Nakon provedene edukacije djelatnika banke od sada je tako u svim poslovnicama Partner banke moguće kupiti udjele tri otvorena investicijska fonda s javnom ponudom kojima upravlja Fima Global Invest, Fima Equity, Fima Maximum i Fima Bond.

Fima osim otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom upravlja i s dva zatvorena investicijska fonda s javnom ponudom, najstarijim hrvatskim zatvorenim fondom ZIF-om Breza i ZIF-om Fima Proprius, koji ulaže u nekretnine.

Uz Partner banku, Fima Global Invest, ima potpisane ugovore o poslovnoj suradnji s Finom, gdje se prodaja udjela vrši putem usluge FINA opcija, Bankom Kovanica i Karlovačkom bankom.

www.business.hr
(Zatvori)

Dva uzastopna trgovinska dana s prevladavajuće pozitivnim cjenovnim pomacima dionica na Zagrebačkoj burzi 'puno su premalo' za proglašenje povratka (postojanijem) uzlaznom trendu. U prilog tome govori i jučerašnji sastanak vodstva Hanfe s vodećim burzovnim igračima. Petnaestak predstavnika mirovinskih i investicijskih fondova te brokera tri su sata s regulatorom raspravljala o stanju na tržištu, upravljanju rizicima, ulagačkim strategijama i taktikama u uvjetima pojačane kolebljivosti i poljuljanog tržišnog sentimenta. Među ostalim, predsjednik Hanfe Ante Samodol fondovskoj je industriji poručio kako naročito u sadašnjim okolnostima od njih očekuju "odgovorno i solidarno ponašanje". Podsjetio ih je na dnevni uvid regulatora u aktivnosti ključnih igrača, kao i na prudencijalne i druge mjere za kojima može posegnuti.

Koliko god to sugerira da i u Hanfi ocjenjuju da neki fondovi u proteklom razdoblju nisu baš djelovali stabilizirajuće već primjerenije špekulantima, posve je jasan i naglasak na pojačanu osjetljivost ukupnog okruženja, odnosno na činjenicu da je tržište i bez toga danas suočeno s niz utega koji utječu na ukupni sentiment. Jedan od konkretnih utega s kojima se računa relativno brzo svakako je i približavanje 'otvaranja' Fonda hrvatskih branitelja za isplate udjela, nakon što 12. travnja istekne razdoblje u kojemu nisu mogli unovčiti svoja prava na prijenos udjela u tom fondu. Registar branitelja napokon je zgotovljen (s konačnih 494.757 branitelja), a Erste Invest kao društvo za upravljanje Fondom HB počelo je s izračunima udjela koji bi za oko dva tjedna trebali biti spremni za distribuciju članovima (procjenjuje se, oko 525 tisuća). Usporedo s tim, pak, prema braniteljima se krenulo s tribinama na kojima ih se uvjerava da nije mudro istrčavati s prodajom udjela, a nadležni Vladini dužnosnici, fond menadžeri i regulator intenziviraju potragu za najboljim rješenjem kako da izbjegnu da 12. travnja ne bude golem udar na burzu. Zapravo, imperativ je da se to ne dogodi. A dok u Erste Investu i među nekim članovima UO Fonda bez ikakvih konkretnijih potankosti potvrđuju da se razmatraju razne opcije, Samodol odlučno kaže kako se neće dopustiti naplavina dionica koja bi 'ugušila' burzu. Bude li trebalo, kaže, uvijek se mogu promijeniti i pravilnici, pa i zakoni.

Istek tzv. lock-up razdoblja za nešto više od pola milijuna branitelja i članova obitelji poginulih, nestalih i umrlih branitelja s nasljednim pravom participiranja u Fondu HB već se mjesecima ističe kao nepovoljna okolnost za cijene dionica Ine i Hrvatskog Telekoma, dvije domaće blue chip dionice koje prednjače likvidnošću, a prema uobičajenim pokazateljima vrednovanja se svrstavaju i u 'relativno podcjenjenije' za domaće standarde, ali i regionalne sektorske prosjeke ključnih multiplikatora vrednovanja. Imajući u vidu veličinu tog fonda, kao i strukturu njegovih članova, posve je jasno da se pitanje priprema za dan kad će se početi s isplatama udjela moralo nametnuti mjesecima unazad.

Međutim, to što Erste Invest do danas nije dirao u inicijalno stečeni 7-postotni paket dionica Ine (700.000) i HT-a (5,73 milijuna), očito treba pripisati činjenici da je Fond HB-a politički projekt i da upravljački zahvati zahtijevaju suglasnost Upravnog odbora sastavljenog dobrim dijelom od političkih, tj. predstavnika Vlade. A iz Vlade su nas već navikli na traženja rješenja 'ad hoc'. U krugovima investicijskih savjetnika, međutim, već se barata nekim mogućim rješenjima kako da istek lock-upa ne znači i cjenovno opasnu naplavinu dionica na burzi. Neki tako spominju mogućnost da se, recimo, rok za isplatu prilikom prodaje udjela protegne na tri mjeseca.

Ima i ideja da Vlada s T-HT-om (DT-om) prešutno postigne dogovor o tome da se HT, koji uobičajeno ima milijarde kuna likvidnosti koju plasira u depozite, novčane fondove i trezorske zapise, malo aktivira u kupnji trezorskih zapisa. Za to, doduše, vodstvo HT-a treba osigurati i neke suglasnosti, ali to se ne smatra nerješivim. Ima i onih koji u započetim, a prema nekima i prilično poodmaklim razgovorima Vlade i Mola, vide prostora da se razgovara i o dionicama koje su dio portfelja braniteljskog fonda. Konačno, kao dežurna adresa uvijek ostaju i razgovori s mirovincima. Najmanje je vjerojatno da se sam datum lock-upa odgodi jer bi to bilo politički preopasno. U Fondu HB-a, mimo dionica, danas ima oko 300 milijuna kuna u depozitima i obveznicama. Čak i uz pretpostavku da će udruge uvjeriti velik broj branitelja da ne žure s prodajom - zbog trenutne cijene i perspektive dionica Ine i HT-a, zbog dividendi (od kojih se u fond dosad slilo oko 400 mil. kn) te očekivanih novih 7-postotnih paketa u budućim privatizacijama - pitanje dionica svakako je nužno riješiti bez spontanog i naglog sučeljavanja s burzom.

Grube procjene vrijednosti udjela u braniteljskom fondu

Broj branitelja u Registru - 494.757
Ukupno udjelničara u Fondu* - oko 525.000
Procjena prosječnog broja udjela po članu - 10-11
Procjena ukupnog broja udjela u Fondu - oko 5,5 milijuna
Imovina Fonda na kraju 2007. - 4,30 milijardi kuna (Ina + HT + depoziti i obveznice) (1,96 + 2,03 + 0,30 mlrd.)
Procjena današnje imovine Fonda** - oko 3,64 milijardi kn (u tome Ina + HT = 3,33 mlrd. kn)
Približna vrijednost 1 udjela** - oko 660 kuna
Vrijednost prosječnog 'paketa' (>10 udjela)** - oko 7000 kn
Vrijednost maksimalnog paketa (52 udjela)** - oko 34.000 kn

* uključujući članove obitelji (nasljednike) poginulih, nestalih i umrlih branitelja
** uz pretpostavljene parametre broja članova i udjela, a prema zaključnim cijenama Ine i T-HT-a od 20. veljače 2008. Osim skorašnjeg preciziranja spomenutih parametara, prilikom prodaje udjela (počevši od 12.4.) na konačni će iznos ponajprije utjecati cijena po kojoj će se tržiti dionice Ine i HT-a, koje čine oko 92 posto imovine Fonda HB

Dionički portfelj braniteljskog fonda (92% uk. imovine)

700.000 dionica Ine
5,732.197 dionica HT-a



www.poslovni.hr
(Zatvori)

Među dioničkim investicijskim fondovima dobitci su se kretali u rasponu od 0,01 posto Erste Adriatic Equity do 1,51 posto ZB euroaktiv. S druge su pak strane gubitci bili u rasponu od 0,01 posto Raiffeisen C. Europe do 0,89 posto FIMA Maximum fonda.

I kod mješovitih je fondova bilo slično. Naime, i ovdje su se fondovi dijelili na dobitnike i gubitnike. Tako su se dobitci kretali od 0,02 posto HPB Dynamic do 0,48 posto HPB Global fonda, dok su se pak gubitci kretali u rasponu od 0,01 posto PBZ Global fonda do 0,46 posto ST Balanced i ST Aggresive fondova.

I kod obvezničkih investicijskih fondova imali smo podijeljenost na dobitnike i gubitnike. Tako su se dobitci kretali u rasponu od 0,01 posto Select Eurobond do 0,23 posto ST Bond fonda. S druge su se strane gubitci kretali u rasponu od 0,01 posto Erste Bond do 0,07 posto HI-conservative.

Novčani su investicijski fondovi svi bilježili dobitke. Tako je najviše, 0,05 posto, porasla vrijednost ZB plus i PBZ Euro Novčani, dok su ostali bilježili dobitke u rasponu od 0,01 do 0,04 posto.


www.liderpress.hr
(Zatvori)

U Fimi navode da eTrade korisnicima omogućava pregled financijske imovine na hrvatskom tržištu kapitala u realnom vremenu, a u budućnosti će se na isti način moći pratiti i portfelj na regionalnim burzama.

Osim toga, eTrade će korisnicima omogućiti pregled cijena na Zagrebačkoj burzi u realnom vremenu i brzo osvježavanje portfelja, olakšat će zadavanje naloga, a među novitetima je i integrirani pregled prvih deset vlasnika vrijednosnog papira u nekom vremenskom periodu.

Što se nove internetske stranice tiče, osim očekivano ljepšeg izgleda i pohvalne činjenice da se stranica sada brže učitava, najzanimljivija novost je da na njoj sada možete pratiti trgovanje ne samo na Zagrebačkoj, već i na Banjolučkoj, Beogradskoj, Crnogorskoj, Makedonskoj i Sarajevskoj burzi.

www.business.hr
(Zatvori)

Bajakić je naglasio kako u novim promijenjenim uvjetima na domaćem i tržištu regije nije moguće čekati već je potrebno okrenuti se prema zapadu, kao i prema ostalim zemljama SEE regije, a oni tu sebe posebno vide upravo u ulozi pratnera liderima na spomenutim tržištima, dok su svoju stručnost već pokazali praćenjem više izdanja obveznica i dionica na domaćem tržištu kapitala, kao i ostalim svojim aktivnostima.

Velimir Šonje, novi predsjednik uprave ICF Investa pojasnio je kako se za suradnju s ICF-om u ovom projektu restrukturiranja odlučio, zajedno s novim vodećim ljudima grupe, kako bi dokazali da na hrvatskom tržištu može biti i bolje nego što jest, a ICF je idealna platforma za razvijanje jednog ozbiljnog financijskog holdinga koji koji će nuditi sve usluge nezavisne investicijske banke.

ICF grupa, danas predstavljena pod sloganom „Na putu u EU“, sastoji se od povezanih društava ICF Investa za upravljanje fondovima, ICF Consulta koji će se baviti savjetovanjem na području korporativnih financija i privatnih ulaganja te savjetovanjem pri restrukturiranju, brokerskog društva ICF Capitala i Arhivanalitike, nezavisne konzultantske kuće koja ulazi u sastav grupe, a bavi se analizama i nudi regionalni know-how.

S novom podjelom, u ICF grupu došli su i hrvatski financijski stručnjaci Velimir Šonje, Grigor Vidmar, Zvonimir Antičić i Mladen Markoč, poznat kao jedan od vodećih pravnika na području financija u zemlji.

Član uprave ICF Investa Igor Noršić izjavio je prilikom današnjeg predstavljanja kako će u skadu s planovima rasta ICF proširiti ponudu svojih fndova na nove otvorene fondove s javnom ponudom, kao i na specijalne fondove te investicijsko savjetovanje.

Zvonimir Antičić ispred ICF consulta, koji će pružati usluge „mercant bankinga“, management consultinga i savjetovanja u izlaznim strategijama i osiguravanju rasta kompanija kroz preuzimanja i spajanja naglasio je kako je ICF Consult spreman dijeliti rizike i participirati u dobiti u projektima svojih klijenata, odnosno da je spreman i vlastitim ulaganjima potvrditi isplativost projekata koje savjetuje svojim klijentima.

Glavni konkurenti ICF-u na domaćem tržištu su sve bankarske grupacije koje se bave konzaltingom, kao i Škregrin Quaestus, te private equity industrija koja u ovoj zemlji tek stasa, kao i neke manje kuće koje su krenule sličnim putem kao i ICF, zaključio je Bajakić.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Poznavatelji prilika kažu kako je od početka godine bilo prisutno i svojevrsno burzovno 'crvenilo', odnosno trend potpuno suprotan onomu na početku prošle godine. Naime, dok je u mjesec i pol dana ove godine  Crobex indeks na Zagrebačkoj burzi  otklizao za 19 posto, u istom periodu prošle godine (dionički) indeks je za približno isti, pa čak i za nešto veći prostotak (i) narastao.

Analitičari ističu i kako su u proteklom dijelu godine najviše na vrijednosti izgubile upravo one dionice koje su u isto vrijeme lani (pa više-manje i tijekom cijele prošle godine) imale i najviše stope rasta. Pri tome spominju da su, uz jednu od najlikvidnijih i najtrgovanijih  kakva je dionica Ine, to mahom bile neke od brodarskih, građevinskih ili bankarskih dionica.

Podsjetimo, kako u ovoj godini jedan od najvećih minusa bilježe dionice Ingre (koja je lani narasla za čak 300 posto), zatim  Atlanske plovidbe (koje je lani narasla za 225 posto) ili Jadranske banke (koja je lani narasla za 130 posto), a koje su u ovoj godini potonule između 25 i 45 posto. Inače, ukupni ovogodišnji burzovni pad bio bi i veći da upravo u ovom tjednu nije zabilježen, u posljednje dvije godine- i najveći dnevni rast Crobexa od čak 4,1 posto. No, taj se rast, na žalost, već u protekla dva –tri dana gotovo u potpunosti istopio.

Gubici investicijskih fondova

Što se pak tiče 80-ak otvorenih investicijskih fondova i oni na početku ove godine bilježe znatne gubitke. Prvo, zbog pada vrijednosti dionica u koje su fondovi uložili svoju imovinu, a drugo, jer su ulagači unovčili,ili bolje reći, izvukli dio svojih uloga bojeći se daljnjega pada cijena dionica. Naime, prve procjene govore kako se je imovina fondova u ovoj godini  stanjila za gotovo 5,5 milijardi kuna, odnosno smanjena je na 24,5 milijardi kuna. U apsolutnim brojkama najveći pojedinačni pad imovine u proteklom dijelu godine imaju PBZ Equity te najveći hrvatski fond - ZB Aktiv. Najveće, pak,gubitke svojim ulagačima servirala je  podsjetimo većina dioničkih, mješovitih te obvezničkih investicijskih fondova, dok su gotovo svi novčani investicijski fondovi u novije vrijeme bilježili  kakve-takve dobitke.

Iako ovogodišnji minusi fondova nisu mali, računice govore kako su, ipak, u proteklom dijelu godine oni bili za 5,5  indeksnih poena tanji nego su minusi na Zagrebačkoj burzi. Manjem padu doprinijela je, kažu financijski stručnjaci,i činjenica da su fondovi bili više izloženi globalnom tržištu, na kojem su u novije vrijeme bila i manja klizanja nego na domaćem. Podsjetimo, kako naši investicijski fondovi gotovo 40-ak posto svoje imovine trenutno plasiraju upravo na strana tržišta, što se u ovom trenutku pokazuje i kao svojevrsna prednost.Na drugoj pak strani zapaženo je i kako su fondovi izloženiji Hrvatskoj jače osjećali i korekciju, jer ju i hrvatsko tržište, bar je tako bilo u zadnja dva mjeseca -  jače osjeća.

Premda su na početku ove godine prisutne značajne korekcije na dolje i na dioničkom, a i fondovskom tržištu – još je prerano za ukupne ovogodišnje prognoze o kretanju prinosa. Ono što se već sada može zaključiti jest da ovogodišnji dionički, pa i fondovski prinosi – neće zasigurno biti ni približni onima prošlogodišnjima. (Nikola Prskalo)

www.liderpress.hr

(Zatvori)

Otužna godina za domaće fondove nastavljena je i ovaj tjedan tako da je porasti uspjelo dvadeset i šest fondova dok su pedeset i dva zabilježila tjedni pad vrijednosti udjela. Od ukupno 50 dioničkih i mješovitih fondova njih jedanaest je ostvarilo tjedni rast i to isključivo oni fondovi koji su primarno orijentirani na tržišta kapitala Amerike, Europe ili Azije. Fondovi orijentirani na regiju su zabilježili negativne tjedne rezultate. Naime, situacija na regionalnim burzama je neizvjesna radi iščekivanja osamostaljenja Kosova.

Među najboljih deset prema tjednom rastu prevladavaju dionički fondovi, a predvodi ih Prospectus Global Equity čija je vrijednost udjela uvećana za 5,66 posto. Najveći zabilježeni pad u proteklom tjednu je iznosio 3,99 posto a bilježi ga posebni dionički OTP Indeksni. Od fondova koji su porasli, deset ih bilježi rast veći od jedan posto, dok pad veći od jedan posto bilježe trideset i dvoje dioničkih i mješovitih fondova te dva obveznička fonda.

Statistički najlošije rezultate među svim kategorijama fondova bilježe obveznički i mješoviti fondovi dok dionički bilježe relativno dobar tjedan u odnosu na ostatak godine a novčani su tradicionalno bez iznenađenja. Od 33 aktivna dionička fonda, devet ih je tjedan završilo u zelenom, a ostalih dvadeset i dvoje bilježe tjedni pad vrijednosti. Tjedne promjene dioničkih fondova kretale su se od 5,66 do -3,38 posto. Nakon Prospectus Global Equityja slijedi AC Rusija s rastom od 3,74 posto. Najviše je na vrijednosti udjela izgubio posebni dionički fond, OTP Indeksni, s tjednim padom od 3,99 a slijedi ga VB High Equity s padom od 3,61 posto.

Drugi posebni dionički fond „energetski“ HPB Titan bilježi tjedni rast od 1,29 posto. Ukupno je dvadeset dioničkih fondova palo za više od jedan posto, dok rast veći od jedan posto bilježi devet dioničkih fondova. Kod mješovitih je fondova u proteklom tjednu jedini završio u zelenom ZB Trend s rastom od 1,79 posto, čime se je uvrstio i među deset najboljih u tjednu. Ostalih 16 mješovitih fondova je protekli tjedan završilo s negativnim predznakom. Ostvarili su tjedne padove u rasponu od -0,34 do -3,18 posto. Najmanje su pali ST Aggressive (-0,34 posto) i Aureus Balanced čija je vrijednost udjela smanjena za -0,40 posto, a na dnu ljestvice nalaze se C-Premium i Erste Balanced s padom od 3,18 posto odnosno 2,55 posto.

Obveznički fondovi su završili jedan od lošijih tjedana u godini, naime svih 13 obvezničkih je palo. Njihove tjedne promjene kreću se u rasponu od -1,12 do -0,22 posto. Najmanji pad među svim obvezničkim bilježe ZB bond (-0,22 posto) i PBZ Bond (-0,32 posto) dok su najveći pad zabilježili OTP euroobveznički (-1,12 posto) i Fima Bond a s padom od 1,00 posto. Svi novčani fondovi ostvarili su pozitivne rezultate. Njihove se tjedne promjene kreću u rasponu od 0,01 do 0,21 posto.

Najveći prinos od 0,21 posto ostvario je InterInvest Cash a slijedi ga s rastom od 0,13 posto PBZ Dollar fond. Prema prinosu ostvarenom od početka godine osamnaest je fonda u plusu. Među njima su svi predstavnici novčanih i tri obveznička fonda. Ostalih šezdeset fondova je u minusu. Prinosi fondova u godini kreću se u rasponu od 1,20 do -25,97 posto. Najbolji prema ostvarenom prinosu u godini su HPB obveznički i PBZ Dollar fond, dok najveći rast u zadnjih dvanaest mjeseci bilježe Prospectus JIE (31,64 posto), Ilirika JIE (24,38 posto) i Ilirika JIE Balanced s rastom od 22,13 posto.

NAPOMENA: Kod izračuna tjednih promjena fondova, u obzir su uzeti rezultati za razdoblje od 07.02. do 14.02. 2008. godine a zaključne vrijednosti indeksa i dionica na dan 15.02. 2008. godine

*Najveći tjedni rast

Kategorija Fond Rast (%)

dionički Prospectus G. Equity +5,66
dionički AC Rusija +3,74
dionički ZB euroaktiv +2,53
dionički HPB WAV-DJE +2,30
dionički PBZ I-Stock +1,99
mješoviti ZB Trend +1,79
dionički Raiffeisen Active +1,66
dionički Ilirika Azijski tigar +1,58
posebni HPB Titan +1,29
dionički Platinum Blue Chip +1,19

* za razdoblje od 07.02. do 14.02.2008.godine, izraženo u postocima
izvor: www.hrportfolio.com,

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Prema službenoj statistici koju vodi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, neto imovina otvorenih investicijskih fondova (OIF-ova) tijekom siječnja smanjena je za 4,15 milijardi kuna, na 25,91 milijardu, ili 13,80 posto. Smanjenju najviše pridonose dionički OIF-ovi čiji se udjel u imovini svih smanjio 0,9 posto, na 48,47 posto.

Ako fondove (i s javnom i s privatnom ponudom) podijelimo prema društvima za upravljanje, s najvećom imovinom (33,56 posto) upravlja ZB Invest, drugi je PBZ Invest sa 20,05 posto, treći je Raiffeisen Invest sa 13,30 posto, a četvrti je Erste Invest sa 10,51 posto. Udjel četiriju društava koja upravljaju najvećom neto imovinom u neto imovini svih iznosi 77,43 posto. Peto mjesto drži HPB Invest sa 4,45 posto, šesti je Aureus Invest sa 3,00 posto, slijede Ilirika Investments (2,26 posto), KD Investments (1,92 posto), CAIB Invest (1,89 posto), ICF Invest (1,78 posto), HYPO Invest (1,70 posto), ICAM (1,21 posto), FIMA Invest (1,14 posto), OTP Invest (1,06 posto), Prospectus Invest (0,81 posto), ST Invest (0,59 posto), VB Invest (0,25 posto), Adriatica Capital (0,13 posto), Interinvest (0,12 posto), CEBA Invest (0,11 posto), ALFA Invest (0,09 posto), POBA ICO Invest (0,04 posto) i Platinum Invest (0,03 posto).

Ne tako davno, krajem studenog 2006. godine Raiffeisen Invest kontrolirao je 26,22 posto fondovske imovine, a krajem svibnja prošle godine FIMA Invest upravljao je sa 2,36 posto imovine fondovske industrije. Ako su ta dva društva za upravljanje fondovima već neko vrijeme očiti gubitnici, tko je pobjednik? Krajem srpnja prošle godine ZB Invest upravljao je sa samo 27,08 posto imovine fondovske industrije.

Među društvima pobjednik siječnja bio je ZB Invest, a gubitnik PBZ Invest. Najveći dionički fond 30. studenoga 2007. i dalje je ZB aktiv čija neto imovina iznosi 3,25 milijardi kuna. Najveći mješoviti fond je ZB global koji upravlja sa 3,09 milijardom kuna. Najveći obveznički fond je PBZ Bond, a najveći novčani fond je ZB plus.

Sljedeća slika prezentira kretanje Herfindal-Hirschman indeksa (HHI) domaće fondovske industrije tijekom vremena.

HHI je "znanstveno priznata" mjera tržišne koncentracije koja se računa kao zbroj kvadrata tržišnih udjela. Ako je HHI veći od 1800, tržište je visoko koncentrirano, ako je HHI između 1000 i 1800, tržište je umjereno koncentrirano, a ako je HHI manji od 1000, tržište nije koncentrirano. Domaća fondovska industrija viskoko je koncentrirana u društvima koja i imaju najveću monopolističku snagu kojom mogu utjecati na cjene dionica.

Za usporedbu, fondovska industrija u Australiji ima HHI niži od 100 bodova. Naravno, treba biti realan i prihvatiti da je na malom tržištu siromašne Hrvatske možda vjerojatnija konsolidacija od smanjivanja koncentracije.

Kao dokaz teze prilažemo sljedeće statistike. Tijekom zadnjih pet mjeseci prema HH indeksu domaća fondovska industrija postaje sve koncentriranija, a najzaslužniji za to je ZB Invest, uvjerljivi pobjednik turbulentnog razdoblja kroz koje trenutno prolazi domaće tržište kapitala.

Turbulenciji tržišta pridonosi činjenica da je sentiment investitora podijeljen, a upravljanje rizicima kod većine društava za upravljanje fondovima ne postoji. Prema saznanjima autora, najrazvijeniji sustav za upravljanje tržišnim rizicima ima upravo ZB Invest.

www.business.hr
(Zatvori)