Kako su javili slovenski mediji, za sada se još ne mogu očekivati rješenja o uvođenju tzv. kraćih vinjeta za vozila u provozu, ali je, po nekim podacima, slovenska vlada predložila mogućnost uvođenja tzv. turističkih vinjeta po cijeni od pet eura za strance, a uvele bi se vjerojatno u drugoj polovici ove godine.

Europska komisija jesenas je pokrenula postupak protiv Slovenije jer smatra da je dosadašnji sustav vinjeta diskriminatoran prema strancima koji za kraću vožnju moraju kao i domaći vozači kupiti vinjete za šest ili za 12 mjeseci jer nema vinjeta za kraća razdoblja.




www.seebiz.eu
(Zatvori)

Znatno su niže i cijene dionica Petrola (LJSE:PETG) (-2,78 posto) i Krke (LJSE:KRKG) (-1,40 posto), više su pak Luka Koper (LJSE:LKPG)(+2,12 posto) i Intereuropa (LJSE:IEKG)(+2,30 posto).

Vrijednost indeksa najboljih kompanija SBI TOP je također pala, i to  za 11,01 boda odnosno 1,22 posto na 890,27 boda. Preko burze protrgovano je preko milijun eura.

Cijena je najviše pala dionicama Petrola, i to za 2,94 posto na 262,03 eura. Promet s dionicama Petrola je dosegnuo 87.260 eura. Niže su završile i dionice Save (LJSE:SAVA)(-2,21 posto na 240,55 eura) i Gorenja (LJSE:GRVG) (-1,46 posto na 11,45 eura).

Najviše se trgovalo dionicama Krke, te je protrgovano 456.800 eura. Njihova cijena je pala za 1,40 posto na 53,53 eura. Dionice Aerodroma Ljubljana (LJSE:AELG) su sa skromnim prometom izgubile 1,27 posto i trgovanje završile pri 26,36 eura.

Više nego jedan posto su izgubile i dionice Pozavarovalnice Sava (-1,26 posto na 12,50 eura) te Mercatora (LJSE:MELR)(-1,12 posto na 159,11 eura). Dionice Telekoma Slovenije (LJSE:TELR) su pojeftinile za 0,76 posto na 124,55 eura, dionice Nove Kreditne banke Maribor (LJSE:KBMR)za 0,64 posto na 9,31 eura, dionice Zavarovalnice Triglav (LJSE:ZVTG) pa za 0,50 posto na 16 eura.

Najveći rast cijene su zabilježile dionice Luke Koper. Sa 78.740 eura prometa pojeftinile su za 2,12 posto na 24,51 eura.

Poskupile su pak dionice Abanke (LJSE:AKBK) (+1,79 posto na 57 eura), Istrabenza  (LJSE:ITBG)(+1,66 posto na 22,71 eura) i Pivovarne Laško (LJSE:PILR)(+1,10 posto na 47,90 eura).


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Tečaj eura u odnosu na američki dolar u utorak je do trenutka pisanja ovog teksta ojačao za 113 baznih bodova, sa 1,2801 na 1,2914 američka dolara za euro.

Zbog oštrog pada izvoza smanjuje se suficit švicarske vanjskotrgovinske bilance

Švicarska je u prosincu ostvarila višak u vanjskotrgovinskoj razmjeni od samo 220 milijuna švicarskih franaka, uz izvoz koji se realno smanjio 13,0 posto na mjesečnoj razini i uvoz koji se na mjesečnoj razini smanjio 7,2 posto. Taj pad suficita djelomično se može objasniti padom uvoznih cijena, dok se pad izvoza može objasniti jedino dubokom recesijom vanjskotrgovinskih partnera Švicarske. Čini se da će izvozno orijentirano švicarsko gospodarstvo usporiti i da će usporavanje globalnog gospodarstva baciti Švicarsku u recesiju unatoč ekspanzivnoj monetarnoj politici švicarske središnje banke.

Prihodi od prodaje u njemačkoj maloprodaji potonuli kako se pogoršava stanje na tržištu rada

Prihodi od prodaje u njemačkoj maloprodaji u mjesecu prosincu na mjesečnoj su razini pali 0,2 posto, a na godišnjoj 0,3 posto. Ti podaci su mnogo slabiji nego što su ih analitičari očekivali, a očekuje se da će i njemačka nezaposlenost u mjesecu prosincu porasti. Prihodi od prodaje u njemačkoj maloprodaji u zadnjem prošlogodišnjem kvartalu pali su za 0,5 posto te se čini da je upravo pad osobne potrošnje primarni razlog zbog čega će njemačko gospodarstvo uploviti u recesiju. Analitičari smatraju da će njemačko gospodarstvo biti u recesiji sve dok se stanje na njemačkom tržištu rada ne dovede u red.

Porastao britanski PMI indeks građevinarstva

Britanski PMI indeks građevinarstva u siječnju je neočekivano dobio na vrijednosti, porastavši na 34,5 bodova sa 29,3 boda u mjesecu prosincu. Konsenzus analitičara koje je anketirao Bloomberg News je bio pad indeksa na 29,0 bodova, što je indikator da se povjerenje u građevinarstvu Velike Britanije počinje vraćati.

Stopa inflacije pri proizvođačima u eurozoni pala je zbog pada cijene nafte

Stopa inflacije pri proizvođačima u eurozoni u mjesecu prosincu je na mjesečnoj razini pala za 1,3 posto, a na godišnjoj se razini spustila na 1,8 posto sa 3,3 posto u mjesecu studenom. Ako isključimo cijenu energije, stopa inflacije pri proizvođačima u eurozoni na mjesečnoj je razini pala za 0,6 posto. Na godišnjoj je razini inflacija cijene energenata u mjesecu prosincu usporila na 2,1 posto, sa 6,2 posto u mjesecu studenom i 15,9 posto u mjesecu listopadu. Cijene nepostojanih dobara na mjesečnoj su razini pale za 0,2 posto i padaju četvrti uzastopni mjesec. Iščezavanje inflatornih pritisaka na europsku središnju banku vrši pritisak da dodatno sreže svoje ključne kamatne stope kako bi monetarna politika pomogla gospodarstvu da ispliva iz recesije. Unatoč padu stope inflacije pri proizvođačima, prostor za novo rezanje ključnih kamatnih stopa europske središnje banke prilično je ograničen.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Švicarska prerađivačka industrija pala jače od očekivanja

PMI indeks švicarske prerađivačke industrije u mjesecu siječnju je pao na 35,0 bodova sa 36,5 bodova u mjesecu prosincu. Konsenzus analitičara koje je anketirao Bloomberg News iznosio je 36,0 bodova. Podatak je lošiji od očekivanog i najlošiji od kada se 1995. godine indeks počeo pratiti. Podatak ukazuje na ubrzavanje usporavanja švicarskog gospodarstva. Švicarska središnja banka već je odavno srezala ključne kamatne stope na 0,50 posto u pokušaju da potakne gospodarski rast. Švicarski predsjednik Roth prošli je tjedan kazao da se švicarski izvoznici nalaze u vrlo teškoj situaciji.

Prerađivačka industrija eurozone pala jače od očekivanja

U siječnju je PMI indeks prerađivačke industrije eurozone pao na samo 34,4 boda (inicijalno je bilo prijavljeno 34,5 bodova). No, ta razina još je uvijek viša od 33,9 bodova u mjesecu prosincu. Indeksi sentimenta četiri velike zemlje eurozone još se uvijek nalaze duboko ispod 50,0 bodova što sugerira stezanje gospodarskih aktivnosti eurozone. Njemački PMI iznosi 32,0 boda, francuski 37,9 bodova, talijanski 36,1 bod, a i španjolski je u blizini.

Britanski indeks prerađivačke industrije neočekivano se oporavlja

Siječanjski PMI indeks u Velikoj Britaniji poboljšao se sa 34,9 na 35,8 bodova, porastavši na višu razinu od razine koju su očekivali analitičari. Kako je perspektiva prerađivačke industrije još uvijek vrlo maglovita, teško je već sada zaključiti da se radi o promjeni trenda, nastavak padajućeg trenda PMI indeksa u Velikoj Britaniji i dalje je izgledan. No, ovaj podatak unio je barem malo optimizma među mnoštvom tmurnih gospodarskih vijesti kojima smo svakodnevno bombardirani.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Tečaj eura prema američkoj valuti pao je prošloga tjedna 1,5 posto, na 1,2804 dolara. Time je gubitak eura prema dolaru u siječnju dosegnuo 8,4 posto. U odnosu na japansku valutu, cijena eura pala je 0,2 posto, na 114,9 jena. Od početka godine euro je prema japanskoj valuti oslabio više od 9 posto. Jen je, međutim, prošloga tjedna oslabio prema američkoj valuti, pa je cijena dolara skočila više od 1 posto, na 89,75 jena. Pritisak na euro uslijedio je polovicom tjedna nakon što je statistički ured Eurostat objavio da je u siječnju inflacija u 16 zemalja eurozone pala na 1,1 posto, najnižu razinu od srpnja 1999. godine.

Uz to, Eurostat je objavio da je u prosincu prošle godine stopa nezaposlenosti porasla sa 7,9 na 8 posto.
"Najnoviji podaci o inflaciji i nezaposlenosti naglašavaju negativnost prognoza za gospodarstvo eurozone. Vjerujem da će to nastaviti vršiti pritiske na euro", ocjenjuje analitičar banke BNP Paribas Ian Stannard.

Jedinstvena europska valuta našla se pod dodatnim pritiskom nakon izjave predsjednika Europske središnje banke (ECB) Jean-Claudea Tricheta kako bi središnja banka mogla sniziti ključnu kamatnu stopu eurozone ispod sadašnjih 2 posto. Uz to, uslijed globalne financijske krize, dolar i jen smatraju se valutama sigurnog utočišta, pa se njihove vrijednosti mijenjaju ovisno o percipiranim promjenama tolerancije ulagača prema poduzimanju rizika.

Valute također uz bok prate kretanja na tržištima dionica, pri čemu niže cijene dionica pridodaju rastu averzija prema poduzimanju rizičnih ulaganja. "Dolazi do redukcije apetita prema riziku što je korisno za dolar i jen zbog njihove percipirane sigurnosti", kaže Christian Lawrence, valutni strateg RBC Capital Marketsa.

Dolar je, pak, prema jenu ojačao, nakon što je najnoviji podatak pokazao da je američko gospodarstvo u četvrtom tromjesečju 2008. zabilježilo pad od 3,8 posto, manje od 5,4 posto, koliko su očekivali analitičari.
Američka je valuta krajem tjedna osjetno ojačala i prema švicarskoj, na 1,1599 franaka, nakon što je švicarski predsjednik i ministar financija Hans-Rudolf Merz kazao da će podržati središnju švicarsku banku ako želi oslabiti franak.

Prije toga je predsjednik središnje banke Philipp Hilderbrand kazao da je banka spremna poduzeti ograničene intervencije kako bi oslabila franak i spriječila deflaciju.





www.seebiz.eu
(Zatvori)

- Ovo je pozitivno za Mol jer se više neće opterećivati neprofitabilnim plinskim biznisom, rekao je Bloombergu Akos Herczenik, analitičar Raiffeisena u Budimpešti.

Herczenik ne vjeuje kako će danas objavljeni posao imati utjecaj na kretanje cijene Molove dionice. Razlog je jednostavan, tržište je već uračunalo ovakav razvoj događaja. Inače, trgovina dionicama Mola danas je bila suspendirana nakon što je objavljeno da će se plinski posao doista i zaključiti.

Kao što smo danas i pisali, Plinacro će od Ine (ZSE:INA-R-A) otkupiti i podzemno skladište plina po cijeni od 514 milijuna kuna. Ministarstvo gospodarstva i ministarstvo financija dati će kompaniji kreditnu garanciju za ovu investiciju te u slučaju potrebe na sebe preuzeti kredit. Plinacro ima 60 dana za nalaženje sredstava za financiranje otkupa plinskog skladišta te definiranje rokova i načina plaćanja.



www.seebiz.eu
(Zatvori)

Najzanimljivija zemlja regije za preuzimanja bila je Bugarska s realiziranim poslovima vrijednim milijardu eura. Pokazuju to pregledni podaci koje drugu godinu za redom objavljuje konzultantska kuća Roland Berger, a obuhvaćene zemlje uključuju Hrvatsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Srbiju i Bugarsku, stoji u priopćenju.

Rekordnu akviziciju u prošloj godini u JIE regiji ostvarila je švedska medijska kompanija Modern Times kupnjom bugarske TV kuću Nova Televizia za 620 milijuna eura. Što se tiče aktivnosti zemalja JIE regije i tu je Bugarska zauzela vodeće mjesto. Naime,  bugarske su kompanije u protekloj godini realizirale čak 10 akvizicija što je najbolji rezultat u regiji. S druge strane, uspješne su bile i srpske kompanije koje su ostvarile najviši prihod od akvizicija - 306 milijuna eura.

Analiza donosi i usporedbu spajanja i preuzimanja za razdoblje od 2000. do 2008. godine. U usporedbi s vodećom Bugarskom, u kojoj je u razdoblju od 2000. do 2008. ostvareno sveukupno 188 spajanja i akvizicija, Hrvatska je u istom razdoblju ostvarila njih 97. Međutim, Hrvatska se navodi kao zemlja u kojoj je realizirana najvrjednija akvizicija u cijeloj JIE regiji. - Barrovo preuzimanje Plive (ZSE:PLVA-R-A) 2006. godine za iznos od 1.9 milijarde eura te preuzimanje HVB Splitske Banke d.d. od strane Societe Generale za milijardu eura.

"Analiza podataka pokazala je dvije važne činjenice. Prvo, u JIE regiji realizirala su se spajanja i akvizicije u znatno manjim iznosima nego u Europi kao cjelini. Drugo, kompanije JIE Europe najviše akvizicija ostvarile su unutar regije čime su propustile potencijalne prilike za investiranje na brzorastućim tržištima Rusije ili Azije", istaknuo je Vladimir Preveden, izvršni direktor zagrebačkog ureda Roland Berger, zaključuje se u priopćenju.





www.seebiz.eu


(Zatvori)

Rusija ima prava od Ukrajine zahtijevati "punu kompenzaciju" tih gubitaka, rekao je potpredsjednik Upravnog odbora ruskog koncerna Aleksandar Medvjedjev, dodajući da je ta zemlja isključivi krivac za prekid isporuka ruskog plina europskim potrošačima. Podsjetimo, Rusija je potpuno obustavila isporuke plina za Europu preko ukrajinskog teritorija 7. siječnja, optuživši Ukrajinu za krađu goriva. Prvog dana siječnja su zaustavljene isporuke plina ukrajinskim potrošačima, jer Gazprom i Naftogaz nisu mogli da se dogovore oko cijene tog energenta.

Sporazum o isporukama plina Ukrajini i tranzitu za Europu potpisan je 19. siječnja, nakon čega je tranzit obnovljen. Prema prethodnim priopćenjima, Gazprom je gubitke nastale do 14. januara procjenjivao na 1,1 do 1,2 milijarde dolara. Gazprom namjerava s europskim partnerima dogovoriti izvanvansudske kompenzacije gubitaka prouzrokovanih obustavom isporuka plina zbog rusko-ukrajinskog spora, izjavio je Medvjedjev.

www.seebiz.eu
(Zatvori)