Zadnju odbijenicu na zatraženu financijsku injekciju ta je medijska kuća dobila od zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, koji je svoju odluku pojasnio time kako bi pomoć Grada Zagreba izgledala kao da se "kupuje naklonost, značila bi uplitanje u informativnu politiku radija", tim više što se upravo prije godinu dana, istaknuo je, Grad odrekao svog udjela od 25 posto "kako bi radio bio neovisniji".

Kako ističe Dario Dusper, bivši predsjednik Uprave Radija 101, pod čijom je palicom dug počeo rasti, za sve je kriva recesija. Naime, dug se počeo gomilati krajem 2008. godine, kad je krenula gospodarska kriza, a oglašivači počeli napuštati medije.

Sve se počelo kotrljati uoči Božića kada je "stojedinici" blokiran račun zbog 600 tisuća kuna, koliko potražuje jedna zaštitarska tvrtka. Osim zaštitara, na listi vjerovnika nalaze se i firme poput Odašiljača i veza, zatim Hine i ZAMP-a, ali među njima prednjači Ministarstvo financija koje na ime PDV-a traži čak osam milijuna kuna.

Kako se neslužbeno doznaje, država je svoj dug pokušala naplatiti vlasničkim udjelom u radiju, inače u stopostotnom vlasništvu djelatnika. Takvo što u širokom luku izbjegava nova uprava na čelu s Dragom Perićem, koji sumnja da je državi možda bilo u interesu tolerirati višegodišnje neplaćanje PDV-a, s ciljem da na silu uđe u upravljačku strukturu radija ili da ga obezvrijedi i poslije proda.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

U prosincu je indeks potrošačkih cijena porastao na godisnjoj razini treci mjesec za redom, i to za 1,9 posto, što predstavlja intenziviranje inflatornih pritisaka u odnosu na prethodne mjesece, pišu analitičari Raiffeisen Consultinga.

Nakon što su u listopadu i studenom potrošačke cijene zabilježile mjesečni rast, u prosincu su pale u odnosu na studeni za 0,6 posto. Takvim je kretanjima najviše pridonio sezonski pad cijena odjeće i obuće, zbog prosinačkih popusta, i to za 7,2 posto. Cijene u spomenutoj kategoriji pale su i na godišnjoj razini (4,3 posto). Cijene u većini ostalih kategorija ostale su na razini prošlomjesečnih, a analitičari tek ističu rast cijena energije od 0,6 posto.

Cijene prehrane i bezalkoholnih pića, koje u strukturi potrošačke košarice sudjeluju s preko 32 posto, u prosincu su ostale na istoj razini na kojoj su bile u studenom, dok su na godišnjoj razini zabilježile 0,8-postotni pad. U ovoj skupini proizvoda ponovno su porasle cijene povrća, i to 6,4 posto na mjesečnoj, odnosno 3,4 posto na godišnjoj razini. Najsnažniji inflatorni pritisci na godišnjoj razini u prosincu su, očekivano, kao i prethodnih mjeseci, došli od rasta cijena u zdravstvu (18 posto) te u prodaji alkoholnih pića i duhana (13,9 posto).

Prošle je godine u odnosu na 2008. prosječna inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena porasla 2,4 posto. Jačanje inflacijskih pritisaka u posljednja tri mjeseca posljedica je prvenstveno polaganog nestajanja baznog efekta, a nastavak takvog trenda analitičari očekuju i u ovoj godini. Osim toga, očekuje se da će rast cijena energenata te moguće slabljenje kune prema euru doprinijeti jačanju inflatornih pritisaka.

Zbog pada osobne potrošnje uzrokovanog smanjenjem raspoloživog dohotka stanovništva, povećanje stope PDV-a i uvođenje trošarina još nije uzrokovalo snažniji rast inflatornih pritisaka. Naime, porezna opterećenja nisu su prevalila na krajnjeg potrošača budući da ionako smanjena potražnja stvara pritiske u smjeru pada cijena, zaključuju iz Raiffeisena.


www.poslovni.hr
(Zatvori)

Francuski proizvođač automobila Renault planira prekinuti proizvodnju modela Clio u Sloveniji i Španjolskoj, dok francuska vlada strahuje za očuvanje francuskih radnih mjesta. Razlog je što se sindikati i političari, uključujući francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, boje da bi Renault mogao preseliti proizvodnju novog Clija IV u Tursku, što bi moglo rezultirati gubitkom radnih mjesta u Francuskoj.

www.poslovni.hr (Zatvori)

Ponovo se priča o spajanju Podravke, Droge Kolinske i Centroproizvoda?

- Kao i u svijetu, povezivanje kompanija mora se dogoditi i u našoj regiji. Prije nego što globalni igrači dođu na naš teren, mora doći do takvih spajanja. U idućih nekoliko godina sigurno će se dogoditi desetak pa i 15 velikih spajanja, kupnji, akvizicija na ovim prostorima. To je nužnost zato što će tvrtke koje se ne razvijaju biti osuđene na propast.

Ima li već konkretnih pregovora?

- Što se tiče povezivanja Droge Kolinske, Podravke (ZSE:PODR-R-A) i Centroproizvoda, iznenadio me tekst u medijima. Da biste kupili kompaniju, treba vam barem šest mjeseci, a za strateško povezivanje tri godine. Kako je sada Podravka u nedefiniranoj vlasničkoj situaciji, a poznati su i naši problemi u Istrabenzu, ne vidim tu snagu i tko bi to mogao uraditi.

Hoće li Droga Kolinska uskoro na prodaju?

- Prije Nove godine sklopljen je aranžman o reprogramiranju dugova Istrabenza (LJSE:ITBG), a Droga Kolinska bit će posljednja iz grupacije koja će na prodaju. To je dobro, jer imamo mogućnost da se konsolidiramo i još ojačamo. Paradoks je što svi misle da smo pred propašću, ali činjenica je da smo mi jedno neovisno društvo unutar Istrabenza koje dobro posluje.

Može li onda Droga kupiti državni udjel u Podravki?

- To bi bio prevelik zalogaj. Mi razmišljamo o malim kupnjama.

Govorite o povezivanjima kompanija u regiji. Koga vidite u tim kombinacijama?

- Neke se stvari već otprilike znaju, jer svaka od kompanija sigurno ima dva, tri targeta - tvrtke koje bi voljela kupiti ili koje bi mogle akvizirati nju. Sigurno je samo to da ne očekujem neprijateljska preuzimanja.

Može li doći do udruživanja s Franckom koji je kao i vi lider na tržištu kave i grickalica?

- Grand u Srbiji drži 55 posto tržišta kave, u Makedoniji 40 posto, a u BiH 20 posto. Barcafe u Sloveniji ima 70 posto, a Franck (ZSE:FRNK-R-A) u Hrvatskoj vjerojatno 60 posto tržišta. Ne postoji niti jedan racionalan razlog da ne dođe do povezivanja Francka i Droge Kolinske.

Jeste li već razgovarali o tome s obitelji Artuković?

- Sve je to bilo na bazi predrazgovora. Vidjeli smo se, ali to je samo jedan od mogućih velikih logičnih dogovora. Nelogično bi bilo da se ovakvo spajanje ne ostvari.

Kažete da srpski kapital teško ulazi u Hrvatsku?

- Iz vlastitog iskustva, problem je očigledan. Srpskih investicija u Hrvatskoj gotovo da nema, a pitanje je koji je razlog. Smatram da ima problema i s naše strane. No to je manji problem. Puno veći je problem u glavama političara, vlasnika nekih trgovačkih lanaca, pa i samih potrošača u Hrvatskoj.

Koje su to barijere, zakonske ili neke druge?

- Nigdje ne piše da nešto ne može, a u biti se ništa ne dešava. Statistički je nemoguće da imamo milijardu dolara robne razmjene i da pritom nema srpskih kompanija u Hrvatskoj, a u Srbiji je 200 ili 300 hrvatskih.

Jeste li pokušali u Hrvatsku ući kroz akvizicije?

- Imali smo nekoliko targeta, ali nismo se službeno javljali na natječaje. Uskoro ćemo se pojaviti pa ćemo vidjeti kako ćemo proći. Radi se o prehrambenoj industriji, ali ne mogu otkrivati detalje.

U Hrvatskoj nema ni vašeg brenda kave?

- Imali smo problem s imenom Grand koji je zaštićen od Getroa. Ali prisutni smo s Barcafeom. Nadam se da ćemo se uskoro pojaviti i s Grandom.

Koliki je vaš udjel u Drogi Kolinskoj?

- Vlasnik sam pet posto kompanije Droga Kolinska nakon strateškog povezivanja odnosno prodaje svojih kompanija Soko Štark i Grand Prom. Iz tog sam razloga zainteresiran za razvoj Droge Kolinske.

Hoćete li još prodavati brendove poput Čokolešnika koje je kupila Podravka?

- Podravki smo prodali Čokolešnik i džemove. Prodajemo i suhu dječju hranu u Rusiji i Ukrajini, ali zbog krize nismo našli kupca.

WWW.SEEBIZ.EU
(Zatvori)

Bivšeg direktora uprave Hrvatske poštanske banke (ZSE:HPB-R-A) Josipa Protegu poznanici opisuju kao dobrog investicijskog bankara, no ističu da ga e nikako nije smjelo postaviti na mjesto presjednika uprave jer to zadatku nije bio dorastao, te je ušao u držanu tvrtku na način kao da će voditi privatnu, piše Večernji list.

Protega je rođeni Zagrepčanin, čiji su se roditelji u metropolu doselili iz Dubrave pokraj Šibenika, gdje su još u vrijeme socijalizma razvili unosan građevinski biznis, na Ekonomskom je fakultetu diplomirao 1993. godine te se ubrzo zaposlio u PBZ-u (ZSE:PBZ-R-A), odakle 2004. godine odlazi na mjesto predsjednika uprave HPB-a.

Nakon prvog razvoda oženi se ekonomisticom koja je blizak rod predsjedniku Sabora Luki Bebiću, no i prije nego što je navodno dobio to političko začelje, Protega se zahvaljujući roditeljima nije mogao požaliti da je u čemu oskudijevao.

Raskošna vila od 140 četvornih metara uz koju je i 500 kvadrata dvorišta na Šestinskom vrhu, elitnom dijelu Zagreba, nedaleko od Predsjedničkih dvora, jedna je od nekretnina kojima se uhićeni bivši čelnik HPB-a služi.

Osim vikendice kod Šibenika, obitelj mu posjeduje i kuću u zagrebačkoj Heinzlovoj ulici, a on je i vlasnik stana u centru Zagreba, u Masarykovoj ulici, te kuće na Gornjem gradu u Basaričekovoj ulici.

Cijeli spomenuti luksuz i lagodan život zakomplicirala je istraga koja je otkrila loše poslovne rezultate u HPB-u a osim Protege, osumnjičeni su i član uprave HPB-a Ivan Sladonja, glavni financijski direktor i predsjednik kreditnog odbora Mario Kirinić te korisnici kredita Boris Šimunić, Ivan Galić, Svetozar Gadže i Oliver Beidenegl.

Plaće članova uprave HPB-a iznosile su oko 50.000 eura, ali su si članovi na račun 'dobrog poslovanja' isplatili još i 3,5 milijuna kuna, piše Večernji list.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Likvidnost je dodatno porasla zahvaljujući povratu dijela gotovog novaca iz optjecaja nakon predblagdanskog i blagdanskog razdoblja, a i percepcija tržišnih sudionika o spremnosti središnje banke da otpusti dodatnu likvidnost u sustav podržava kunske prinose na niskim razinama. Osim toga približava se i kraj razdoblja održavanja obvezne pričuve banaka za koji je i uobičajeno da kamatne stope teže k nižim razinama. Indikatori likvidnosti HNB-a tako i na početku Nove Godine bilježe plasman viškova novčanih sredstava u obliku prekonoćnih depozita kod središnje banke. Kao što smo i očekivali HNB je ponovno preskočila obratnu repo aukciju (zadnja je održana sredinom listopada), aukcija trezorskih zapisa je izostala a likvidnost je dodatno popravljena i ovotjednim dospijećem 173 milijuna kratkoročnog duga središnje države.

U tjednu pred nama unatoč početku novog razdoblja održavanja obvezne pričuve ne očekujemo bitne promjene na tržištu obzirom da će likvidnost sustava ostati na visokim razinama. Obzirom na navedeno, očekujemo da ni ovaj tjedan središnja banka neće imati potrebu održavanja repo aukcije, a s obzirom da u tjednu pred nama nema dospijeća kratkoročnog duga postoji mogućnost da i Ministarstvo financija drugi tjedan za redom ne održi aukciju trezorskih zapisa.

Povećana ponuda deviza na samom početku tjedna stvorila je blage aprecijacijske pritiske na domaću valutu, koji su neutralizirani korporativnom potražnjom za istima. Trgovanje se u ovom skraćeno tjednu odvijalo uglavnom oko 7,29 kuna za euro. U tjednu pred nama očekujemo zadržavanje tečaja EUR/HRK na sadašnjim razinama uz mogućnost trgovanja na razinama blago višim iznad 7,3 kuna za euro. Pritom ne očekujemo značajne oscilacije obzirom na relativno ujednačenu ponudu i potražnju za devizama.

Na mjesečnoj razini deprecijacijski pritisci na kunu, uslijed relativno visokog dospijeća inozemnih obveza korporativnog sektora koji stvaraju potražnju za devizama, mogli bi biti ograničeni smanjenim potrebama uvoznika odnosno činjenicom da je uvoz u prethodnom razdoblju bilježio dvoznamenkaste stope pada.

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Ivić je time nakon dodjele stipendija Zaklade "Hrvatska za djecu" odgovorio na novinarski upit o ostavci generala Đure Dečaka na mjesto u Upravnom odboru Fonda hrvatskih branitelja jer se, kako Dečak smatra, novcem branitelja ne upravlja onako kako bi trebalo.

"Žao mi je što je do toga došlo i mislim da nema nikakvih stvarnih razloga za ostavku u onom smislu u kojem je to general Dečak rekao", rekao je ministar Ivić.

Istaknuo je da je ostvarena dobit Fonda u prošloj godini za 25 posto veća nego što je to bila u 2008. godini te da je vrijednost udjela povećana za 27 posto - sa 560 kuna na 723 kune.

"To su sve pokazatelji da Fond više nego uspješno posluje, da je apsolutno likvidan te da nema nikakvog razloga za zabrinutost hrvatskih branitelja koji su vlasnici udjela u Fondu hrvatskih branitelja", naglasio je Ivić te podsjetio da je 23. prosinca 2009. vlasnicima udjela počela isplata dividendi za 2008. godinu.

Pozvao je branitelje da ne prodaju udjele u Fondu jer svi pokazatelji govore da je sigurna investicija imati udjele u njemu.

Na upit kako komentira istup generala Dečaka, ministar branitelja je rekao da "Dečak očigledno ima drugu viziju funkcioniranja Fonda" koju je i iznosio na sjednicama Upravnog odbora Fonda.

Ivić smatra da je Fond od utemeljenja do danas opravdao svoje postojanje. Naglasio je da je iz Fonda hrvatskih branitelja proizašao i Fond za stipendiranje hrvatskih branitelja i njihove djece te Zaklada hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji. Podsjetio je da je Zaklada do danas donirala više od 50 milijuna kuna financijske pomoći socijalno najugroženijim kategorijama hrvatskih branitelja. Uz to, za stipendije djeci hrvatskih branitelja je iz Fonda je do sada isplaćeno oko 120 milijuna kuna, a u prošloj godini je bilo više od 10 tisuća stipendija. Ivić je također kazao i da je za školsku godinu 2009./2010. proveden natječaj te da će stipendije dobiti 10. 257 djece hrvatskih branitelja.

"Svega toga ne bi bilo da nije Fonda hrvatskih branitelja, da nije bilo odluke Vlade RH o prijenosu sedam posto dionica Ine (ZSE:INA-R-A) i telekoma (ZSE:HT-R-A) u Fond hrvatskih branitelja", rekao je Ivić.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

SDP-ov kandidat Ivo Josipović dobio je 1.339.015 glasova dok je Milan Bandić osvojio potporu 60,29 birača. Josipovićje osvojio 881.762 posto, a Bandić 39,71 posto glasova izašlih birača.

Obrađeno je 99,62 posto biračkih mjesta, a rezultat nije potpun zbog biračkog mjesta Kosinj gdje je poplava omela izbore i nekoliko biračkih mjesta u inozemstvu. Glasovalo je 2.251.730 birača, odnosno 50,2 posto.

Josipović nije pobijedio samo u Ličko-senjskoj županiji i u inozemstvu.

U Istri je Josipović ostvario najbolji rezultat sa 83,37 posto osvojenih glasova, a slijede Varaždinska i Međimurska županija sa preko 80 posto glasova.

Bandić je najbolje prošao u Ličko-senjskoj (51,94 posto) i Splitsko dalmatinskoj županiji (48 posto).

U Gradu Zagrebu je Josipović pobijedio sa 62,19 posto, dok se Bandić mora zadovoljiti sa 37,81 posto u gradu kojem je gradonačelnik.

U BiH je Bandić osvojio 94,28 posto dok je Josipović osvojio 5,72 posto dok je iz cijele dijaspore za Bandića došlo 92,19 posto, a za Josipovića 7,81 posto glasova.

www.business.hr

(Zatvori)