Prihodi od prodaje povećali su se 22 posto na 950 milijuna eura. Iz Krke su također prognozirali da će u ovoj godini ostvariti 3-postotni rast profita na 161 milijun eura, te 11-postotni rast prihoda od prodaje na 1,06 milijardi eura.

Inače krajem siječnja ove godine objavljeno je kako je upravo Krka zainteresirana za zapošljavanje su Plivinih radnika te da se najnovija  zbivanja u Plivi povezana s najavljenom racionalizacijom njezina poslovanja vrlo pozorno prate i u ljubljanskom Leku.
 

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Neto gubitak je u četvrtom tromjesečju iznosio 33,3 milijarde forinti (140,7 milijuna dolara) ili 370 forinti po dionici, dok je u istom razdoblju godinu ranije Mol poslovao s neto profitom u iznosu od 98 milijardi forinti ili 1,256 forinti po dionici. Analitičari Bloomberga očekivali su gubitak od 41,8 milijardi forinti. Prihodi od prodaje u zadnja su tri mjeseca prošle godine porasli 8 posto na 852 milijarde forinti. Operativni profit je pao 93 posto na 6,4 milijardi forinti.

Na lošije rezultate mađarske kompanije najveći je utjecaj imao snažan pad cijena nafte koja je od srpnja prošle godine pojefitnila oko 70 posto, a negativno se na poslovanje Mola odrazilo i slabljanje forinte koja je u četvrtom kvartalu u odnosu na dolar oslabila 10, a u odnosu na euro 9 posto.




www.poslovni.hr
(Zatvori)

Predsjednik uprave Gorenja Franjo Bobinac je izjavio, da su viši prihodi posljedica preuzimanja društva Atag, na nižu dobit  je utjecala globalna financijska i ekonomska kriza u zadnja dva mjeseca u 2008.

Dobit iz poslovanja i prije amortizacije  je obzirom na 2007 porasla za 1,2 posto. Na rast dobiti iz poslovanja je utjecao niži rast troškova  materijala i robe te rast opsega  poslovnih aktivnosti, što je pak posljedica prestrukturiranja prodajnoga asortimana, zamjene skupljih  komponenti s jeftinijim  i sl.





www.seebiz.eu
(Zatvori)

Iz DARS-a, poduzeća koje upravlja autocestama, priopćili su da je dosad prodano oko 700.000 godišnjih i oko 120.000 polugodišnjih vinjeta. Zbog toga je uvođenje vinjeta za kraće razdoblje, što zahtjeva Europska komisija, malo vjerojatno, piše Delo.

Vinjete koje bi vrijedile 15 ili mjesec dana u DARS-ovu blagajnu donijele bi znatno manje novca pa je malo vjerojatno očekivati da vlada dopusti kresanje prihoda tog poduzeća. Ono što se može očekivati jest povećanje cijena cestarine za kamione, ali postoje i prijedlozi da vlada autoprijevoznicima vrati dio novca od trošarina na dizelsko gorivo.

Prošle je godine DARS od prodaje 820.000 vinjeta zaradio 35,6 milijuna eura. Kad je prodaja godišnjih vinjeta u pitanju, DARS je blizu realizacije svog plana s obzirom na to da se očekuje prodaja između 800.000 i 900.000 komada.

DARS-ovi kontrolori naplate približno 600 kazni mjesečno vozačima koji se pokušavaju "prošvercati" bez vinjete.




www.seebiz.eu

(Zatvori)

www.bankamagazine.hr
(Zatvori)

Analitičari smatraju kako OTP banka nema dovoljno sredstava kako bi uspješno iznijela recesiju. Brokeraža, koja je dobila ocjenu 'underperform' za svoje dionice, snizila je i njihovu cijenu na 1,22 forinti s 2,32 forinte.

Istočnoeuropska tržišta jedva se bore s globalnom financijskom krizom koja zatvara sve kredite i nove investicije. Mađarska centralna banka očekuje da će se gospodarstvo smanjiti 3,5 posto ove godine. Nakon što je objavila čak 97-postotni pad dobiti u četvrtom kvartalu, OTP je počela pregovarat o određenoj 'ulozi' unutar djelovanja Europske banke za rekonstrukciju i razvoj (EBRD).

Neke od zemalja ključne za poslovanje OTP banke su Srbija, Mađarska i Ukrajina – sve zemlje koje su zatražile internacionalnu pomoć kako bi što lakše prebrodile krizu.

Ove je godine OTP izgubio čak 44 posto što ga čini najlošijim performerom na mađarskom  BUX indeksu koji je u istom periodu pao 16 posto.
Daljnji planovi banke uključuju injektiranje 150 milijuna dolara u ukrajinsku podružnicu a EBRD još nije donijela odluku o tome kakvu će točno OTP ulogu imati u daljnjem razvoju.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Značajnu ukupnu poznatost, od preko 90%, osim Konzuma (ZSE:KNZM-R-A) imaju još Pevec, Kaufland, Getro, Mercator (LJSE:MELR), Lidl i Billa. Promatrano po subjektivnoj procjeni  učestalosti odlazaka u kupovinu u neki lanac, u zadnjih 6 mjeseci prije ispitivanja, potrošači također stavljaju Konzum na prvo mjesto (72%) a slijede ga DM, Kaufland, Getro i Plodine .

Promatrano prema osobnoj ocjeni količine novca potrošenog po trgovačkim lancima na prvih deset pozicija su redom: Konzum, Kaufland, Plodine, Getro, Billa, Mercator, Tommy, Interspar, Lidl i Ktc. Oko 45% tog  novca potroši se u  supermarketima. Naravno, od ovog prosjeka postoje određena odstupanja ako se podaci analiziraju po regijama – u supermarketima se najmanje troši u Lici, Kordunu, Banovini  (oko 28%) a najviše u Slavoniji (52%).

Osnovni razlozi zbog kojih se odlazi u kupnju u određenu trgovinu svode se prvenstveno  na širinu ponuđenog asortimana proizvoda koja je bitna za preko 60% kupaca. Na drugom je mjestu blizina stanovanju ili poslu i  zatim   prihvatljivost cijena (oba elementa važna su za preko 50% ispitanika / kupaca). Važnost i zadovoljstvo pojedinih elemenata  varira kada se podaci analiziraju po pojedinim konkretnim lancima.

Oko 65% kupaca uglavnom često koristi automobil za odlazak u kupovinu a  posebno to čine kada kupuju u tipu trgovine kao što je «cash&carry» - 82% ili u hipermarketu – 78%.

Promotivne letke prima preko 85% ispitanika/kupaca a oko 50% ih i pročita, te oko 15 % iskazuje da zaista kupuje proizvode promovirane u letcima. Takve kupovine su najčešće u trgovačkim formatima kao što je «cash&carry», zatim u hipermarketima i supermarketima.

Privatne marke pojedinih lanaca definitivno su dobile svoje kupce. Preko 60% ispitanih potrošača sada kupuje bar neke privatne marke a oko 15% se izjašnjavaju kao redoviti kupci takvih proizvoda.

Prodaju robe široke potrošnje u Hrvatskoj karakterizira činjenica da se danas već oko 72% odvija preko 15 trgovačkih lanaca (vodećih 5 su Konzum, Kaufland, Billa, Mercator i Plodine), dok se kod  malih privatnih trgovaca i dalje pokazuje tendencija  pada njihovog udjela (podatak iz GfK-ovog panela kućanstava).

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Manjak novca koji je uzrokovala slaba prodaja vinjeta doveo je pak do potpunog sloma slovenskog poduzeća za autoceste i programa financiranja izgradnje autocesta, piše Novi list. Bez obzira na slom slovenskog vinjetnog sustava, za sada se neće ništa mijenjati, potvrdio je u nedjelju slovenski ministar prometa Patrick Vlačič, objašnjavajući da se sustav naplate cestarina ne da promijeniti "preko noći".

Osim što neće ukinuti vinjete, Slovenija tako skoro neće ni uvesti jeftinije vinjete, što je jedan od zahtjeva Europske komisije, nakon niza prigovora Italije, Austrije i Hrvatske koje su upozorile na diskriminatorne vinjete. Prema riječima slovenskog ministra prometa Slovenija sljedeće godine neće biti u mogućnosti uvesti sustav satelitske naplate cestarine, budući da je riječ o velikom i skupom projektu, koji neće moći biti realiziran u tako kratkom roku.

Uvođenje sustava satelitske naplate cestarine, koji bi zamijenio nepravedne vinjete, bio je jedan od argumenata kojim su slovenske vlasti pred Bruxellesom branile diskriminatorne vinjete, piše Novi list.

Slovenija je od 1. srpnja prošle godine uvela vinjete po cijeni od 35 eura za polugodišnju te 55 eura za godišnju.




www.seebiz.eu
(Zatvori)