Mada će on zbog toga odgovarati samo za tešku krađu, izvor blizak istrazi navodi da postoji sumnja da nije slučajno to što je autobus ukraden pred prolazak kolone s premijerkom Hrvatske Jadrankom Kosor, koja je po završetku posjete Srbiji išla prema aerodromu.

- Specijalne službe proveravaju da li je netko možda namjeravao da se autobusom zaleti u kolonu i da pokuša atentat na premijerku Kosor. Provjerava se da li je uhapšeni trebao predati autobus nekome ili ga je samo htio ukrasti - kaže izvor Kurira.

Policija je brzo poslije krađe pronašla autobus blizu autoputa i aerodroma u naselju Industrijska zona u Novoj Pazovi sa već promenjenim tablicama.

- Autobus je bio opremljen GPS uređajem, pa mu je policija brzo ušla u trag. Između Stare i Nove Pazove, međutim, signal je nestao. Zbog toga se veliki broj policajaca hitno uputio prema industrijskoj zoni u Novoj Pazovi. U jednoj od hala autobus je pronađen - kaže taj sugovornik.

 

www.seebiz.eu

 

(Zatvori)

Euro je prema dolaru ostao nepromijenjen, na 1,4227 dolara. Prema jenu je nakratko poskočio iznad razine od 120 jena po prvi puta od svibnja 2010., ali se kasnije povukao na 119,40 jena, 0,2 posto ispod razine zabilježene u petak. Dolar je prema jenu ostao nepromijenjen, te se njime trgovalo po 84,06 jena.

Analitičari ističu da tržištima u ovome tjednu prijete brojni rizici, uključujući niz odluka središnjih banaka o kamatnim stopama u razvijenim gospodarstvima, te niz izjava iz američke središnje banke Fed tijekom dana, uključujući govor Fed-ovog čelnika Bena Bernankea, što je ulagače nagnalo na strpljivo čekanje.

Očekuje se da će Bank of Japan na sastanku u srijedu vjerojatno srezati prognozu gospodarskog rasta i zadržati ultra-popustljivu monetarnu politiku, dok su izjave jednog dužnosnika Fed-a u petak signalizirale suprotno stajalište i naglasile neizvjesnost oko potrebe za pooštravanjem američke monetarne politike.

Tržišta također očekuju da će Europska središnja banka (ECB) na jačanje inflatornih pritisaka u eurozoni reagirati podizanjem kamatnih stopa u četvrtak sa sadašnjih rekordno niskih razina, uz uračunata dva dodatna povećanja za četvrtinu postotnog boda do kraja ove godine.

"Mislim da je euro sad nadomak plafona, budući da je priča o razlici u monetarnim politikama gotovo potpuno uračunata u cijene", ocjenjuje valutni strateg BTM-UFJ-a Lee Hardman.

"Jen će vjerojatno nastaviti postupno slabjeti. Ipak, smatramo da je vjerojatnije da će prema jenu jačati dolar nego euro. Smatramo da tržište podcjenjuje očekivanja vezana uz američke kamatne stope", dodaje Hardman.

Bolji od očekivanih podaci o američkoj zaposlenosti u petak ukazali su na snažniji oporavak gospodarstva SAD-a i signalizirali mogućnost podizanja američkih kamatnih stopa.

 

www.seebiz.eu

 

(Zatvori)

U najvećoj istarskoj poslovnoj zoni, koja je pored Brijuni rivijere na nedavnom sastanku istarskog župana Ivana Jakovčića s gradonačelnikom Vodnjana Klaudijom Vitasovićem i načelnicima općina Vodnjanštine proglašena kapitalnim razvojnim programom u južnoj Istri, oko 20.000 četvornih metara navodno bi kupio austrijski koncern XXXLutz, koji sa 17.000 zaposlenih ostvaruje godišnju prodaju blizu 3 milijarde eura.

Pored poslovanja u u Austriji, Njemačkoj, Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj i Švedskoj, XXXLutz je od prošle godine vlasnik slovenske Lesnine, kada je potvrđen interes za daljnji razvoj na području Slovenije, Hrvatske, Srbije i drugih država jugoistoka Europe.

Poslovna zona Tison prostire se na 380 hektara, iznimno je dobro prometno povezana, a Grad Vodnjan vlasnik je 35 posto zemljišta, dok je ostatak u privatnom vlasništvu. Realizacija poslovnog parka Tison već je godinama 'papirnata' i poznata tek po brojnim najavama budućih projekata, a tek je nedavno usvojen Urbanistički plana uređenja, te su ovakva investicija i buduće zapošljavanje svakako dobrodošli.

Ono što, međutim, brine sugovornike iPressa iz Vodnjana, koji tvrde da je riječ o drugoj Dragoneri, je pozadina pregovora. Prema njihovim informacijama, austrijski bi trgovac za četvorni metar građevinskog zemljišta u proračun Grada Vodnjan uplatio 20 do 30 eura, a sadašnja cijena kvadrata u ponudi na ovom području je 60 do 100 eura.

''Glede cijene zemljišta, navodim da se početna cijena zemljišta utvrđuje prema procjenama sudskog vještaka, a nekretnine se prodaju putem javnog natječaja kojega, kada su u pitanju nekretnine veće vrijednosti raspisuje Gradsko vijeće'', poručio je gradonačelnik Vitasovića.

www.ipress.hr

(Zatvori)

Analitičari središnje banke pritom napominju da je u taj iznos uključen i dug koji je dosad imao karakter kružnih ulaganja (1,3 milijardi eura) s obzirom da je krajem 2010. ukinuta inozemna pravna osoba putem koje su provedena navedena ulaganja tijekom 2008. i 2009., nakon čega taj dug više nema kružni karakter te je pripisan ukupnom stanju inozemnog duga.

Inozemni je dug tijekom prošle godine povećan za 1,2 milijarde eura, no, znatan dio tog rasta (800 milijuna eura) rezultat je međuvalutnih i drugih prilagodbi, a nova su korištenja tijekom 2010. nadmašila otplate za 300 milijuna eura, navode analitičari HNB-a u najnovijem Biltenu. Dodaju i da je intenzitet zaduživanja domaćih sektora posebno bio izražen u četvrtom tromjesečju, kada su neto transakcije iznosile 800 milijuna eura. (Zatvori)

 

Tako su kod nas već poskupjeli kruh, voće, povrće, konditorski proizvodi, kava, šećer, pšenica i ulje, a ima najava da će uskoro poskupjeti i mlijeko. Za razliku od 2010. koju karakterizira ispodprosječna inflacija s porastom cijena tek 1,1 posto, Hrvatska narodna banka procjenjuje da će zbog prelijevanja svjetskih cijena ove godine inflacija ubrzati na prosječnih 2,5 posto. U situaciji kada padaju i plaće i zaposlenost, to će svakako biti novi udar na standard građana.

Plaća je ove godine realno pala između 3 i 4 posto, a standard je opterećen velikim izdacima stanovništva za kredite te sužavanjem ostalih prava: uvođenjem dopunskog zdravstvenog, ukidanjem olakšica za prijevoz, školarinama i slično. HNB je procijenio prosječni rast cijena od 2,5 posto uz pretpostavku da se druge cijene energenata (struja ili grijanje) neće povećavati, za što nema jamstva da se neće dogoditi. Jasminko Umičević, vlasnik Oil&Gas Consultinga, kaže da je sadašnja cijena sirove nafte najveća cijena u posljednje tri godine. Gura je i činjenica da je zapad izišao iz recesije, Kina i Indija pak nastavljaju gospodarski rast pa je i potražnja veća.

Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke, dodaje i to da su na poskupljenje benzina utjecale i više trošarine koje je Vlada podigla lani potkraj kolovoza, a stupile su na snagu od 1. rujna.

 

izvor www.seebiz.eu

 

(Zatvori)

 

Zahvaljujući velikodušnoj premiji MOL-a, promućurni ulagači koji su na Zagrebačkoj burzi kupovali dionicu Ine, čija cijena se u većem dijelu godine vrtila oko od 1.700 kuna, na svaku uloženu kunu zaradili su 65 lipa.

Dionice razočarale, bljesnuli Ina i Atlantic

Istovremeno, na ostalim hrvatskim dionicama 'burzovni igrači' uglavnom su gomilali gubitke. Najveće razočaranje priredile su dionice građevinskog sektora, na kojima se nekad najviše zarađivalo. Kolaps građevinske aktivnosti, koji je doveo većinu građevinskih tvrtki na rub opstanka, jasno se oslikao na cijenama 'građevinara'. Uvjerljivo najgori izbor bila je dionica Ingre, koja je potonula gotovo 60 posto, a velike gubitke pretrpjeli su i poklonici dionica Insituta IGH (-39 posto) i Dalekovoda (-18 posto). Značajne minuse ulagačima su priskrbile i nekad atraktivne brodarske dionice, unatoč solidnom poslovanju pomorskih kompanija. Najaktivnija dionica Atlantske plovidbe izgubila je na vrijednosti 20 posto, a nešto manji minus pogodio je dionice Jadroplova (-10,6 posto) i Uljanik plovidbe (-6,6 posto).

Uz Inu, svega nekoliko likvidnijih dionica podebljalo je račune investitora. Dobro se moglo zaraditi tak na Tedeschijevu Atlanticu, čija cijena je od početka godine skočila 24 posto i Končaru elektorindustriji koji je dobio na vrijednosti oko 20 posto.

Burzovni igrači našli sreću na dalekim tržištima

Mnogi ulagači skloniji riziku izgubili su povjerenje u domaće dionice i sreću potražili na perspektivinijim tržištima. Kapital su preusmjerili prema zapadnim zemljama koje su izašle iz recesije ili na tržišta u razvoju zamalja koje uopće nisu doživjele pad BDP-a.

Preko granice uputili su se i menadžeri domaćih investicijskih fondova. Investicijske prilike na udaljenim tržištima najbolje su iskoristili dionički investicijski fondovi Aureus US Algoritham, MP-Mena HR i Ilirika Bric. Najveći prinos u 2010. godini od čak 28,3 posto postigao je mali fond Aureus US Algoritham (bivši fond Aureus US Equity), koji pretežno ulaže u dionice i prava na tržištima kapitala SAD-a i Kanade. Drugo mjesto s prinosom od 25 posto drži fond MP-Mena, koji ulaže na tržištima Bliskog Istoka i Sjeverne Afrike. Slijedi 'mladi' fond Ilirika BRIC s rastom od 19 posto. Među fondovima koji upravljaju imovinom većom od 100 milijuna kuna, kao i prošle godine, najuspješniji je PBZ I-Stock. Kvalitetna ulaganja na tržištima Rusije, Kine i Brazila osigurala su mu prinos od 12,3 posto i deveto mjesto na rang listi dioničkih fondova.

Dionice tržišta u razvoju poput kineskog, brazilskog i indijskog, postala su zanimljiva zbog visoke likvidnosti i velikog broja kompanija koje imaju potencijal da postanu globalni igrači. Najveći potencijal za rast pokazale su tvrtke iz energetskog i financijskog sektora budući da te zemlje imaju velike potrebe za energentima, a rast potrošačkog društva otvara velike mogućnosti financijskim institucijama. Na razvijenim tržištima najatraktivniji je i dalje tehnološki sektor, a zanimljiv je i financijski sektor, koji je na putu oporavka od posljedica financijske krize.

Ziheraši profitirali na zlatu i švicarskom franku

Nesigurnost koja vlada na globalnom financijskom tržištu natjerala je mnoge konzervativne ulagače da, u strahu od prijeteće inflacije i devalvacije valuta, sigurnu luku potraže u zlatu. Zbog velike potražnje investitora 'ziheraša', ali i brojnih špekulanata koji su im se priključili, cijena žutog metala iz dana u dan obarala je povijesne rekorde. Vrijednost unce čistog zlata na godišnjoj je razini skočila za 23,3 posto mjereno u dolarima, a čak 34,7 posto za one koji barataju eurima. S cijene od 1.100 dolara po unci početkom godine, najtraženiji plemeniti metal se krajem godine primakao razini od 1.400 dolara. Nažalost, ulagačima na domaćem tržištu nije pružena mogućnost ulaganja u zlato. Tek krajem godine pokrenut je investicijski fond Ilirika Gold koji ulaže u dionice tvrtki čija djelatnost je proizvodnja, prerada i trovina plemenitim metalima.

Financijski igrači koji se igraju valutama, utočište od valutnog rata koji se proširio globusom potražili su u švicarskom franku. Tako je u odnosu na relativno stabilnu kunu, tečaj franka ojačao čak 17,5 posto, što su na svojoj koži osjetili svi kojima su valutnom klauzulom dugovi vezani uz švicarac. Oni pak koji su u franku uočili dobru investicijsku priliku, mogu biti prezadovoljni ostvarenim profitom.

Crna godina za nekretnine

Duboka kriza na tržištu nekretnina poljuljala je mit prosječnog Hrvata o idelanoj investiciji 'na kojoj se ne može izgubiti'. Prema podacima CentraNekretnina prosječne tražene cijene nekretnina u Hrvatskoj na godišnjoj razini (studeni 2010/studeni 2009) potonule su 5,1 posto, pri čemu su na najznačajnijem, zagrebačkom tržištu, cijene pale i nešto više od prosjeka, odnosno 5,3 posto.

Najveći pad (za 12 posto odnosno sa 1.309 na 1.152 eura/m2) zabilježile su tražene cijene kuća u Zagrebu i okolici. Zagrebački stanovi su pojeftinili 3,4 posto pa je u studenom 2010. prosječna tražena cijena stana u odnosu na lanjski studeni snižena na 1.817 eura po četvornom metru. Recesija nije mimoišla ni jadranske destinacije u kojima su najviše pale (prenapuhane) cijene stanova (za 12,1 posto odnosno sa 2.119 eura/m2 na 1.863 eura/m2), a na silaznoj putanji su i cijene vikednica i apartmana, koji su jeftiniji za 3,8 posto (sa 1.984 na 1.908 eura/m2).

Kamate na štednju teže prema nuli

Pasivni ulagači koji novac najradije drže u banci u ovoj su godini ostali kratkih rukava. U općem padu kamatnih stopa banke su najoštrije srezale kamate na štednju. Prema zadnjim podacima HNB-a, kamatne stope na oročene devizne depozite u rujnu su pale na 2,82 posto sa 3,58 posto, koliko su iznosile u prosincu 2009. godine.

Razočarali su i novčani investicijski fondovi, koji su ove godine ostvarili daleko slabije rezultatate nego 2009. i znatno ispod dugogodišnjeg prosjeka. Posljedica je to drastičnog pada kamatnih stopa na tržištu novca i kratkoročnih vrijednosnih papira. Tako je najveći novčani fond ZB plus, koji upravalja s preko dvije milijarde kuna, ostvario prinos od svega 2,24 posto.

Uz zlato, najbolji izbor za konzervativne ulagače bile su obveznice. Potvrđuju to rezultati obvezničkih investicijskih fondova. Svih osam obvezničkih fondova bilježi pozitivne trendove, a najuspješniji je Capital One s prinosom od 9,27 posto. Odličnu izvedbu imaju i tri velika obveznička fonda (PBZ Bond, Raiffeisen Bonds i Erste Bond), čiji prinosi se kreću između 7,66 i 8,77 posto.

 

izvor:  www.tportal.hr

(Zatvori)

Cijena zlata na spot tržištu nakratko je tako dosegnula rekordno visokih 1.428,15 dolara za uncu, nakon čega se blago spustila na 1.425,51 dolar, no i dalje se drži iznad u ponedjeljak dosegnutih 1.422,85 dolara za uncu. Na američkom terminskom tržištu za isporuke u veljači cijena te plemenite kovine uvećana je 10,7 dolara po unci, na 1.426,80 dolara.

Srebro se također sedmi dan zaredom prodavalo po najvišoj cijeni u proteklih 30 godina, uglavnom zahvaljujući slabljenju dolara i pojačanim kupovinama fondova u sektoru roba prema kraju godine. Nakon što je nakratko postiglo novu rekordnu cijenu od 30,42 dolara za uncu, srebrom se trgovalo po cijeni od 30,35 dolara, nasuprot 30,14 dolara dan ranije.
(Zatvori)

Investitori će nastaviti ulagati u metale, a cijena zlata mogla bi narasti za 11 posto zbog financijskih poticaja koje središnje banke odobravaju kako bi pomogle gospodarstvu te slabljenja američkog dolara, izjavio je Frederic Lasserre, direktor odjela za istraživanje tržišta roba u Societe Generaleu. Lasserre procjenjuje da će cijena paladija narasti 21 posto, a srebra 19 posto.

U studenom je cijena zlata dosegla rekordnu razinu jer su investitori, zabrinuti oko stabilnosti prezaduženih gospodarstva, tražili alternativu oslabljenim valutama.

“Cijene zlata su porasle zbog straha da zadužene države neće moći otplaćivati svoj dug i utjecaja na međuodnos dolara i eura”, tumači Lasserre. Do kraja iduće godine, u odnosu na tekući kvartal, cijene kukuruza i pšenice narast će oko jedan posto, dok će cijena sirovog šećera pasti 33 posto, prognoziraju u banci Societe generale.

Početkom studenog uncom „spot“ zlata trgovalo se po rekordnoj cijeni od 1.420,60 dolara. Cijena ovog metala u ovoj godini porasla je za 24 posto. Cijena paladija zabilježila je drastičniji porast, čak 75 posto, a unca tog metala trenutačno vrijedi 714 američkih dolara, dok je srebro poskupilo za 64 posto – unca se prodaje za 27,89 dolara.

Američka središnja banka najavila je nedavno da će otkupiti trezorske zapise vrijedne 600 milijardim dolara, nakon što su središnje banke širom svijeta uložile bilijune dolara kako bi pomogle da se ekonomije izbave iz najgore svjetske recesije od Drugog svjetskog rata, ističe Bloomberg.

Ako dolar padne na razinu od 1,5 do 1,6 dolara za euro, cijena zlata mogla bi narasti na 1.500 do 1.600 dolara, procjenjuje Lasserre. Vrijednost američke valute je ove godine pala za oko četiri posto u odnosu na euro. Na londonskoj burzi trenutno za jedan euro treba dati 1,3744 dolara. Slično kao Societe generale procjenjuju i druge banke. Plemeniti metali u idućoj godini nosit će najpovoljnije prinose.  U Goldman Sachsu ciljanu cijenu zlata postavili su na 1.650 dolara.

Michael Lewis, direktor istraživanja tržišta roba u Deutsche Banci, kazao je kako su plemeniti metali “najsigurniji za dugoročno ulaganje”. No, Lewis takđer vjeruje u poljoprivredna dobra poput kukuruza, soje i pšenice, piše Bloomberg.


www.seebiz.eu

(Zatvori)