U policijskoj akciji Bankomat uhićeno je šest od sedam osumnjičenih osoba za kaznena djela vezana za upravljanje kreditnim rizicima u Hrvatskoj poštanskoj banci nastalih odobravanjem nenamjenskih kredita. 

Kriminalističkim istraživanjem obuhvaćeni su bivši predsjednici uprave Hrvatske poštanske banke Josip Protega i bivši član uprave,a sadašnji zaposlenik Mario Kirinić te bivši član Ivan Sladonja. Protega je za HTV rekao da nije u bijegu. Tvrdi da je razgovarao s USKOK-om i da nema veze sa spornim kreditima. Opovrgnuo je i navode kako su poduzetnici kredite dobili nakon intervencije utjecajnih osoba iz politike.

Policija je uhitila i četvoricu poduzetnika - Borisa Šimunića (32) iz Zagreba, Svetimira Gadžu (37) iz Gruda, Olivera Beidenegla (36) iz Ploča i Ivana Galića (49) iz Drvenika.

O privođenju bivših članova Uprave i jednog zaposlenika Hrvatske poštanske banke iz banke su priopćili kako čitav događaj ni na koji način ne utječe na poslovanje banke. Odlukom hrvatske Vlade, vlasnika banke, u kolovozu ove godine imenovana je nova Uprava koja je sredinom rujna, po dobivanju suglasnosti Hrvatske narodne banke preuzela upravljanje bankom. Od tada banka bilježi poboljšanje svih pokazatelja poslovanja kao što su likvidnost, upravljanje svim vrstama rizika, osobito kreditnim, rast štednje građana i depozita pravnih osoba te ostvarenje operativne dobiti.

Kirinić je bio direktor financija HPB-a, a od rujna do studenoga 2004. i predsjednik Uprave. Nadzorni odbor ga je opozvao s dužnosti jer nije zadovoljavao uvjete za tu funkciju s obzirom na to da je radio kao član uprave u tri banke i štedionice koje su završile u stečaju. Prije dolaska u HPB Kirinić je bio direktor Sektora za upravljanje imovinom Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka.

U USKOK-u nisu željeli otkriti o kojim iznosima kredita se radi, odnosno kolika je materijalna šteta. No iz izvora bliskog akciji Bankomat doznaje se da je vrijednost kredita koje su dobila četvorica osumnjičenika oko 170 milijuna kuna.

Navodno su osumnjičeni na interevenciju utjecajnih osoba iz politike dobivali velike iznose kredita. Mediji nagađaju da je jedan od osumnjičenih lani Poreznoj upravi prijavljivao plaću od 4.000 kuna, a od HPB-a je dobio kredit od 50 milijuna kuna bez ikakvih garancija.

Protega za HTV: Dostupan sam

U telefonskoj izjavi za HTV Protega je rekao kako se ne krije te da je jutros razgovarao s USKOK-om. Nije želio komentirati nikakve navode ni optužbe. Kaže kako nije ni jedan kredit odobrio prema nekakvom političkom nalogu.

Mediji već dulje vrijeme pišu o rizičnim plasmanima HPB-a, koje je odobravala bivša Uprava banke na čelu s Protegom. Hrvatska poštanska banka je jedina veća poslovna banka u državnom vlasništvu i u prvih devet mjeseci objavila gubitak od 245,4 milijuna kuna.

Protega je smijenjen u kolovozu ove godine. Nakon dva mjeseca mediji su pisali kako je otkriveno da je kao čelnik HPB-a plasirao milijardu kuna rizičnih kredita. Navodno je zapelo je na naplati, pa je pitanje tko će sanirati štetu i može li se spasiti HPB. Na podužem su popisu dužnika SMS, Spačva, Badel, PPK Valpovo, Đakovština, brodogradilišta, čak i teleoperater H1.

HNB o poslovanju HPB-a


Hrvatska narodna banka (HNB), potaknuta aktualnim događanjima oko bivših članova uprave Hrvatske poštanske banke (HPB), objavila je u srijedu najnovije informacije o položaju te banke. U priopćenju se ističe da Hrvatska narodna banka kontinuirano prati provođenje mjera naloženih Hrvatskoj poštanskoj banci koje za cilj imaju otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti te poboljšanje stanja u banci.

Aktivnosti koje je nova Uprava HPB-a poduzela na "čišćenju" kreditnog portfelja rezultirale su izdvajanjem dodatnih rezervacija i unapređenjem procesa identifikacije, mjerenja i upravljanja kreditnim rizikom. Isto podrazumijeva uspostavljanje transparentnog procesa odobravanja plasmana, unaprjeđenje i usvajanje internih akata kojima se adekvatno regulira ovaj dio poslovanja banke te intenziviranje naplate dospjelih plasmana. Osim navedenog poduzete su aktivnosti na unaprjeđenju ostalih poslovnih procesa HPB-a te se osobita pozornost obraća na aktivnosti upravljanja troškovima, navode iz središnje banke.

Također, Hrvatska narodna banka prati pokazatelje poslovanja, koji u posljednjem tromjesečju upućuju na pozitivne trendove.Depozitna se osnova HPB-a u posljednjem tromjesečju povećava, a struktura imovine banke u istom razdoblju pokazuje povećanje visokolikvidnih sredstava te HPB nema problema s pravodobnim ispunjavanjem svih svojih obveza.

Iz dostavljenih informacija i izvješća evidentno je da je nova Uprava poduzela potrebne aktivnosti za potpuno usklađivanje poslovanja sa zakonom i podzakonskim propisima i poslovanje u skladu s dobrim praksama bankarskog poslovanja. Isto se odražava u poboljšanom poslovanju banke, a planirana dokapitalizacija u 2010. godini dodatno će pozitivno utjecati na stopu adekvatnosti kapitala i cjelokupno poslovanje HPB-a, navode iz Hrvatske narodne banke.