Hrvatski zavod za zapošljavanje danas će objaviti izvješće za lanjski prosinac, koje će pokazati ubrzava li se rast nezaposlenosti u odnosu na studeni, kada je bez posla ostalo oko 9.600 osoba, a ukupan broj nezaposlenih dosegnuo 283.000, što je gotovo 50.000 ili 21,1 posto više nego u studenom 2008. godine.

Pet makroekonomista, koje je anketirala Hina, procjenjuje da je u prosincu ukinuto između 7.000 i 11.000 radnih mjesta, te da je na kraju prošle godine nezaposleno bilo između 290.000 i 294.000 osoba.

U prosjeku, očekuje se rast broja nezaposlenih za 9.000, na ukupno 292.000.

"Osim uobičajenog porasta nezaposlenosti u tom dijelu godine, recesijska kretanja od kraja ljetnih mjeseci počela su se sve više prelijevati na tržište rada, pa će i rast nezaposlenosti biti izraženiji. Uz to, kretanja u realnom sektoru pokazuju nastavak nepovoljnih trendova, koji primoravaju poslodavce na racionalizaciju poslovanja i rezanje troškova", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Očekuje se da će trend rasta nezaposlenosti vrhunac dosegnuti u prvom kvartalu ove godine, kada će broj nezaposlenih najvjerojatnije premašiti i granicu od 300.000, a do stabilizacije tržišta rada moglo bi, kažu analitičari, doći u drugoj polovici 2010.

Rast nezaposlenosti negativno se odražava na raspoloženje potrošača i izaziva smanjenje realne potrošnje jer se smanjuje ukupni raspoloživi dohodak. Stoga je oporavak tržišta rada nužan kako bi se oporavila potrošnja, a time i gospodarstvo.

No, pitanje je kada će doći do značajnijeg oporavka tržišta rada.

"U prvom tromjesečju ove godine broj nezaposlenih premašit će 300.000. Tek u drugoj polovici 2010. moglo bi doći do stabilizacije tržišta rada, a da li će tada uslijediti i oporavak na tom tržištu, u ovom je trenutku teško reći", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

I dok će danas HZZ objaviti podatke o broju nezaposlenih, podatak o stopi nezaposlenosti u prosincu objavit će Državni zavod za statistiku tek u drugoj polovici ovoga mjeseca.

Analitičari procjenjuju da će stopa nezaposlenosti u prosincu dosegnuti između 16,5 i 16,8 posto. U prosjeku, očekuju da će iznositi 16,6 posto, dok je u studenome bila 16,1 posto, što je njezina najviša razina od travnja 2007. godine.

www.business.hr

(Zatvori)

Emitiranje dodatne likvidnosti iz primarne emisije za središnju je banku uvijek rizično, pa je bitno kroz koje će kanale ona biti usmjerena. Ako novac ode u potrošnju, onda će se ta dodatna likvidnost odraziti na potražnju za devizama, na deprecijaciju i u konačnici na povećanje deficita bilance plačanja, upozorio je guverner. Čini se da od dodatnog novca iz HNB-a neće biti ništa ako poslovne banke i država, kako kaže guverner, ne iznađu modalitete po kojima bi dodatna likvidnost bila usmjerena u proizvodne programe. Ako je to moguće ostvariti, HNB će to ispuniti, tvrdi Rohatinski.

Gospodarstvo uzaludno traži poticaje otkako je Hrvatsku zapljusnula ekonomska recesija. Vlada je cijelu prošlu godinu govorila da za antirecesijski program nema novca. Zaokret je, međutim, nastupio posljednjih dana stare godine, kada je premijerka Jadranka Kosor otkrila da Vlada radi na stvaranju fondova, odnosno modela za pomoć hrvatskoj ekonomiji, kako bi se zadržala radna mjesta i potaknuo gospodarski oporavak.

Kosor je dala do znanja da se ti modeli razrađuju u suradnji Vlade, poslovnih banaka, Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR), kao i Udruge poslodavaca. Predstavnici tih institucija, prema neslužbenim informacijama, sastali su se već nekoliko puta. No, još nisu uspjeli naći definitivan način kako bi se plasirao novac gospodarstvu.

U igri su najmanje dva modela. Prema prvom modelu, krediti gospodarstvu davali bi se putem poslovnih banaka uz oko sedam posto kamata. Kriterije bi određivao HBOR koji bi i jamčio povratak tih kredita, kako bi se banke dijelom osigurale od rizika. To zapravo znači jačanje uloge HBOR-a. Prema drugom modelu, pomoć gospodarstvu davala bi Vlada putem posebnog fonda, kojeg poslodavci traže već 15 mjeseci.

Prema dostupnim informacijama, proradit će oba modela. Pritom, Vladin bi fond raspolagao s najviše milijardu kuna, a onaj drugi, pod okriljem HBOR-a i banaka, s oko devet milijarda kuna - naravno, ako HNB popusti monetarne uzde. No, među zainteresiranim akterima još nema dogovora hoće li se ta pomoć usmjeravati po sektorima, ili konkretnim tvrtkama.

Premijerka je najavila da se konkretni dogovori mogu očekivati idući tjedan. Važno je da politika donese odluku što točno želi, jer se taj dodatni novac ne može koristiti za pokrivanje gubitaka, kaže Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu, koji ima razumijevanja za uvjete koje Vladi i bankama postavlja guverner Rohatinski.

Naime, osnova monetarne politike jest da se novčana masa može povećavati samo ako se veže uz povećavanje proizvodnje, barem u nekom pristojnom roku. Ako se novčana masa povećava, a bez rasta proizvodnje, rezultat će biti ili inflacija, ili povećanje uvoza, a indirektno i inozemnog zaduženja, upozorava Jurčić.





www.seebiz.eu
(Zatvori)

Rejting se snizio Belgiji, Japanu, Kuvajtu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima a povisio se Libanonu. U regiji i dalje najviši rejting ima Slovenija (DB2c), a slijede ju Madžarska (DB3d), Albania (DB4a), Makedonija (DB4b), Srbija (DB5a) i BIH (DB6a).Prema D&Bjevim podacima, 24,5% plaćanja hrvatskih poduzeća stranim poduzećima kasnilo je više od 30 dana od ugovorenih rokova. 64,2% plaćanja izvršeno je u dogovorenom roku, dok je 9.9% plaćeno sa 60 ili više dana zakašnjenja od ugovorenog roka. 2,7% plaćanja kasni više od 120 dana. Uslijed kreditne krize, pritiska na tečaj i dugih okolnosti, D&B predviđa da će plaćanje stranim poduzećima i u daljenjem razdoblju ostati izazov za hrvatska poduzeća.

D&B predviđa kako će i u 2010 godini nezaposlenost i smanjenje plaća rezultirati smanjenom potrošnjom. Nezaposlenost će porasti na 9,3% u 2010, a banke će sve teže odobravati kredite kućanstvima. Stroža kreditna politika banaka također će smanjiti potencijalne investicije. Poboljšanje mogu očekivati poduzeća koja su izvozno orjentirana. D&B predviđa porast izvoza za 0,8% (za razliku od pada u 2009 za 9,5%). Vrijednost izvezene robe će porasti za 5,0% u 2010 za razliku od 2009 kada je pala za 25,0% predviđa D&B.Privatna potrošnja te investicije biti će pod pritiskom što će rezultirati smanjenim obujmom proizvodnje. To će biti pritisak i na prihode poduzeća, osobito kada se strana tržišta oporave i cijena robe poveća te se povećaju ulazni troškovi proizvodnje.

Unatoč tome, poslovno okruženje je u poslijednjih nekoliko godina sve pozitivnije te se očekuje uzlazni trend pristupanjem u EU.Bankarski sektor se u potpunosti oporavio, ali su kriteriji za posudbu novca zaoštreni te je insolventnim poduzećima sve teže izbjeći stečaj. Ministarstvo pravosuđa je predstavilo nekoliko prijedloga za bolje funkcioniranje pravnog sustava. Uz smanjenu profitabilnost poduzeća i povećanom broju stečajeva, D&B predviđa da će poduzeća sve više kasniti sa plaćanjem.





www.liderpress.hr
(Zatvori)

Najnoviji podaci ukazuju na zaokret u odnosu na rujan 2009. kada je prema mjesecu ranije zabilježen rast narudžbi, u visini 1,7 posto u eurozoni a 1,4 posto u EU.

U usporedbi s listopadom 2008. industrijske narudžbe smanjene su 14,5 posto u eurozoni i 14,1 posto u EU, objavio je dalje Eurostat.

Među zemljama članicama čijim podacima raspolaže Eurostat, u njih deset narudžbe su porasle u listopadu na mjesečnoj razini, dok su u trinaest zemalja pale.

Najveći rast pritom su zabilježile Mađarska (7,4 posto), Slovenija (5,1 posto) i Latvija (4,4 posto). Nasuprot njima, najveći pad narudžbi zabilježen je u Danskoj (14,8 posto), Irskoj (14,2 posto) i Francuskoj (9,2 posto)

Raspoloživi podaci Eurostata na godišnjoj su razini pokazali pad industrijskih narudžbi u svim zemljama članicama. Najizrazitiji pad zabilježen je u Litvi (35,2 posto), Estoniji (33,6 posto) i Grčkoj (27,4 posto), a najmanji u Sloveniji (tri posto), Slovačkoj (8,7 posto) i Britaniji (8,8 posto).
 

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Bank of England odlučila je također produljiti aktualni program kupovine imovine na još mjesec dana a već je ranije dala naslutiti da će odluku o budućnosti toga programa donijeti sljedećeg mjeseca. Tada bi banka trebala biti upoznata s ažuriranim prognozama o rastu i inflaciji, kao i podacima o BDP-u za četvrto tromjesečje, za koje se očekuje da će potvrditi da se Britanija izvukla iz recesije.

Britansko gospodarstvo već pokazuje znakove oporavka. Cijene nekretnina rastu, a ispitivanja u vezi očekivanja u budućnosti upućuju na oporavak.

 "Očekuje se da će ključne kamatne stope ostati na rekordno niskih 0,5 posto barem do kraja 2010.", smatra ekonomist Howard Archer iz IHS Global Insighta.





www.seebiz.eu
(Zatvori)

Po prvim rezultatima koje je objavio Državni zavod za statistiku, u studenom je, šesti mjesec zaredom, nastavljeno smanjenje zaliha gotovih industrijskih proizvoda na godišnjoj razini.

Na mjesečnoj razini, nakon sedam mjeseci uzastopnog pada te nakon toga rasta u listopadu, u studenom su zalihe ponovo pale, i to 0,2 posto u odnosu na kraj listopada. U usporedbi sa stanjem prosječnih zaliha gotovih industrijskih proizvoda pri proizvođačima u 2008. godini, na kraju studenoga prošle godine bile su manje dva posto.

Na godišnjoj razini, prema studenom 2008., zalihe gotovih proizvoda pri proizvođačima pale su u proizvodnji kapitalnih proizvoda 16,7 posto, trajnih proizvoda za široku potrošnju 13,7 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju 7,5 posto i intermedijarnih proizvoda 6,3 posto.

Istovremeno, zalihe su povećane u proizvodnji energije, 3,3 posto. Prema područjima djelatnosti, zalihe su na godišnjoj razini u rudarstvu i vađenju pale za devet posto, a u prerađivačkoj industriji za 6,4 posto.

Unutar prerađivačke industrije, zalihe u proizvodnji prehrambenih proizvoda, čiji je udio u industriji veći od 22,5 posto, na kraju studenoga prošle godine bile su veće 2,6 posto nego u istom mjesecu godine prije.

Zalihe u proizvodnji ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda (koje u industriji imaju udio od 11 posto) smanjene su 9,6 posto, a u proizvodnji osnovnih farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka (udio od 9,48 posto) 35,1 posto.

Istodobno su zalihe u proizvodnji pića, čiji je udio u industrijskoj proizvodnji oko 9,5 posto, povećane 17,8 posto.






www.seebiz.eu
(Zatvori)

Najlogičnije bi bilo da se Generalturist i adriatica.net udruže i zajedno osvajaju europsko tržište, ali šanse za takav potez jednake su stvaranju velike koalicije HDZ-a i SDP-a.

Turoperatorsko tržište ušlo je u novu godinu s dva velika preokreta: adriatica.net je nakon mukotrpnih pregovora dovršila dokapitalizaciju, a druga najveća agencija, Generalturist, dobila je važnoga strateškog partnera - TUI Travel PLC.




www.seebiz.eu
(Zatvori)

Zamjenik izvršnog direktora MMF-a John Lipsky kazao je da će se pojačani optimizam odraziti na siječanjske ažurirane MMF-ove Svjetske gospodarske prognoze (WEO). "Godina 2010. započela je s općim, iako opreznim, optimizmom glede globalnih gospodarskih i financijskih prognoza", kazao je Lipsky u objavi na MMF-ovoj web stranici. "Poboljšane se okolnosti očituju u gospodarskim podacima, izvedbi financijskih tržišta te u rastu gospodarskih prognoza", dodao je. "U stvari, nešto pozitivnija očekivanja bez sumnje će se očitovati i u siječanjskom ažuriranom izdanju WEO-a".

U svojem listopadskom izvješću MMF je prognozirao rast globalnog gospodarstva za 3,1 posto u ovoj godini, nakon 1,1-postotnog pada aktivnosti u 2009. Bogate zemlje zabilježit će 1,3-postotni rast, dok će zemlje u razvoju i gospodarstva u nastajanju predvoditi oporavkom s rastom od 5,1 posto u 2010. godini.

Ipak, Lipsky je naglasio kako još uvijek ima razloga za oprez uslijed postupnog izlaska svijeta iz recesije, upozorivši na visoku stopu nezaposlenosti i krhke financijske sustave u naprednim gospodarstvima, te je pozvao vlade diljem svijeta da u ove godine nastave s provedbom opsežnih programa javne potrošnje.





www.poslovni.hr
(Zatvori)