Vlada je usvojila i preporuku o plaćama, nagradama i otpremninama za članove i predsjednika Uprava tvrtki. Do sada, članovi nadzornog odbora imali su pravo na udio u dobiti do visine od 15.000 eura.

Naknade za sastanke članova nadzornih trebale bi od ove godine biti 75 eura bruto po sjednici do 275 eura za velike kompanije, a za predsjednike manjih kompanija 97,5 eura do 357,5 eura za predsjednike uprava velikih kompanija.

Nagrade su ograničene na dvije bruto plaće godišnje,a otpremnine na četiri prosječne mjesečne plaće.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Za zapošljavanje su Plivinih radnika itekako zainteresirani u najvećoj slovenskoj farmaceutskoj tvrtki Krki (LJSE:KRKG) iz Novog Mesta, a najnovija se zbivanja u Plivi povezana s najavljenom racionalizacijom njezina poslovanja vrlo pozorno prate i u ljubljanskom Leku.

Nakon što je izraelska Teva preuzela američki Barr i time pod svoj krov dobila zagrebačku Plivu (ZSE:PLVA-R-A), u Sloveniji se počelo govoriti da će u sklopu racionalizacije poslovanja Plive do konca ožujka sastaviti popis mjera među kojima će biti otpuštanja radnika ali i ukidanja pojedinih proizvodnih programa.

S obzirom na te informacije vodeći je slovenski poslovni dnevnik Finance provjerio kako se na najavljene promjene u poslovanju Plive pripremaju slovenski farmaceuti. Pozivajući se na neslužbene informacije list tvrdi da će Teva među prvima otpustiti više stotina zaposlenika na područjima globalnih funkcija financija, nabave i licenciranja koji su u Plivi radili za potrebe svog američkog vlasnika u Europi.

Teva je, za razliku od Barra, odmah nakon preuzimanja počela raditi na ocjeni uspješnosti pojedinih sektora, a ta bi ocjena, prema pisanju Financa, trebala biti završena do konca ožujka i tada će već biti poznati konkretniji koraci Izraelaca.

Da će otpušteni Plivini radnici biti sa zadovoljstvom primljeni u Novom Mestu, šezdesetak kilometara udaljenom od Zagreba, s kojim je središte slovenske farmaceutske industrije povezan autocestom, potvrdio je predsjednik uprave Krke Jože Colarič. U prvom bi se valu otpuštanja početkom proljeća trebalo naći 100 Plivinih radnika, a Krka će ove godine otvoriti 450 novih radnih mjesta i zaposliti isto toliko radnika.

Na mogućnost zapošljavanja Plivinih radnika nešto suzdržanije gledaju u ljubljanskom Leku. No najavljena će se zbivanja u Plivi pratiti pozorno. Slovenske su tvrtke zainteresirane uglavnom za zapošljavanje otpuštenih zaposlenika, ali ne i za preuzimanje Plivinih proizvodnih programa.




www.seebiz.eu
(Zatvori)

Austrijske banke, naime, imaju pozajmice jednake otprilike 70 posto ukupnog BDP-a Austrije što nije slučaj kod nijedne druge države. Već sredinom prosinca bilo je objavljeno kako će sve najveće austrijske banke bez ustezanja tražiti državnu pomoć kako bi izbjegle probleme zbog krize. Najavljena je tako i  provedba dokapitalizacija radi jačanja osnovnoga kapitala, s tim da se najveći dio namjeravao namaknuti kroz državni fond za pomoć.

Bank Austria namaknut će, prema najavama iz te kuće, 2,75 milijardi eura svježega kapitala, Erste Bank će prema riječima Uprave zatražiti 2,7 milijardi, Raiffeisen Zentralbank govori o dvije milijarde, Volksbank o jednoj milijardi, a Hypo grupa će od državnog fonda tražiti 1,5 milijardi – sve radi jačanja adekvatnosti kapitala, odnosno vraćanja te stope sa sadašnjih šest do sedam posto na devet posto i više.





www.seebiz.eu


(Zatvori)

Adria je odredila cijenu, za 121 804 novih dionica izdanih u dokapitalizaciji, na 32 eura, ali je uprava predložila da se njihova cijena smanji, što je prihvatio nadzorni odbor. Dokapitalizacijom će se osnovni kapital tvrtke povećati za nešto više od milijun eura na 7,8 milijuna, a iskoristiti će se za širenje i daljnju optimizaciju flote.

Među najvećim dioničarima, koji imaju pravo na dionice su Kapitalska družba sa 78 posto i Slovenska odškodninska družba sa 10 posto. Dionice koje nakon 31. siječnja ne budu kupljene biti će ponovno ponuđene dioničarima koji su ih kupili u prvom krugu i to u srazmjeru sa kupljenim dionicama.

Ukoliko i nakon drugog kruga ostane dionica, prema slobodnom izboru uprave, moći će ih kupiti dioničari koji su dionice kupili u prvom i drugom krugu.





www.seebiz.eu
(Zatvori)

Prema sporazumu, dospijeće bilo kojeg pojedinog izdanja obveznica ne smije biti duže od pet godina. Jamstvo Republike Austrije je eksplicitno, bezuvjetno, neopozivo i neosporivo te jamči pravovremenu isplatu.  Za državno jamstvo Erste Grupa će platiti 50 baznih bodova plus srednju vrijednost svog CDS1 raspona tijekom razdoblja od 1. siječnja 2007. do 31. kolovoza 2008. To odgovara premiji od približno 90 baznih bodova.

Izdavanje obveznica prema ovom programu podložno je određenim uvjetima: likvidnost ostvarena jamstvom mora se upotrijebiti za odobravanje kredita za podršku gospodarstvu. Sredstva se ne smiju koristiti za bilo kakve agresivne mjere rasta, a poslovna strategija banke – koja i dalje mora biti usmjerena na održivost – ne smije uključivati uvjete neuobičajene na tržištu. Nadalje, mora se osigurati da politika naknada banke ne potiče preuzimanje bilo kakvih  pretjeranih rizika.

Očekuje se da će program dobiti isti rejting kao i Republika Austrija (AAA/Aaa/AAA).






www.seebiz.eu

(Zatvori)

Predsjednik uprave Petrola (LJSE:PETG) Marko Kryžanowski, trećinskog vlasnika Istrabenza (LJSE:ITBG), u razgovoru za Dnevnik, istaknuo je kako je za očuvanje Istrabenza potrebna brza akcija.
"Prvo bi trebalo zamijeniti nadzorni odbor, koji će od uprave zahtjevati određene podatke. Ukoliko uprava to ne bude poštivala, jasno je što slijedi", istaknuo je.

Dodao je kako u Petrolu ne znaju kakva su osiguranja za pojedinačne kredite, jer im Istrabenz u godinu i pol te informacije nije želio otkriti. Ujedno je ocijenio, da je poslovanje uprave vjerojatno bilo u skladu sa zakonom.
"No, sada je bitno utvrditi, može li Istrabenz otplatiti sve kredite, kojih je dvostruko više od Petrolovih", ističe Kryžanowski. Uvjeren je da je Petrol, kada je preklani objavio ponudu za preuzimanje Istrabenza, postupio ispravno.

"Osnovni cilj Petrola je bio pridobiti Istrabenzovu energetiku. Tvrtke kćeri Istrabenza posluju relativno dobro, problema ima jedino holding. Istrabenz je kupovanjem dionica Petrola, sredinom prošle godine, jasno pokazao kakva je njegova namjera, jer je nadzorni odbor Istrabenza dao suglasnost za kupovinu do 25 posto Petrola", podsjeća Kryžanowski. Uvjeti su veoma slični onima između tvrtki OMV i Mol.

"Zaboravljamo da, da nije Petrol objavio preuzimanje Istrabenza, s njegovim bi se problemima sada morali baviti Kad i Sod, odnosno država i ljudi koji nisu tako stručni kao naše službe. Vjerujem da zajedno sa NFD-om, možemo pomoći Istrabenzu", uvjeren je Kryžanowski.




www.seebiz.eu
(Zatvori)

"Cijena vinjeta za kreće razdoblje svakako mora biti srazmjerna vremenu korištenja i nediskriminatorna", rekao je Pirotta, izrazivši nadu da će se do sredine godine naći odgovarajuće rješenje.

Nova slovenska vlada produljila je ove godine uredbu bivše vlade po kojoj se u Sloveniji za sva vozila bez obzira na to koliko vremena koriste autoceste moraju upotrebljavati godišnje vinjete po cijeni od 55 eura i polugodišnje po 35 eura, dok vinjete za kraća razdoblja još nisu uvedene.

Novo rješenje koje bi zadovoljilo Europsku komisisiju vladi bi do kraja ovoga mjeseca trebala predložiti posebna međuresorska ministarska komisija.

Slovenski mediji posljednjih dana navode da će ona predložiti uvođenje desetodnevnih ili tjednih vinjeta po cijeni od 15 eura kojima bi se mogli koristiti strani vozači jer bi u slučaju nižih cijena tranzitnih vinjeta slovenski vozači koji ceste koriste cijele godine morali plaćati mnogo skuplje vinjete od sadašnjih.

www.business.hr

(Zatvori)

Unatoč zavidnom rastu prihoda i dobiti u prva tri kvartala, Gazprom kraj godine ne očekuje u svečarskom raspoloženju. Iako prije godinu dana nije skrivao ambiciju da postane najveća svjetska kompanija po tržišnoj kapitalizaciji (i već se popeo na treće mjesto iza Exxon Mobilea i General Electrica), kriza mu je u međuvremenu srušila vrijednost dionica za 76 posto. Tržišna vrijednost još je prije nekoliko mjeseci skliznula ispod teško dosegnutih sto milijardi dolara, da bi se do kraja godine otkotrljala na 87 milijardi i 35 mjesto na svijetu. Dug kompanije popeo se na gotovo 50 milijardi dolara.

Miljenik Kremlja

No iako je moćni Gazprom došao u situaciju da mora moljakati državnu pomoć, ipak još nije na koljenima. Dugovi se uspješno refinanciraju, a uprava na čelu s Aleksejem Milerom optimizam temelji na rastu prihoda i dobiti: u prvom polugodištu dobit prije poreza bila im je oko 27 milijardi dolara, što je 1,8 puta više nego u istom razdoblju 2007. Čista dobit naftnog biznisa (Gazpromnjefta) u devet mjeseci narasla je 84 posto više nego lani, popevši se na 5,2 milijarde dolara. Riječ je o kompaniji-miljeniku Kremlja, koja s njim razmjenjuje kadrove pa će država, kad zatreba, dati svu potrebnu pomoć. Vidi se to i po aktualnom sporu s Ukrajinom oko duga za isporučeni plin: premijer Vladimir Putin aktivno je uključen u pregovore s ukrajinskim vodstvom. Zasad ni on nije postigao mnogo.

Kruto vodstvo

U ponedjeljak je izvijestio novinare da je telefonom razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Viktorom Juščenkom, ali bez uspjeha. Najmanje dvije milijarde dolara koliko Ukrajina duguje sigurno bi dobro došlo Gazpromovoj bilanci. No Gaz­prom ne odustaje od investicija, primjerice, od gradnje plinovoda kojima bi obišao Ukrajinu i došao izravno do bogatog zapadnog tržišta plinom. U Gazpromu vjeruju da će ih banke pratiti u izgradnji Sjevernog toka kojim bi plin stizao do Njemačke. Ove godine, najavio je glasnogovornik Gazproma Sergej Kuprijanov, izradit će se studija izvodljivosti za Južni tok, kojim bi 30 milijardi m³ plina stizalo do sjevera Italije i do srednje Europe.Da se od planova ne odstupa, na simboličkoj razini svjedoči i podatak da je Gazprom prošli tjedan objavio da će sam izgraditi novo velebno sjedište kompanije u Sankt Peterburgu. Trećinu investicije vrijedne oko tri milijarde dolara trebala je podmiriti gradska uprava, no povukla se iz posla zbog ekonomske krize. Slično je bilo i s investicijskim programom: najavljeno je da će se u 2009. uložiti oko 30 milijardi dolara iako je i iz višeg menadžmenta bilo signala da se ide na nižu brojku, nešto veću od 20 milijardi. Upravni odbor ostao je kod “višeg cilja”.Analitičari ocjenjuju da takav kruti i “državotvorni” način vođenja poslova donosi Gazpromu sve više problema. Uz stabilni rast cijena nafte i plina razvojne planove bilo bi lakše provesti, no potresi u tom sektoru pokazali su slabosti politike koja mnogo baštini iz sovjetskih vremena. Primjerice, želju da se u kompaniji objedine raznorodne djelatnosti. Dionice privatnih energetskih kompanija sa Zapada također su stradale u krizi. One su, međutim, ipak više vezane uz osnovni biznis i u krizama lakše upravljaju troškovima. Gazprom se sa 436.000 zaposlenih raširio od nafte i plina, preko hotela i stanogradnje do poljoprivrede i medija.Gazprom i ruska vlada učinit će sve da sačuvaju svoj krunski dragulj. Približit će se OPEC-u kako bi podignuli cijenu nafte, nagovarat će zemlje proizvođače plina na savez koji bi očuvao cijenu plina i odvojio je od padajućih cijena nafte. Ako ne ide na međunarodnom, pokušat će se stabilnost potražiti i na domaćem planu, pa je od vlade zatražio povećanje cijena plina na domaćem tržištu za oko 20 posto.

(Zatvori)