Sljedeće godine Gorenje (LJSE:GRVG) očekuje 1,3 milijarde eura prihoda od prodaje, što je otprilike na razini ovogodišnjih prihoda, ali bi se količinska prodaja mogla smanjiti za 10 posto.

Dobit iz poslovanja bi se prema očekivanjima trebala povećati za 20 posto, uz smanjenje čiste dobiti od 12 psoto zbog prodaje financijskih tvrtki i troškovima financiranja vezanima uz njih.

U Gorenju prognoziraju i 10 posto niže troškove rada, zbog smanjenja broja zaposlenih te skraćenje radnog tjedna na 36 sati.

Poručili su i kako će u sljedećoj godini smanjiti i količinu investicija, a u planu nemaju nikakva preuzimanja. Ukoliko se ukaže dobra prilika za preuzimanje neke tvrtke, potrebna sredstva osigurati će dokapitalizaciju.


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Prema mišljenju analitičara tvrtke Wood & Co., tajanstveni investitor čija je namjera kupiti 7 posto Mola je Oman Oil koji već posjeduje 8,4-postotni udio u toj kompaniji, piše Bloomberg. Mol, inače najveći prerađivač nafte u istočnoj Europi po tržišnoj vrijednosti, mogao bi već danas potvrditi ili demantirati da li je doista riječ o Oman Oilu. Analitičari Wood & Co.-a također smatraju da bi državna kompanija iz Omana predstavljala idealnog kupca za Mol jer je prilikom ulaska te kompanije u vlasničku strukturu najavljena dugoročna suradnja dviju kompanija i zajednički projekti. Dionica Mola jutros je na burzi u Budimpešti porasla 14 posto, dok je jučer skočila 15 posto.



www.poslovni.hr
(Zatvori)

Paket dokumenata o saradnji Gazproma sa Srbijom, uključujući i učešće Srbije u projektu Južni tok, biće potpisan do kraja godine, izjavio je Medvedev na press konferenciji u Moskvi, a prenosi Itar-Tass.

„Sada se precizira datum potpisivanja, jer se pretpostavlja da će se to dogoditi u prisustvu najviših funkcionera dve države”, rekao je drugi čovek ruskog gasnog giganta.

Sporazum sa srpskim partnerima sastoji se iz tri dokumenta, koji se tiču kupovine kontrolnog paketa srpske kompanije NIS, realizacije projekta Južni tok i izgradnje podzemnog skladišta gasa Banatski dvor, objasnio je Medvedev.

„Drugi i treći dokument su već parafirani i spremni za potpisivanje. Oni će biti potpisani zajedno sa dokumentom o NIS-u, za koji je ostalo da eksperti preciziraju neke detalje i formulacije”, rekao je on.

„Uvereni smo da će u uslovima krize cena kapitalnih troškova biti smanjena. To više nisu nade već stvarnost. Već se uočava smanjene cena materijala i usluga”, rekao je Medvedev, govoreći o realizaciji projekta Južni tok.

Itar -Tass podseća da su ranije planirani troškovi iznosili 10 do15 milijardi eura.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Neto dobit vjerojatno je narasla s 103 na 232 milijarde rublji, odnosno na 9,8 milijardi dolara, u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Prodaja je, tvrde najave, narasla za 51 posto na 806 milijarde rublji.

Ovaj najveći svjetski proizvođač energenata, očekuje od 2008. da bude godina rekordnih rezultata, temeljem poskupljenja prirodnog plina, ali i rekordnih cijena nafte u ljetnom periodu.

Ipak veliki pad cijene nafte i globalna kriza značiti će da će čak i Gazprom, najveća ruska kompanija, imati manje prihode i teži pristup sredstvima za financiranje novih projekata. 'Gazpromovi rezultati odnose se na razdoblje ekonomskog prosperiteta, koje je potpuno različito od današnjeg okružja', napisali su iz JPMorgan Chase-a u obavijesti svojim klijentima.

Državna kompanija, Gazprom, koji najviše prihoda ostvaruje prodajom u Europi, očekuje da će profitirati od liberalizacije ograničenja cijena na domaćem tržištu. Naime, ruska vlada mogla bi dopustiti Gazpromu povećanje cijena prirodnog plina za jedva pet posto, s obzirom da se zemlja suočava s najvećom krizom od 1998. Kompanija je najavljivala poskupljenja od 25 za domaćinstva i 19,6 posto za industriju.

Upravni odbor trebao bi se sastati 23. prosinca, kada će raspravljati o planovima investiranja za sljedeću godinu te prognozama rezultata do 2011. Objava poslovnih rezultata Gazproma očekuje se početkom idućeg tjedna.
 

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Austrijski bankarski koncern Hypo Group Alpe-Adria prolazi kroz vjerojatno najteže razdoblje u svojoj povijesti. Kako se, naime, govori u austrijskim krugovima, banci u roku dva tjedna treba isplata već načelno dogovorene državne pomoći od 1,5 milijardi eura kako bi se adekvatnost kapitala bankarske grupacije vratila na minimalno potrebnih 9 posto. Postotak pokrivenosti rizičnih pozicija u bilanci vlastitim kapitalom na razini grupe pao je na zabrinjavajućih oko 5 posto, pretpostavlja se, no službene i pouzdane informacije o aktualnoj adekvatnosti kapitala vodstvo banke ne daje.

Državna pomoć

Adekvatnost u visini 9 posto je minimum koji traži europska regulativa za banke Basel I. Menadžment grupacije i službeno je najavio ovih dana da će aplicirati za 1,5 milijardi eura, dakle nešto više nego 1,2 do 1,3 milijarde koje su prije najavljivali. Austrijska središnja banka je u ponedjeljak potvrdila da će Hypo kao i Volksbank do kraja godine dobiti traženu državnu pomoć. Koliko je situacija u Hypo grupi ozbiljna, pokazuje informacija, doduše još neslužbena, da austrijska vlada ne namjerava u banci provesti dokapitalizaciju u vidu povlaštenih dionica, nego da traži drugi model jer u slučaju povlaštenih dionica država ne bi imala pravo glasa, odnosno mogućnost kontrole poslovanja Hypo grupe.

Poslovi u Hrvatskoj

Drugim riječima, država pošto-poto želi uvid u poslovanje banke ako će joj davati navedena sredstva. Taj uvjet do sada nije postavljen nijednoj drugoj velikoj banci u Austriji koja je aplicirala za pomoć. Stoga se u Austriji neslužbeno govori o tome da nema drugog rješenja do djelomične nacionalizacije Hypo banke. Prema pisanju bečkog Der Standarda, u Hypo grupi vlada zabrinutost i zbog nekih velikih leasing poslova koji su sklopljeni u Hrvatskoj – spominju se turistički projekti Punta Skala kraj Zadra te financiranje TLM-a. Punta Skala je projekt čiji je investitor Falkensteiner grupa, a težak je oko 140 milijuna eura. Prema navodima investitora, Hypo je glavni kreditor projekta Punta Skala. Kako je i sam nedavno priznao šef Hypo grupe Tilo Berlin, na razini koncerna “češljaju“ portfelj kredita od 500 milijuna eura. Drugim riječima, taj bi iznos mogao biti otpisan zbog nenaplativosti. Hypo grupa je zbog “saniranja bilance”, odnosno čišćenja nenaplativih potraživanja, na polugodištu iskazala gubitak od 62 milijuna eura. Koncern posluje u trinaest zemalja. Dobra je vijest što će većinski vlasnik Hypo grupe, BayernLB (BLB), ipak provesti dokapitalizaciju u koruškoj banci, do 700 milijuna eura – još prošli tjedan i ta je opcija visila o koncu jer je BLB i sam uzdrman te je morao aplicirati za pomoć pokrajine Bavarske u visini čak deset milijardi eura. Kako se neslužbeno može čuti u Austriji, razmišlja se i o opciji da ostale velike banke preuzmu udjele u Hypo banci. No u tom slučaju prepreka je što se djelatnosti tih banaka i Hypo grupe u istočnoj Europi često preklapaju, i to najčešće u jugoistočnoj Europi.



www.poslovni.hr

(Zatvori)

Kako je objavljeno na stranicama Ljubljanske burze, Petrol (LJSE:PETG) želi ojačati aktivnosti za sudjelovanje među tvrtkama u energetskom sektoru.

Petrol i Istrabenz (LJSE:ITBG) bi morali što prije ojačati poslovne veze, kapital i znanje na području energetike, čime bi ostvarile ciše ciljeva, među ostalim i iskorištavanje potencijalnih sinergija i povećanje kapitalne sposobnosti.
Upravo zato uprava Petrola od uprave Istrabenza očekuje da reagira brzo i u korist tvrtke i svih dioničara.



www.seebiz.eu
(Zatvori)

Prema mandatnim pismima, IFC je bio zainteresiran za Vaba banku i Fima banku iz Sarajeva u kojima je krajem srpnja trebala biti pokrenuta dubinska analiza kao prvi korak ulaska u vlasništvo.

“IFC je danas zbog krize ponešto usporio tempo otvaranja novih projekata, pa tako i naših”, kaže predsjednik Uprave Fima grupe Milan Horvat, dodajući da je “uvjeren da će u 2009. stvari krenuti u pozitivnim smjeru”. Horvat smatra da bi kosovska banka trebala proraditi već sljedeće godine. “Naš primaran interes jest gospodarstvo, potom lokalna zajednica s naglaskom na projektima komunalnog bankarstva. Poslovanje s građanima je imperativ”, kazao je Horvat.

www.bankamagazine.hr

(Zatvori)

Kako su objasnili u Kadu, Mađari su predložili neposredne pregovore, pri čemu su izrazili svoju spremnost za sudjelovanje u dokapitalizaciji, ali ne po cijeni od 4,17 eura za dionicu.

Ujedno žele objaviti preuzimanje tvrtke po cijeni dionice koja će biti ostvarena u dokapitalizaciji, te da Kad i Sod ostanu dioničari tvrtke sa mogućnošću unovčavanja njihovih dionica nakon određenog roka.



www.seebiz.eu
(Zatvori)