Poskupljenje plina rezultat je dogovora između Vlade i MOL-a, točnije potpisanog prvog dodatka Glavnom ugovoru o plinskom poslovanju, kojim se odgađa otkup plinskog biznisa na godinu dana.

Plin će od 1. siječnja u kućanstvima poskupjeti za 33 lipe, dok će povlašteni potrošaći – HEP i Petrokemija plaćati 30 lipa za kubik plina.

Osim najavljenog poskupljenja plina, Večernji list piše da će Ina Vladi do kraja ove godine vratiti samo dio duga, iako se ranije tvrdilu da će dug biti podmiren u cijelosti.

Vratit će milijardu kuna duga, dok je za preostalih 500 milijuna Ina dobila rok do 31. ožujka 2010. godine.







www.seebiz.eu
 
(Zatvori)

Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) konačno je prekinuo neizvijesnost o tome hoće li se javiti na javnu ponudu CVC Capital Partnersa za Zagrebačku pivovaru.
Na sjednici Upravnog odbora HFP-a u utorak predsjednik Fonda Vedran Duvnjak ustvrdio je kako država ipak neće prihvatiti ponudu koja bi na račun Fonda donijela gotovo 20 milijuna kuna prodajom 5200 dionica koje ima u svom portfelju po cijeni od 3791 kune po dionici iz ponude CVC-a. Zakon, naime, godinama priječi HFP-u da odgovara na javne ponude za preuzimanje društava. No iako bi se i u ovom slučaju mogla primijeniti zakonska odredba koja omogućava da se takvo pravilo zaobiđe, odnosno da se pojedini dionički paket Fond izdvoji, te da za njega Vlada donese zasebnu odluku, u ovom slučaju se to ipak neće dogoditi. Gotovo cjelokupan broj dionica Zagrebačke pivovare koje se nalaze u portfelju HFP-a rezervirane su za povrat bivšim vlasnicima, zbog čega HFP neće reagirati na javnu ponudu, kazao je Duvnjak.

Promjena pravila u HFP-u?
Predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Vedran Duvnjak nada se skoroj promjeni niza pravila kojih se ta institucija mora držati u svom radu, a postupanje u slučaju javnih ponuda većinskih dioničara tek je jedno od njih. Spornim Duvnjak ističe i pravila pri utvrđivanju početnih cijena dionica i nekretnina, zbog čega je po njemu vrlo često i slab interes investitora na HFP-ovim dražbama na Zagrebačkoj burzi.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Tim će novcem Hrvatske ceste i Hrvatske autoceste podmiriti dospjela dugovanja. Vlada je na sjednici dala suglasnost na tekst Prvog dodatka Glavnom ugovoru o plinskom poslovanju između Vlade RH i mađarskog MOL-a. Dodatkom se uređuju međusobni odnosi Vlade i MOL-a u plinskom poslovanju, odnosno odgađa se preuzimanje plinskog biznisa na godinu dana.

Ovlasti da, najvjerojatnije sutra, uime Vlade potpiše taj dokument dobio je potpredsjednik Vlade Ivan Šuker. Istodobno, Vlada je zadužila nadležno Ministarstvo gospodarstva da u roku od osam dana s distributerima plina razmotri što je moguće nižu cijenu distribucije plina za industrijske potrošače i građane.

Iako su neki mediji najavljivali, na zatvorenoj sjednici Vlade danas kasno poslijepodne nije bilo riječi o isplati božićnice za javne službe i državne službenike. Očekuje se da će Vlada sutra donijeti odluku o isplati božićnice i to u iznosu od 625 kuna.






www.seebiz.eu
(Zatvori)

To znači da će samo na plaćanje dospjelih obveza u 2010. država i poduzeća u Hrvatskoj morati izdvojiti najmanje 9,35 milijardi eura, no taj iznos će biti najmanje dvije do tri milijarde veći, dakle od 12 do 13 milijardi eura.

U prethodne brojke Ministarstva financija, naime, nije uključen deficit državnog proračuna od 1,2 milijarde eura, koji će biti financiran u inozemstvu, nisu uključene određene kamate kao ni kratkoročni krediti koji će biti “procesuirani” od rujna do prosinca ove godine.

Ovom prilikom valja podsjetiti kako je šest glavnih ekonomista najvećih banaka u Hrvatskoj u anketi Hrvatske udruge banaka bilo složno u ocjeni da u idućoj godini ne treba očekivati probleme s (re)financiranjem inozemnog duga, a pri tome čak smatraju kako će se kvalitativno promijeniti struktura ročnosti duga. Ekonomisti, naime, drže kako će banke slijediti primjer Agrokora, koji je svoje kratkoročne dugove zamijenio srednjoročnima.

Kada je u pitanju visina kamata, pod kojima ćemo se iduće godine zaduživati u inozemstvu, dva ekonomista ne očekuju promjene kamata, jedan očekuje blagi rast, dok trojica predviđaju blagi pad stopa.

Glavni faktor optimizma glede refinanciranja u 2010. je ubrzanje pristupa Europskoj uniji, smatraju ekonomisti, dok su glavni rizici koji će negativno djelovati na pristup stranom kapitalu nekonkurentnost hrvatskoga gospodarstva, nedostatni poticaji za izravna strana ulaganja, završetak ciklusa dokapitalizacije banaka i zastoj u privatizaciji.

Upravo zbog toga glavni ekonomisti hrvatskih banaka upozoravaju na opasnost da država i gospodarstvo, zbog toga što se dostupnost kapitala na stranom tržištu opet “normalizirala”, ne zaborave na strukturne probleme zbog kojih je ova kriza u Hrvatskoj već do sada produbljena i produžena.

Podsjetimo, i Željko Rohatinski, guverner HNB-a, baš je na to nedavno upozorio kako ponašanje Vlade pokazuje da iz ove krize i nismo baš mnogo naučili. Željko Lovrinčević, član Savjeta HNB-a i dio gospodarskog Savjeta Jadranke Kosor je, pak, domaće poduzetnike usmjerio na potrebu povećanja konkurentnosti i skidanja domaćih kapitalista sa “sise” majke države.

Jer s antikorupcijskom kampanjom, koja je u tijeku, poslovi sa državom više neće biti tako unosni niti će ih biti toliko da će najveći dio domaćega gospodarstva i u budućnosti moći živjeti od “kooperantskog posla” sa državom. Posla koji se najvećim dijelom financirao zaduživanjem u inozemstvu, što nas je i dovelo u ovako tešku situaciju.






www.seebiz.eu
(Zatvori)

Hypo Alpe-Adria-Bank d.d., Zagreb u stranom je vlasništvu, ali u Hrvatskoj posluje kao samostalna pravna osoba podređena hrvatskim zakonskim propisima, navode iz hrvatske središnje banke. Prema raspoloživim pokazateljima stopa adekvatnosti kapitala te banke je vrlo visoka (više od 20 posto, odnosno dvostruko veća od propisanog zakonskog minimuma). Svi pokazatelji poslovanja ne upućuju na potrebu poduzimanja bilo kakvih mjera HNB-a prema toj banci.

Promjena njenog krajnjeg vlasnika sama po sebi ništa ne mijenja, niti ugrožava stabilnost bankovnog sustava u našoj zemlji i same te banke, kao ni sigurnost njenih štediša i drugih deponenata, ističe se u priopćenju.

Preuzimanje matične austrijske banke Hypo Alpe-Adria-Bank International od strane austrijske države, po uvjerenju HNB-a, pokazuje ozbiljnost namjere da se poduzmu potrebne mere za dokapitalizaciju, stabilizaciju i uspješniji nastavak poslovanja te banke, što može biti od koristi i za njene inozemne "kćeri", pa tako i za ovu u Hrvatskoj. Stoga HNB, kako se navodi, podržava ovu odluku, a iz istih razloga podržale su je i uvodno spomenute austrijske institucije, što ističu i u dopisu upućenom HNB-u.

U svakom slučaju, kad god se mijenja vlasnik udjela većeg od 10 posto jamstvenog kapitala u bilo kojoj banci koja posluje u Hrvatskoj, potrebna je i suglasnost HNB-a, pojašnjavaju iz središnje banke. Takva suglasnost do ovog trenutka nije zatražena, no i kad stigne zahtjev za vlasničku promjenu koja zahvaća i Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. bit će razmotren po zakonom propisanoj proceduri.

Nakon što Savjet HNB-a donese odluku, javnost će o tome biti odmah obaviještena. Bez obzira bio taj novi vlasnik austrijska država ili netko drugi, Hypo banka će u našoj zemlji i nadalje morati poslovati sukladno hrvatskoj zakonskoj i podzakonskoj regulativi i pod nadzorom HNB-a, zaključuje se u priopćenju.







www.seebiz.eu
(Zatvori)

"U prvoj polovici naredne godine, a možda već i na početku, trebali bi znati s kim ćemo surađivati", rekao je čelnik njemačke kompanije Dieter Zetsche. Sklapanje partnerstva u autoindustriji nije ništa neobično, prenosi Reuters. Tako konkurentski BMW već neko vrijeme surađuje s francuskom grupacijom PSA Peugeot Citroen u proizvodnji motora za model Mini, Volkswagen je prošli tjedan sklopio ugovor o partnerstvu s japanskim Suzukijem, a isto s Mitsubishijem namjerava učiniti Peugeot.

Automobilske kompanije traže partnere jer na taj način režu troškove i otvaraju si pristup novim tržištima što je od ključne važnosti u razdobljima krize i manje prodaje. "Daimlerov plan je logičan", rekao je Marc-Rene Tonn, analitičar njemačke banke M.M. Warburg. "Segment malih vozila je područje gdje se proizvođači luksuznih automobila bore za tržište s proizvođačima manje skupih vozila, pa je za Daimler dobar potez potražiti partnera iz tog sektora", dodao je Tonn.

Iako iz Daimlera nisu željeli otkriti jesu li već započeli razgovore s nekom tvrtkom, Manager Magazin je još prošli mjesec pisao kako bi partner njemačke kompanije u proizvodnji manjih modela i motora mogao biti francuski Renault.





www.poslovni.hr
(Zatvori)

U tom su dokumentu koji bi trebao dobiti podršku na samitu EU-a čelnici istaknuli potrebu da se plaćama i nagradama u financijskom sektoru promovira "zdravo i učinkovito upravljanje rizicima" nakon što su Velika Britanija i Francuska zatražile uvođenje velikih poreznih nameta na bonuse bankara.

Zemlje članice EU-a istaknule su važnost obnove gospodarskog i društvenog ugovora između financijskih institucija i društava kojima pružaju usluge. Važno je zajamčiti da društvo ima koristi u dobrim gospodarskim vremenima i da bude zaštićeno od rizika, kaže se dalje u tom dokumentu koji je dobio na uvid Reuters..

"Europsko vijeće želi potaknuti MMF da razmotri čitav niz opcija, uključujući osiguravateljske pristojbe, posebne fondove čiji je cilj ulagati za veće dobro društva, financijske aranžmane za hitne slučajeve i namete za globalne financijske transakcije".

Čelnici su se referirali na MMF-ovu odlučnost da se uvedu mjere kojima bi se ograničili rizici u financijskom sustavu nakon što kriza završi.

Britanski premijer Gordon Brown zatražio je da se razmotri tzv. Tobinov porez na financijske transakcije na nedavnom samitu G20 razvijenih i zemalja u razvoju no naišao je na protivljenje američkog ministra financija Timothyja Geithnera.

U nacrtu dokumenta ne navode se pozivi iz Velike Britanije i Francuske za snažnijim oporezivanjem bonusa bankara.

U njemu se tek kaže da "politika nagrađivanja u financijskom sektoru mora promovirati zdravo i učinkovito upravljanje rizicima i da bi trebala pridonijeti sprečavanju budućih kriza u gospodarstvu.





www.business.hr

(Zatvori)

-Dubrovnik je predivan grad koji osim brojnih povijesnih atrakcija krije neponovljiva mjesta koja će vas jednostavno očarati. Svaki kutak grada nudi vam jedinstveno iskustvo, a otoci u blizini su postali nova omiljena destinacija za holivudske zvijezde koje žele malo privatnosti. Što se putnika iz naše regije tiče, predviđamo porast posjetitelja koji će putovati u SAD i Kanadu- rekla je Mirjana Dostal, regionalna menadžerica za British Airways za Hrvatsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu.






www.liderpress.hr
(Zatvori)