Uvjeti u drugom krugu privatizacije hrvatskih brodogradilišta neće se mijenjati u odnosu na propali pokušaj prodaje krajem rujna, no Hrvatska je od Europske komisije zatražila produljenje drugoga kruga, ali i razgovarala o nalaženju alternativnog rješenja u slučaju neuspjeha. Naime, ako na natječaju najavljenom za 6. siječnja ne bude kupaca, brodogradilišta bi trebala otići u stečaj, a tisuće radnika na ulicu.

Hrvatska delegacija predvođena državnom tajnicom Ministarstva gospodarstva Tamarom Obradović-Mazal i predsjednicom Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) Olgicom Spevec održala je u srijedu sastanak u Bruxellesu gdje je trebala izreći navedene prijedloge. Premda do zaključenja broja nismo dobili odgovor Europske komisije ni zaključke sastanka, hrvatski diplomat u Bruxellesu potvrdio nam je da “osnovni uvjeti ostaju isti”. “Riječ je tek o tehničkom sastanku”, dodao je. Predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević također kaže kako novih uvjeta neće biti.“U Bruxelles je otišla tehnička delegacija kako bi produžila rok trajanja drugoga kruga”, kaže Matijašević, koji je dan prije imao sastanak u Vladi o toj temi. Posljednji je put s Komisijom usmeno dogovoreno da će rok trajati mjesec dana što je, ističe, “neozbiljan i prekratak rok”.

“Drugi krug će se održati u vrijeme blagdana kada su i potencijalni kupci na odmoru”, kaže on. Prema njegovim riječima razrađuju se alternative potencijalnom stečaju. O sastanku na kojem je Vlada obavijestila Bruxelles o datumu novoga kruga, direktori brodogradilišta ne znaju ništa. “Službeno nas nitko nije obavijestio. Ne znam ni hoćemo li se ovaj tjedan sastati s Vladom”, kaže direktor jednog brodogradilišta. Ističe da su poslali nekoliko zahtjeva Vladi, a jedan od ključnih je i vrednovanje pomorskog dobra.







www.poslovni.hr
(Zatvori)

"Suglasni smo u tome da jednokratni porez na bonuse treba razmotrit kao jedan od prioriteta, zato što su bonusi za 2009. dijelom porasli zbog poticaja koje su države dale bankovnom sustavu", kazala su dvojica čelnika u uvodniku Wall Street Juournala.Bonus bi se uveo u okviru dugoročnog globalnog sporazuma između banaka i društava koje opslužuju, i trebao bi odražavati odgovornosti bankovnog sustava i rizike koje predstavljaju za bankovni sustav u cjelini.Uz ostale prijedloge navedeni sporazum "zajamčio bi da se financijske institucije ne smiju koristiti inozemnim poreznim rajevima jer bi time pobile doprinos koji duguju građanima zemlje u kojoj posluju", napisala su u uvodniku WSJ-a dvojica čelnika.Gospodarska kriza stvorila je svijest o tome da je gospodarstvo globalno i da nadilazi granice jedne zemlje. Stoga je jasno da se mjere moraju poduzeti na globalnoj razini, zaključili su Brown i Sarkozy.






www.liderpress.hr
(Zatvori)

Tvrtka Cervesia Zagreb je tijekom srijede i službeno preko Zagrebačke burze objavila ponudu za preuzimanje Zagrebačke pivovare. Rok za prihvaćenje ponuđenog otkupa ukupno 174.218 dionica po cijeni od 3791,30 kuna za dionicu je 28 dana. Nakon toga je moguće, najavljuju u Cervesiji, povlačenje dionica sa Zagrebačke burze.
Maštu investitora mogla bi zagolicati i najava da će se dioničarima podijeliti ukupno 28 milijuna eura dividenda. Prema okvirnim izračunima, dioničari bi mogli dobiti oko 330 kuna dividende po dionici. Veliki institucionalni ulagači koji u svom portfelju imaju i dionice Zagrebačke pivovare, kao i svi ostali dioničari, dobili bi 26 posto veću dividendu. Investitori poput Raiffeisen obveznoga mirovinskog fonda dobili bi po toj osnovi dodatnih 6,3 milijuna, a PBZ/CO mirovinski fond oko 2,7 milijuna kuna. Međutim, veliki ulagači su svjesni da većinski vlasnik s velikim udjelom dionica može usmjeravati politiku i financije tvrtke po svojem nahođenju, uključujući i povlačenje s burze. Zbog toga u tim institucijama smatraju da će vjerojatno doći do prodaje njihovih udjela javnom ponudom. No iz RBA grupe se neslužbeno doznaje da se razmišlja o zadržavanju dijela dionica u portfelju.

Pritisak na dioničare
Iako je Cervesia Zagreb najavila plasiranje 20 milijuna eura dobiti i osam milijuna eura od smanjivanja kapitala Zagrebačke pivovare u dividendu, istaknula je i neke druge planove. Naime, u Cervesiji su objavili da će se u sljedećem razdoblju razmotriti razne izmjene poslovanja, između ostalog i mogućnost napuštanja postojeće politike isplate dividenda Zagrebačke pivovare. Još je jače odjeknula najava da će se razmotriti povlačenje dionica Zagrebačke pivovare sa Zagrebačke burze. S obzirom na sve to, jasno je da dioničari nemaju puno opcija.






www.poslovni.hr
(Zatvori)

Svečanom potpisivanju nazočili su Carl Bildt, švedski ministar vanjskih poslova, Olli Rehn, povjerenik za proširenje, Dario Scannapieco, potpredsjednik Europske investicijske banke, Varel Freeman, prvi potpredsjednik Europske banke za obnovu i razvoj te Raphael Alomar, guverner Razvojne banke Vijeća Europe.

Imajući u vidu efekte globalne krize na regiju, kao i njen načelni gospodarski potencijal, Europska je unija u suradnji s navedenim bankama razradila novi program financiranja usmjeren na izgradnju infrastrukture, povećanje izravnih stranih ulaganja te jačanje administrativnih kapaciteta zemalja zapadnog Balkana. Dva cilja Okvira su grupiranje subvencija, zajmova i ekspertize u svrhu financiranja prioritetnih investicijskih projekata te jačanje koherentnosti i sinergije potpore donora kako bi se poboljšao pozitivni učinak i vidljivost tih prioriteta u zemljama korisnicama.

Sa svoje strane Komisija na raspolaganju ima oko 100 milijuna eura, dok će tri europske banke ravnopravnim sudjelovanjem osigurati ukupno 30 milijuna eura Združenom fondu za zapadni Balkan, no Okvir nije zamišljen kao zatvoreni sustav, što znači da će i zemlje članice Unije (Švedska se već obvezala na dva milijuna), kao i druge banke, sudjelovati u financiranju projekata. Grupa financijera projekata bit će jedno od dva ključna tijela, koje će procijenjivati i nadzirati zahtjeve te ih prosljeđivati na odobrenje Odboru za usmjeravanje.

U posljednjih dvije godine odobreni zajmovi i subvencije regiji iznosili su oko 3 milijarde eura, od kojih su najviše koristi izvukle Srbija i Hrvatska, 29 odnosno 24 posto, a novci su najčešće usmjeravani prema prometnoj i komunalnoj infrastrukturi. Projekti se biraju prema potrebama regije ili zemlje i u skladu s prioritetima EU, prije svega na području ekologije, prometne infrastrukture, zdravstva i obrazovanja, ali mogu uključivati i malo i srednjem poduzetništvu te financijski sektor.

Nakon potpisivanja Bildt je naglasio posvećenost Švedske i Unije daljnjem proširenju, čemu pridonosi i ovaj projekt koji se pripremao godinu dana, te pozvao zemlje korisnice da koriste ovaj instrument, dok je Rehn dodao kako je infrastruktura preudvjet socio-ekonomskog razvoja i nazvao ovo velikim dostignućem, pogotovo imajući u vidu globalnu krizu.  

www.liderpress.hr

(Zatvori)

Cijene barela sirove nafte za isporuke u siječnju porasle su na američkom tržištu 88 centi na 73,50 dolara, nakon što su u utorak pale za 1,31 dolar. Na tržištu u Londonu bile su u plusu 78 centi i iznosile 75,97 dolara.

Američki naftni institut (API) izvijestio je u utorak da su zalihe sirove nafte u prošlom tjednu pale za čak 5,8 milijuna barela, dok su analitičari očekivali njihov rast. Kao razlog za pad zaliha navedena je povećana proizvodnja goriva u rafinerijama.

Dodatnu je potporu cijenama nafte pružio pad vrijednosti dolara u srijedu prema košarici valuta, za 0,3 posto, budući da su cijene nafte iskazane u dolaru, što je čini jeftinijom za imatelje drugih valuta pa potiče kupovine.

"Na tržištima nafte nastupila je korekcija cijena nakon nekoliko dana velikih padova", kazao je David Wech iz tvrtke JBC Energy u Beču. "Podaci o zalihama također su očigledan faktor potpore".

Podaci API-ja pokazali su i pad zaliha benzina, za 753.000 barela, te rast zaliha destilata, koji uključuju lož ulje i dizel, za milijun barela.

Daljnji putokaz o američkim zalihama osigurat će tjedno izvješće američke vlade koje će biti objavljeno tijekom dana.

Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) zasebno je izvijestila da je cijena referentne košarice njezine nafte u utorak iznosila 74,80 dolara, u odnosu na 75,76 centi koliko je iznosila u ponedjeljak.

www.business.hr
(Zatvori)

Privremenim stečajnim upraviteljem imenovan je Darko Šket iz Križevaca koji će pregledati dužnikov poslovni prostor te obaviti uvid u knjige i poslovnu dokumentaciju dužnika i nakon toga će do 18. prosinca sudu podnijeti izviješće u kojemu će iznijeti stručno mišljenje o tome postoje li razlozi za otvaranje stečaja.

Stečajni dužnik može raspolagati svojom imovinom samo uz suglasnost stečajnog suca ili privremenog stečajnog upravitelja, a zabranjuje se provođenje ovrha protiv stečajnog dužnika. Najvažniji je uvijet za stečaj je li račun tvrtke blokiran duže od 60 dana te je li prezadužena.

Ročište je određeno za 21. prosinca, a nakon toga u roku od tri dana stečajni sudac odlučit će pokreće li se stečaj ili ne. Do njega ne mora doći povuku li predlagatelji prijedlog, a to su radnici Poslovnog centra u Splitu i 11 vjerovnika. Stečaj se može izbjeći i ako vlasnik Peveca da vjerodostojno jamstvo da može podmiriti obveze.

www.business.hr

(Zatvori)

U zajedničkoj izjavi ta dva proizvođača automobila kažu kako su dogovorila dugoročno strateško partnerstvo. Analitičari, pak, objašnjavaju kako je u toj transakciji, koja bi se trebala ostvariti do veljače, VW posebice zainteresiran za Suzukijeve stručnjake za proizvodnju malih, ekonomičnih automobila.

- Dva vodeća proizvođača automobila udružuju snage kako bi se pripremila za izazove koji ih očekuju u budućnosti - izjavio je Martin Winterkom, šef VW-a. Zajedno, dodao je, dvije kompanije mogu maksimalizirati svoje mogućnosti rasta.





www.seebiz.eu
(Zatvori)

Financijski paket sastoji se od 34,4 milijuna eura kredita, dok je s preostalim iznosom EBRD ušla u vlasničku strukturu tvtke GTC nekretnine istok d.o.o. koja gradi Avenue Mall u najvećem slavonskom gradu, stoji u priopćenju. Tim povodom Zagreb je jučer posjetila visoka predstavnica EBRD-a iz Londona, senior banker Michele Small kojoj se pridružila i direktorica banke za Hrvatsku Charlotte Ruhe.

Centar će biti 31,6 posto energetski učinkovitiji nego što to zahtjevaju hrvatski propisi i kao takav će biti dobar primjer u regiji. Direktor projekta Avenue Mall Osijek Siniša Slijepčević istaknuo je kako GTC trenutačno gradi 1,5 milijuna četvornih metara uredskog, stambenog i maloprodajnog prostora na više od 40 projekata u srednjoj i istočnoj Europi. Izrazio je zadovoljstvo što je EBRD pokazao povjerenje za osječki projekt koji po prvi put dovodi u Slavoniju međunarodni koncept shopping centra.

Avenue Mall Osijek se nalazi na zapadnom ulazu u grad, njegova veličina je prilagođena tamošnjem tržištu pa će na 27.000 četvornih metara iznajmljive površine nuditi raznovrsnu ponudu u više od 80 trgovina.






www.seebiz.eu
(Zatvori)