samo dvije opcije: žele li ga osjetiti u ruci, nema im druge nego put pod noge, u Sloveniju, Austriju... ili mogu iz svog doma ulagati u udjele u svjetskim fondovima čiji je kapital zlato.

- Sve više ljudi iz Hrvatske dolazi k nama kupiti zlatne poluge. Prethodno naruče zlato po cijeni koja taj dan vrijedi na Londonskoj burzi i po kojoj ga plate dan, dva kasnije kada doputuju po njega. Što oni rade s tim polugama, ne znam. Neki ih vjerojatno spremaju u sefove kod rodbine i prijatelja – kaže Ivan Moro, vlasnik tvrtke “Moro”, koji kaže da interes za investicijskim zlatom velik jer ga ljudi smatraju dugoročno dobrim zaštitnikom od inflacije.

Svijetom vlada zlatna groznica, jer je, primjerice, samo lani prosječna cijena zlata skočila za 25 posto na 872 dolara po unci, 28. lipnja ove godine bila je 940 dolara, a sada obara povijesne rekorde krećući se na razini oko 1200 dolara za uncu.

Dok je u Frankfurtu ove godine postavljen prvi automat za kupnju zlatnih pločica i tabla, koji funkcionira slično kao bankomat – ubaciš novac ili karticu, a ispadne zlato, a poduzeće koje je krenulo u taj posao planira ih postaviti po Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, u Hrvatskoj je nemoguća misija doznati zbog čega se zlatne poluge ne mogu kupiti i kod nas, zašto se investicijsko zlato smatra luksuzom i na njega se plaća 30 posto poreza na luksuzne proizvode.

Kad se tomu pribroji PDV i carina, to mu cijenu diže za 58 posto, što je golem teret, osobito kad se usporedimo s EU-om gdje je investicijsko zlato pošteđeno oporezivanja.

Na pitanja ima li u Hrvatskoj zakonskih ograničenja za promet zlatnim polugama, smiju li poduzetnici slobodno trgovati njima i prodavati ih građanima... dobili smo odgovore koji nam nisu ni najmanje razjasnili stvari. Iz Hrvatske narodne banke (HNB) su nam kratko i jasno poručili da nemaju nadležnosti ni u pogledu regulative ni u pogledu domaćeg ili međunarodnog trgovanja zlatom, režima uvoza i izvoza, carinskih propisa i obveza.

U Ministarstvu financija su nam rekli da je PDV-a na uvoz zlatnih poluga i na njihov promet u zemlji oslobođena samo HNB. Poseban postupak oporezivanja investicijskog zlata koji je propisan u EU-u, Hrvatska će implementirati danom pristupanja u Uniju, tvrde u tom ministarstvu iz kojeg nismo uspjeli dobiti odgovor smiju li danas poduzetnici u Hrvatskoj otvoriti trgovinu zlatnim polugama.

Premda su nas mnogi sugovornici s kojima smo kontaktirali za ovu temu upućivali na Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva koje izdaje dozvole za uvoz i izvoz zlata, na toj su nam adresi kazali da oni izdaju dozvole samo za nemonetarno zlato, neobrađeno ili u obliku poluproizvoda ili praha, te da su ih ove godine izdali 33. A promet monetarnim zlatom - zlatnim polugama – ni u kojem slučaju nije u njihovoj nadležnosti.

Tako nam na koncu ostaje zaključiti samo da se u Hrvatskoj možda smije, a možda i ne smije imati trgovina zlatnim polugama te da ih (opet možda) nema zbog nemalog poreznog tereta koji bi taj posao učinila – neisplativim. Jednog uglednog hrvatskog zlatara pitali smo kako on nabavlja zlato, a pristao je razgovarati samo uz uvjet da ostane anoniman.

Veli da u Hrvatskoj legalno može kupiti lomljeno zlato, na njega ne plaća porez na luksuz, a kada izradi nakit, onda ga je dužan obračunati kupcima, jednako kao i PDV. Pripovijeda da su ga u nekim domaćim bankama blijedo gledali kada je pokušao kod njih kupiti zlatne poluge, onako kako ih nabavljaju njegovi kolege u Europi. Banke nemaju ni grama zlata, jednostavno ga ne drže.

- Stanje je katastrofalno. Kad nas svatko svoje propise provodi i jednu stvar na tri načina tumači, administracija je beskrajna - tuži se ovaj zlatar. Pa ako je čovjek i pretjerao, naš pokušaj da na krajnje jednostavna pitanja od nadležnih dobijemo konkretne odgovore, svjedoči da nije daleko od istine.

Oni koji žele investirati u zlato, ne bi smjeli smetnuti s uma da im nitko ne može jamčiti dobitak, unatoč sjajnim prognozama za daljnji rast cijene zlata. Ne bi trebali zaboraviti ni onu staru uzrečicu da nije dobro držati sva jaja u istoj košari pa tako analitičari Erste grupe preporučuju da se od pet do 10 posto imovine uloži u ovaj plemeniti metal.

- Moja osobna preporuka je za građane koji uopće imaju slobodan financijski potencijal, da u zlato ulože jednu trećinu tog potencijala. Na to pitanje ne postoji apsolutan odgovor, to je stvar osobnih preferencija. U kreiranju osobnog portfolia bitna je ravnoteža ulaganja sa stajališta prinosa i rizika. Znači, kod investicijskog zlata se radi o dugoročnom i niskorizičnom ulaganju, sa stabilnim, ali relativno niskim prinosom - smatra prof. Mira Dimitrić s Ekonomskog fakulteta iz Rijeke.




www.seebiz.eu
(Zatvori)

Uvjeti EdF-ova sudjelovanja bit će definirani u sljedećih nekoliko mjeseci, navodi se u priopćenju talijanske tvrtke.
"Predsjednik uprave Gazproma Aleksej Miller i glavni direktor ENI-ja Paolo Scaroni potpisali su sporazum kojim je omogućen ulazak francuskom EdF-u u projekt gradnje plinovoda Južni tok", priopćio je ENI.

Miller je po izvješćima ruske agencije RIA-e izjavio da će EdF preuzeti 10-postotni udio u projektu Južni tok, kojim bi plin iz središnje Rusije stizao do Italije i jugoistočne Europe, zaobilazeći Ukrajinu, prenose ruska agencija RIA-Novosti.

Francusko sudjelovanje još nije službeno potvrđeno. "Priželjkujemo ulazak tako važnog partnera u projekt", rekao je Scaroni talijanskim medijima.

Plinovod Južni tok konkurira projektu Nabucco koji podupire Europska unija a prve pošiljke plina trebale bi poteći 2013.





www.seebiz.eu
(Zatvori)

Ericsson Nikola Tesla i BH Telecom potpisali su 30 milijuna kuna vrijedne ugovore vezane uz modernizaciju fiksne, servisne i mobilne mreže koja će unaprijediti performanse mreža BH Telecoma.

"Novi ugovori s BH Telecomom dodatno potvrđuju naše dugogodišnje partnerstvo. Nastavak je to plodne suradnje u modernizaciji telekomunikacija Bosne i Hercegovine koja je građanima ove države ponudila niz atraktivnih usluga koje olakšavaju svakodnevni život, a bosansko-hercegovačkim tvrtkama omogućuje efikasnije poslovanje", rekla je o novim ugovorima predsjednica Ericssona Nikole Tesle Gordana Kovačević.

www.business.hr
(Zatvori)

Vlada je, naime, danas odbila ponude koje su u prvom krugu privatizacije bile podnijete za Brodotrogir (ponuda tvrtke More Trogir) i Brodosplit - Brodogradilište specijalnih objekata (BSO) Split (tvrtke Adria Mar), te odlučila o pristupanju prodaji dionica i udjela u pulskom Uljaniku, riječkom 3. maju, Brodograđevnoj industriji Split, Brodotrogiru, Brodogradilištu Kraljevica i BSO.

Pritom je Vlada zadužila Hrvatski fond za privatizaciju da za drugi krug privatizacije pripremi svu potrebnu ponudbenu dokumentaciju, obrasce i druge akte te da pripremi i objavi javni poziv za prikupljanje ponuda za kupnju dionica i poslovnih udjela. Javni poziv će se objaviti 6. siječnja 2010. godine, stoji u vladinoj odluci.

Pred drugim smo krugom privatizacije brodogradilišta, istaknula je premijerka Jadranka Kosor, a ministar gospodarstva, rada i poduzetništva Đuro Popijač najavio je natječaje za drugi krug. Podsjetio je pritom da je natječaj za prvi krug privatizacije bio raspisan 1. kolovoza ove godine, a rok za ponude bio je do 30. rujna do kada su otkupljene bile 34 ponudbene dokumentacije.

Valjane ponude dale su samo tvrtka More Trogir za Brodotrogir i Adria Mar za BSO, a povjerenstva zadužena za privatizaciju brodogradilišta u svojoj su analizi zaključila da ni jedna ne zadovoljava obvezne uvjete natječaja, pa su Ministarstvu gospodarstva, a ono Vladi predložili da se te ponude odbiju, kratko je podsjetio Popijač.






www.poslovni.hr
(Zatvori)

Cijene barela sirove nafte na američkom tržištu porasle su 48 centa na 77,08 dolara. Na tržištu u Londonu barel je poskupio 72 centa na 78,60 dolara.

"Tržišta nafte oporavila su se u četvrtak nakon dva dana gubitaka, zahvaljujući potpori slabijeg dolara. Tržišni sudionici ipak će možda ostati na oprezu zbog neočekivano visokih zaliha koje baš i ne odražavaju zdravu potražnju", zaključili su analitičari iz londonskog Sucden Researcha.

Zahvaljujući slabijem dolaru nafta čije su cijene iskazane upravo u zelenoj novčanici pojeftinjuje za imatelje drugih valuta, što potiče kupovine. Dolar je u četvrtak oslabio prema euru, spustivši se na 1,5125 dolara za euro.

U međuvremenu je najnovije tjedno izvješće američke vlade, objavljeno u srijedu, pokazalo rast zaliha sirove nafte za 2,1 milijuna barela dok su analitičari očekivali njihov pad za 1,3 milijuna barela. Zalihe benzina skočile su pak na četiri milijuna barela, umjesto očekivanih 900 tisuća barela.

"Zasada nema naznaka o jačanju potražnje u SAD-u", zaključio je Barclays.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) izvijestila je pak da je cijena referentne košarice njezine nafte u srijedu pala na 77,31 dolara za barel, u usporedbi s 77,88 dolara koliko je bilo zabilježeno u utorak.





www.seebiz.eu
(Zatvori)