Imovina dioničkih fondova u ožujku je premašila tri milijarde kuna te je iznosila 3,079 milijardi što je porast od 3,92 posto. Najveći apsolutni rast ostvario je fond ZB trend kojem je imovina porasla za 42,196 milijuna kuna što je porast od 32,26 posto. Slijedi ga PBZ I-Stock, čiji je rast iznosio 15,394 milijuna odnosno 7,29 posto. Najveći apsolutni pad bilježi Raiffeisen C. Europe (-6,6 milijuna), dok je najveći relativni pad od -40,69 posto zabilježio MP-Mena HR (-3,806 milijuna). Najveći dionički fond je još uvijek ZB Aktiv koji raspolaže s 535,0 milijuna kuna, a slijedi ga PBZ Equity s 465,6 milijuna kuna.

Mješovitim fondovima imovina je porasla za 1,68 posto što je za 32,653 milijuna kuna više u odnosu na prethodni mjesec te ona iznosi 1,971 milijardu kuna. Najveći apsolutni porast imovine u ovoj grupi fondova ostvario je ZB Global kojem je imovina uvećana za 14,627 milijuna kuna što je porast od 1,93 posto te sada raspolaže sa 773,2 milijuna kuna. Drugo mjesto je zauzeo Raiffeisen Balanced s rastom od 6,437 milijuna odnosno od 1,91 posto. Pad imovine je zabilježen kod pet mješovitih fondova. Pad su zabilježili ICF Balanced, OTP uravnoteženi, HPB Dynamic, Interinvest Balanced, a najveći pad u apsolutnom iznosu od 5,039 milijuna kuna imao je Aureus Balanced. Najveći mješoviti fondovi i dalje su ZB global (773,2 milijuna) i Raiffeisen Balanced (342,8 milijuna), ističe se u mjesečnoj analizi Marka Repeckog.

Značajan skok zabilježili su obveznički fondovi te je krajem ožujka njihova imovina iznosila 718,628 milijuna, što je rast u odnosu na mjesec ranije od 15,05 posto odnosno uvećanje za 94,032 milijuna kuna. Najveći doprinos tom rastu, već drugi mjesec zaredom dao je fond Raiffeisen Bonds koji je porastao za čak 47,171 milijuna kuna što je porast od 22,74 posto te je razdoblje završio s imovinom od 254,6 milijuna kuna te je i dalje najveći obveznički fond. Tri obveznička fonda zabilježila su pad imovine, a najviše za 10,171 milijuna kuna imovina se smanjila fondu HPB Obveznički što predstavlja pad od 23,56 posto.

U ožujku su novčani fondovi zabilježili snažan pad imovine pod upravljanjem te je njihova imovina smanjena za 1,204 milijarde kuna što je pad od 15,83 posto. Pad imovine zabilježilo je trinaest novčanih fondova. Najviše, za 338,2 milijuna je umanjena imovina fonda ZB plus. Najveći rast od 67,5 odnosno 49,2 milijuna bilježe PBZ Euro Novčani i Erste Euro-Money. Najveći novčani fond je još uvijek ZB plus koji upravlja s 2,465 milijarde kuna, a slijedi ga PBZ Novčani koji raspolaže s 926,0 milijuna kuna.

Promatrano po društvima za upravljanje najveći tržišni udio i dalje drži ZB Invest koji je pod upravljanjem imao 4,350 milijardi kuna što je 35,74 posto tržišta (+0,60 posto). Na drugom mjestu nalazi se PBZ Invest s 2,319 milijarde kuna što je tržišni udjel od 19,06 posto (+0,04 posto) dok treće mjesto, s tržišnim udjelom od 15,52 posto zauzima Raiffeisen Invest koji je ponovno ispod dvije milijarde kuna te njegova imovina pod upravljanjem iznosi 1,888 milijardi kuna, a tržišni je udio pao za 0,42 posto. S više od milijardu kuna upravlja još i Erste invest. Ukupni tržišni udio četiri vodeća društva za upravljanje iznosi 80,58 posto


www.seebiz.eu
(Zatvori)

Koliko je situacija na domaćem tržištu kapitala sve samo ne sjajna pokazuje i prava rovovska bitka za klijente akcijama i sniženjima. Fond-menadžeri svim mogućim načinima žele postati što atraktivniji klijentima kako bi klijenti uložili što više novca. Iako domaći investicijski fondovi nisu u tolikoj “gabuli” kao brokerska društva kojima drastično pada promet i pitanje je vremena kada će ih biti sve manje na tržištu, čini se da je u tijeku velika sezona akcija i popusta među fondovima.

Oslobađanja od plaćanja ulaznih i izlaznih naknada mamac su za ulagače 

Većinom je riječ o izostanku naplate neke usluge, a kako javlja portal hrportfolio.hr, riječ je o popustima vezanima za ulaznu naknadu. Tako svi ulagači koji se odluče svoje povjerenje dati fondovima OTP Investa do kraja travnja neće platiti ulaznu naknadu. Istovremeno se jedino na OTP indeksni fond, pored neplaćanja ulazne naknade, za isplate do kraja kolovoza zaračunava samo 50 posto izlazne naknade. “Akcija za smanjenje izlazne naknade traje samo u OTP Indeksnom fondu gdje je ona smanjena napola. Željeli smo pružiti priliku i ulagačima koji nemaju dugoročan horizont ulaganja da pokušaju ‘istrgovati’ domaće tržište kroz indeksni fond”, izjavio je za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave OTP Investa Darko Brborović. Dodaje kako ta akcija traje oko mjesec i pol. “Bilo je priljeva u fondove za to vrijeme, ali mislim da oni nisu posljedica navedene akcije”, zaključuje Brborović. Praksu neobračunavanja ulazne naknade primijenili su i u društvu za upravljanje fondovima NFD Aureus Invest. Svi njihovi sadašnji klijenti i oni koji će to postati do kraja svibnja “oslobođeni” su plaćanja ulazne naknade. Iako PBZ Invest upravlja sa sedam investicijskih fondova, kod njih jedino fond I-Stock ima akciju koja pak traje do kraja lipnja. Dok spomenuti fondovi većinom akcije usmjeravaju na ulazne naknade, u Erste Investu svojim klijentima ne naplaćuju izlaznu naknadu. Hoće li i ostali fond-menadžeri odlučiti svojim klijentima smanjiti naknade, teško je procijeniti. No sigurno je to da će teška situacija na domaćem tržištu kapitala zasigurno prisiliti mnoge na kreativnost kako bi privukli što više klijenata.

Promocija

Akcije i u najmlađima
Jedan od najmlađih fondova na domaćem tržištu KD Energija također nudi oslobađanje plaćanja ulazne naknade do kraja travnja ove godine. “Ostali fondovi nemaju promotivnu akciju. Najvjerojatnije ćemo akciju 0 posto ulazne naknade tijekom mjeseca travnja proširiti i na ostale fondove”, poručio je član Uprave KD Investmentsa Branko Gladović. Ističe kako su zadovoljni rezultatima akcije i kako tijekom godine namjeravaju uvesti još neke promotivne akcije kao i nagrade za njihove ulagatelje.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

"Radi se o dionicama Brodogradilišta Viktor Lenac, Erste&Steiermarkische bank (ZSE:RIBA-R-A), Jadranske banke (ZSE:JDBA-R-A), Karlovačke banke (ZSE:KABA-R-A), Podravske banke (ZSE:PDBA-R-A), Privredne banke (ZSE:PBZ-R-A), Zagrebačke banke (ZSE:ZABA-R-A), Ericsson Nikole Tesle (ZSE:ERNT-R-A), Tiska (ZSE:TISK-R-A) i Varteksa (ZSE:VART-R-1), sveukupne nominalne vrijednosti 32.025.920 kuna, odnosno sveukupne tržišne vrijednosti dionica 45.609.722,14 kuna, na dan 30. ožujka 2010. godine", navodi se u priopćenju.

Vlada je donijela i Odluku o prijenosu dijela dionica iz portfelja RH u portfelj Fonda hrvatskih branitelja, a radi se o dionicama Erste&Steiermarkische Bank, Jadranske, Karlovačke, Privredne, Slatinske i Zagrebačke banke, te Kutjeva i Vjesnika.
 

www.seebiz.eu
(Zatvori)

 

 

 

Za nastavak pozitivnog trenda zaslužni su novčani i obveznički fondovi, dok su dionički i mješoviti fondovi u veljači zabilježili blagi pad imovine pod upravljanjem.

Imovina dioničkih fondova pala je za 0,64 posto te je iznosila 2,963 milijarde kuna. Najveći apsolutni rast ostvario je fond PBZ I-Stock, kojem je imovina porasla za 9,582 milijuna kuna, što je porast od 4,76 posto.

Mješovitim fondovima imovina je pala za 0,99 posto, što je za 19,356 milijuna kuna manje u odnosu na prethodni mjesec te ona iznosi 1,938 milijardi kuna.

Najveći apsolutni porast imovine u ovoj grupi fondova ostvario je Agram Trust, kojem je imovina uvećana za 589 tisuća kuna, što je porast od 7,67 posto te sada raspolaže s 8,267 milijuna kuna.

Pad imovine zabilježen je kod trinaest mješovitih fondova. Imovina obvezničkih fondova napokon je prešla iznos od 600 milijuna kuna te je krajem veljače iznosila 624,595 milijuna, što je rast u odnosu na prethodni mjesec od 4,81 posto, odnosno za 28,658 milijuna kuna.

Najveći doprinos tom rastu, kao i proteklog mjeseca, dao je fond Raiffeisen Bonds, koji je porastao za čak 29 milijuna kuna, što je porast od 16,14 posto, a razdoblje je završio s imovinom od 207 milijuna kuna te je i dalje najveći obveznički fond.

Kao i mjesec prije, i proteklog su mjeseca najveći apsolutni i relativni rast imovine ostvarili novčani fondovi čija ukupna imovina iznosi 7,605 milijardi kuna. Njihova je imovina porasla za 854 milijuna kuna, što je rast od 12,65 posto.

Pad imovine zabilježilo je šest novčanih fondova. Najveći rast od 235, odnosno 225 milijuna bilježe PBZ Novčani i ZB plus.

Promatrano po društvima za upravljanje, najveći tržišni udio i dalje drži ZB Invest, koji je pod upravljanjem imao 4,614 milijarde kuna, što je 35,14 posto tržišta (-0,62 posto).

Na drugom se mjestu nalazi PBZ Invest s 2,496 milijardi kuna, što je tržišni udjel od 19,01 posto (+0,49 posto), dok treće mjesto, s tržišnim udjelom od 15,94 posto, zauzima Raiffeisen Invest, koji je prešao dvije milijarde kuna te njegova imovina pod upravljanjem iznosi 2,092 milijarde kuna, a tržišni je udio porastao za 0,47 posto. Više od milijardu kuna upravlja još Erste invest.

Ukupni tržišni udio četiriju vodećih društava za upravljanje iznosi 81,07 posto.

 

www.seebiz.eu

(Zatvori)

 

 

U dioničke je fondove priteklo 4,4 milijuna eura, odnosno otprilike 3 milijuna eura manje nego u siječnju, no i dalje iznad prošlogodišnjeg prosjeka. Uplate u te fondove već sedmi mjesec zaredom premašuju isplate.

Ista je situacija i u obvezničkim fondovima, u kojima je neto priljev iznosio 1,3 milijuna eura. Neto priljevi mješovitih uzajamnih fondova bili su nešto veći od milijun eura. Upravitelji novčanih fondova zabilježili su 77.000 eura svježih sredstava ulagatelja.
 

www.seebiz.eu

(Zatvori)

 

 

Za kunske trezorske zapise s rokom dospijeća od 91 dan pristiglo je 448 milijuna kuna ponuda, dok je ostvareni iznos emisije bio 70 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena bila je 99,578 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, uz kamatu od 1,7 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 99,258 kuna, uz kamatu od 3,00 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 99,505 kune, pa se sukladno tome zapisi izdaju uz kamatu od 2,00 posto. Pritom je udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio 57,14 posto.

Za trezorske zapise s rokom dospijeća od 182 dana pristiglo je 444 milijuna kuna ponuda, a upisano je 150 milijuna kuna. Najviša ponuđena cijena iznosila je 98,720 kuna, uz kamatu od 2,60 posto. Najniža je pak cijena bila 98,044 kune, uz kamatu od 4,00 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 98,526 kuna, što je kamata od 3,00 posto. Pritom je udio nebankarskog sektora u emisiji iznosio 54,67 posto.

Ujedno, za zapise s rokom dospijeća od 364 dana pristiglo je 753 milijuna kuna ponuda, a upisano ih je 601 milijun. Najviša ponuđena cijena iznosila je pritom 97,096 kuna za 100 kuna nominalnog iznosa zapisa, po kamatnoj stopi od 3,00 posto. Najniža je ponuđena cijena bila 95,705 kuna, uz kamatu od 4,50 posto. Jedinstvena je prodajna cijena stoga određena na 96,627 kuna, po kamatnoj stopi od 3,50 posto. Udio nebankarskog sustava u ukupnom iznosu emisije iznosio je 15,47 posto.

Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa dosegnuo je s današnjim danom 12,158 milijardi kuna. Od toga je 912 milijuna kuna upisano na rok od 91 dan, 1,474 milijarde na rok od 182 dana, 7,119 milijarda na rok od 364 dana, te 2,653 milijarde na rok od 728 dana.

A na aukciji trezorskih zapisa izraženih u eurima a plativim u kunama, planirani iznos izdanja bio je 14,3 milijuna eura, a toliko je i upisano.

Najviša ponuđena cijena iznosila je 97,095 eura za 100 eura nominalnog iznosa zapisa dok je kamatna stopa iznosila 3,00 posto. Najniža je pak ponuđena cijena bila 96,778 eura uz kamatu od 3,34 posto. Sukladno tome, ostvarena je jedinstvena prodajna cijena od 96,778 eura, dok je kamatna stopa bila 3,34 posto. Pritom je udio nebankarskog sektora u emisiji bio 97,9 posto.

Ukupan iznos upisanih trezorskih zapisa izraženih u eurima s današnjim danom iznosi 1,495 milijardi, a rok dospijeća im je 364 dana.

Srednji tečaj Hrvatske narodne banke za jedan euro iznosio je 7,263655 kune, pa je iznos emisije izražen u kunama dosegnuo 103,87 milijuna kuna
 

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Promatrajući fondove koji su u veljači imali naveći rast udjela, većinom je riječ o fondovima koji su prventveno orijentirani na strana tržišta kaptala, pokazuju najnoviji mjesečni podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa). Najveći rast udjela od 6,9 posto na 117,6 kuna u veljači je imao fond Aureus US Equity. Usporedno sa rastom udjela, imovina tog fonda je prošloga mjeseca zabilježila rast od 6,4 posto na 6,7 milijuna kuna.

Ivan Ivin, Ilirika Investments Strana tržišta 'in'
Dominacija “stranih” fondova, odnosno onih koji ne ulažu na domaće tržište kapitala, u segmentu najvećeg rasta udjela nastavlja se sa fondom NFD Kapitala koji ulaže na brzorastućim tržištima Brazila, Rusije, Indije i Kine. Tako je fond NFD BRIC, bivši fond Alfa Emerging u vlasnštvu Alfa Investa, rastom udjela od 5,7 posto na 197 kuna zasjeo na drugo mjesto. “Strana tržišta su u ovom trenutku atraktivnija i brže mogu dovesti do veće zarade zbog čega se ulagači trenutno i orijentiraju na ta tržišta”, izjavio je za Poslovni dnevnik predsjednik Uprave Ilirike Investmentsa Ivan Ivin. Ivinov fond Ilirika Azijski Tigar na trećem je mjestu po rastu udjela od 4,2 posto na 387,4 kune. “Jako smo zadovoljni porastom udjela naših fondova. To je samo pokazatelj da je fondovska industrija nešto što je ulagačima definitivno zanimljivo”, kaže Ivin. Ističe kako i ulagači i fond menadžeri moraju biti realni. “Kriza kod nas nije gotova i traje. Regija ima potencijala, ali ne vraća se sve tako brzo na one stare visoke razine”, zaključuje on. Na četvrtom mjestu nalazi se fond Platinum Blue Chip sa rastom udjela od 3,8 posto na 582,1 kuna, dok je na petom mjestu MP Bric sa rastom od 3,4 posto na 331,7 kuna. Isto tako, promatrajući spomenutu mjesečnu statistiku, samo 48 fondova prošloga je mjeseca uopće i imalo rast udjela. Najveći pad udjela imao je NFD-ov fond Nova Europa. Udjel tog fonda u veljači je pao 5,1 posto na 117,8 kuna.

Mali fondovi
Iako su ovi fondovi imali najveći rast udjela od svih 127 investicijskih fondova, ipak je riječ o manjim fondovima čija imovina je vrijedna ukupno 34,4 milijuna kuna. Ukupna vrijednost neto imovine svih otvorenih investicijskih fondova na tržištu u veljači je iznosila 13,8 milijardi kuna. Iako je riječ o osam mjeseci uzastopnog rasta neto imovine domaćih fondova, ipak je to daleko od vrijednosti “zlatne” 2007. godine. Naime, spomenutih 13,8 milijardi kuna neto imovine nije niti polovica imovine iz 2007. kada je iznosila 30,2 milijarde kuna. S druge, pak, strane, neto imovina u veljači je čak 60,7 posto viša od razine iz veljače prošle godine kada je dotaknut povijesni minimum od 8,6 milijardi kuna. Još uvijek najveću neto imovinu na domaćem tržištu kapitala drže tri fonda - ZB Plus, PBZ Novčani i Raiffeisen Cahs. Ta tri fonda imaju ukupnu neto imovinu od čak 5,2 milijarde kuna, što je gotovo 38 posto ukupne imovine domaćih fondova.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

 

 

Među deset najuspješnijih fondova je devet dioničkih i jedan mješoviti a bilježe prinose u rasponu od 2,17 do 3,25 posto. Redovni dionički promet na Zagrebačkoj burzi je u odnosu na tjedan ranije porastao za 15 posto, te je iznosio 115 milijuna kuna. Dionički indeksi su završili u plusu dok je obveznički Crobis drugi tjedan uzastopno pao, ovaj put za 0,10 posto. Crobex je tjedan završio s rastom od 1,56 posto na vrijednosti od 2.171,31 boda, a od početka godine je porastao za 8,35 posto. Crobex10 je porastao za 1,86 posto i završio na 1.161,89 boda a u 2010. godini bilježi rast od 10,19 posto. Glavni američki dionički indeksi su svi porasli u rasponu od 0,45 do 1,75 posto.

Od četrdeset i šest dioničkih fondova u proteklom tjednu četrdeset i jedan fond je porastao, a pet ih je zabilježilo negativni tjedni pomak. Ukupno je 27 dioničkih fondova poraslo preko jedan posto dok je njih deset poraslo za više od dva posto. Snažan porast imali su najuspješniji dionički fondovi te je fond MP-Bric.HR porastao za čak 3,25 posto. MP-Bric investira na tržišta Brazila, Rusije, Indije i Kine, a prema podacima od kraja 2009. godine, je najveći dio bio investirano u Brazilu i Kini. Na drugom mjestu se nalazi fond NFD BRIC, s rastom od 2,92 posto a slijedi Aureus US Equity, koji je uvećao vrijednost za 2,76 posto. Najveći pad od 0,96 posto bilježi Erste Total East, a slijedi HPB Dionički s padom od 0,80 posto.

U ovoj godini samo još osam dioničkih fondova bilježi negativne rezultate, od čega šest za manje od tri posto. Od trideset i osam dioničkih, koliko ih u godini bilježi rast, dvadeset i četiri su u promatranom razdoblju porasli za više od tri posto, dok najuspješnijih šest bilježi rast veći od pet posto. Daleko ispred svih je Aureus US Equity s prinosom od 10,69 posto, koji je i jedini fond s prinosom u ovoj godini većim od deset posto. Slijede AC Rusija (6,79 posto) i OTP indeksni (6,46 posto). Promatramo li prinose fondova u zadnjih dvanaest mjeseci samo su četiri u minusu a čak su dvadeset i dva fonda porasla za više od trideset posto dok njih sedamnaest bilježi prinos iznad četrdeset posto. Najuspješniji u promatranom razdoblju su bili OTP meridian 20 (+67,33 posto) i NFD BRIC s rastom od 65,53 posto. Slijede PBZ I-Stock i MP-Bric.HR s rastom od 65,18 odnosno 64,19 posto.

Mješoviti fondovi su slično kao dionički u velikom broju ostvarili rast, no nisu bili uspješni kao dionički. Od Dvadeset mješovitih, njih četrnaest je poraslo, a šest ih je palo. Ukupno su četiri mješovita porasla preko jedan posto. Najuspješniji je bio Allianz Portfolio s prinosom od 2,70 posto, čime se je kao jedini mješoviti uvrstio među deset najuspješnijih fondova u tjednu. Slijedi ga Raiffeisen Balanced s tjednim rastom od 1,46 posto. Najviše su pali HPB Dynamic (-0,85 posto) i HPB Global (-0,42 posto).

Raiffeisen Balanced, Erste Balanced i AC G Balanced EM su među mješovitim najuspješniji prema prinosu ostvarenom od početka godine, a svi bilježe prinos veći od tri posto. Ukupno je petnaest mješovitih u ovoj godini ostvarilo pozitivne rezultate. Prema prinosu u zadnjih dvanaest mjeseci najuspješniji su OTP uravnoteženi s rastom od 42,32 posto, Raiffeisen Balanced (37,21 posto) i ZB global (33,71 posto).

Ponovno su svi obveznički fondovi porasli. Najuspješnija četiri obveznička bilježe rast veći od jedan posto a predvode ih PBZ Bond s rastom od 1,70 posto i Raiffeisen Bonds (1,46 posto).

U ovoj godini su svi obveznički ostvarili pozitivne prinose u rasponu od 0,98 do 4,19 posto, a najuspješniji je PBZ Bond. U zadnjih dvanaest i šest mjeseci su na prvim mjestima Raiffeisen Bonds i OTP euro obveznički.

Novčani fondovi su, osim Platinum Cash-a koji je pao za 0,06 posto, svi porasli. Ostvarili su tjedne prinose u rasponu od 0,03 do 0,32 posto. Predvode ih Allianz Cash s rastom od 0,32 i ICF Money Market (0,30 posto). U 2010. godini je kod novčanih fondova najveći prinos od 1,25 posto ostvario HPB Novčani. Najuspješniji u zadnjih mjesec dana je fond PBZ Euro Novčani. Prema prinosu u zadnja tri i šest mjeseci, najuspješniji su ICF Money Market i HPB Novčani, dok je najveći rast u zadnjih dvanaest mjeseci ostvario Raiffeisen Cash.

NAPOMENA: Kod izračuna  tjednih promjena fondova,  u obzir su uzeti rezultati za razdoblje od 04.03. do 11.04.2010. godine


*Najveći tjedni rast [%]

Kategorija     Fond             %

dionički   MP-Bric.HR        +3,25

dionički   NFD Bric          +2,92

dionički  Aureus US Equity   +2,76

mješoviti  Allianz Portfolio +2,70

dionički  Platinum Blue Chip  +2,64

dionički  Aureus Equity      +2,37

dionički Raiffeisen E. Markets +2,37

dionički  Raiffeisen World     +2,28

dionički NFD Nova Europa       +2,20

dionički   MP-Global.HR        +2,17
 

       * za razdoblje od 04.03. do 11.03.2010. godine, izraženo u postocima

        izvor: www.hrportfolio.com

 

(Zatvori)