"Ako se u idućih nekoliko mjeseci ne pronađe kupac koji bi bio spreman preuzeti Jadransku pivovaru i nastaviti njezino poslovanje, ili netko tko bi eventualno bio zainteresiran za njezin dugoročni najam, ići će se prema gašenju poslovanja", rekao je Buljan na današnjoj konferenciji za novinare u sjedištu Jadranske pivovare u Vranjicu kod Solina.

Prema Buljanovim riječima, većinski vlasnik Pivovarna Laško na takav se postupak odlučio jer dugoročno ne vidi mogućnost opstanka poslovanja Jadranske pivovare.

U slučaju gašenja, ustvrdio je Buljan, svi bi uposlenici dobili otpremnine onako kako je regulirano zakonom i kolektivnim ugovorom.

Jadranska pivovara u 2009. godine je ostvarila gubitak od oko 42 milijuna kune, a i ove godine u tom pogledu neće biti znatnijih odstupanja, kazao je Buljan.

Naveo je kako su već ostvareni kontakti s nekim domaćim i inozemnim potencijalnim kupcima Jadranske pivovare, ali nije želio kazati njihova imena.

Najavio je da će idućeg tjedna pregovarati s predstavnicima austrijskog Kaltenberga o eventualnom iznajmljivanju Jadranske pivovare toj tvrtki.

Odgovarajući na novinarska pitanja Buljan je kazao kako ne smatra da su poteškoće Jadranske pivovare, čiji je većinski vlasnik slovenska Pivovarna Laško, povezane s političkim odnosima između Hrvatske i Slovenije.

Pivovarna Laško je u svibnju 2009. godine najavljivala mogućnost "likvidacije" Jadranske pivovare, ali se tada od toga odustalo nakon pobune sindikata u Jadranskoj pivovari.

Povjerenik sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske (PPDIV) za Dalmaciju Ivica Blažević izvijestio je kako je prošle godine iz Jadranske pivovare otpušteno 89 radnika uz otpremninu po pet tisuća kuna za svaku godinu radnog staža.

Naveo je kako bi za preostalih 65 radnika Jadranske pivovare, u slučaju njezina zatvaranja, trebalo za otpremnine izdvojiti blizu sedam milijuna eura.

Prema njegovim riječima, trenutačno je ugrožena proizvodnja u Jadranskoj pivovari jer nema sirovine.

Blažević smatra da su poteškoće Jadranske pivovare nastale zato što se ona nalazi na atraktivnom prostoru pogodnom za izgradnju poslovno-trgovačkih objekata.

Prema Blaževićevim riječima, "indikativno je" da postoje informacije kako Pivovarna Laško namjerava premjestiti proizvodnju u Srbiju. "To ima uzročno-posljedične veze s Jadranskom pivovarom", smatra Blažević.

www.business.hr

(Zatvori)

K tome, kako su ga predstavili potpisnici ugovora, ministar Šuker i Andras Horvai, šef Ureda Svjetske banke u Zagrebu, zajam znači “priznanje i pomoć naporima Vlade za ublažavanje utjecaja globalne gospodarske krize”.

No, uz priznanje za postignuto, taj Development Policy Loan (DPL) ili zajam za razvojnu politiku u fiskalnom, socijalnom i financijskom sektoru podrazumijeva i neke mjere koje bi Vlada trebala donijeti u srednjem roku.

Njihov cilj je, kažu u Svjetskoj banci, “osigurati dugoročnu održivost mirovinskog sustava u Hrvatskoj”. Te srednjoročne mjere, napominju, nisu uvjeti za povlačenje zajma. Premda Svjetska banka ne postavalja uvjete, Krešimir Rožman, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, rada i socijalne skrbi, kaže da je niz mjera koje trebaju ispuniti u srednjem roku.

- To su otežavanje uvjeta za prijevremenu starosnu mirovinu, povećanje dobi za umirovljenje žena na 65 godina, smanjenje ostalih povlaštenih mirovina i njihovo postupno izjednačavanje s općim mirovinskim sustavom, povećanje stope doprinosa za drugi mirovinski stup iznad pet posto i smanjenje administrativnih troškova drugog i trećeg mirovinskog stup - nabraja Rožman.

Svjetska banka već godinama upozorava na slabosti mirovinskog sustava, ali poseban problem Hrvatske predstavlja rano povlačenje s tržišta radne snage. Naime, osobe koje su otišle u mirovinu prije vremena ranije su primale 24 posto nižu mirovinu. Od prije dvije godine na zahtjev Stranke umirovljenika ta je razlika smanjena na svega 9 posto.

Inzistiranje Vlade na toj izmjeni bio je jedan od glavnih razloga što je propao raniji PAL zajam Svjetske banke koji je bio namijenjen provedbi reformi. Nova pravila ranog umirovljenja, prema Rožmanovim riječima, još nisu definirana, ali jedan od prijedloga je da svaku godinu ranijeg odlaska u mirovinu, ona bude pet posto manja.

Uz to, cilj je, kaže Rožman, postupno povećanje dobne granice umirovljenja žena tako da 2018. žene, kao i muškarci, odlaze u mirovinu sa 65 godina. To znači da će se uskoro početi podizati dobna granica po, primjerice, godinu dana, tako da 2018. ne bi došlo do “naglog reza”. Time bi se ispunila presuda Ustavnog suda o diskriminaciji žena i muškaraca, a Hrvatska bi se ujedno uskladila s praksom ostalih europskih zemalja.

Među promjenama u mirovinskom je i daljnje smanjenje povlaštenih mirovina, što znači da bi neke od povlaštenih s vremenom postale dio općeg sustava.

Također, konačno se može očekivati i povećanje izdvajanja za drugi mirovinski stup. Da je Vlada na to spremna, potvrđuje i najnoviji plan njenih aktivnosti do 2012.godine koji je poslala Europskoj komisiji.

Promjene bi mogle zahvatiti i područje najnižih mirovina koje je u 2008. godini primalo 21,8 posto umirovljenika. To podrazumijeva da bi se iznosi mirovine mogli vezati uz uvođenje imovinskog cenzusa.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

Prosječna zagrebačka neto plaća za studeni od 6.478 kuna, bez posebnog poreza, bila je za 340 kuna ili za 5,5 posto posto veća nego za listopad, na što su zasigurno utjecale isplate božićnica. Na godišnjoj razini zabilježen je pak blagi nominalni rast neto plaće - neto plaća za studeni 2009. bila je za 0,8 posto ili za 51 kunu veća nego za studeni 2008. godine. Za prvih jedanaest mjeseci prošle godine pak prosječna je zagrebačka mjesečna neto plaća iznosila 6.227 kuna, što je nominalno povećanje za 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije.

Najniže su neto plaće u Zagrebu i za studeni prošle godine bile u proizvodnji odjeće, u iznosu od 3.094 kune, potom u uslugama u vezi s upravljanjem i održavanjem zgrada te djelatnosti uređenja i održavanja krajolika 3.237 kuna, zaštitnim i istražnim djelatnostima 3.359 kuna, preradi drva 3.512 kune i dr.

S druge su pak strane tri djelatnosti u kojima su prosjeci za studeni veći od deset tisuća kuna, a to su upravljačke djelatnosti; savjetovanje u vezi s upravljanjem s 13.349 kuna, proizvodnja pića s 10.701 kunom, te promidžba (reklama i propaganda) i istraživanje tržišta s 10.382 kune.

Slijede financijske i uslužne djelatnosti, osim osiguranja i mirovinskih fondova s 9.945 kuna, skupljanje, pročišćavanje i opskrba vodom 9.873 kune, osiguranje, reosiguranje i mirovinski fondovi, osim obveznog socijalnog osiguranja 9.633 kune itd.

www.poslovni.hr
(Zatvori)

Za plaćanje navedene obveze, u iznosu od 102,609.752,86 kuna, Podravka će u najvećem dijelu koristiti kratkoročni kredit dobiven od Erste&Steiermärkische Bank, dok će manji dio iznosa podmiriti iz vlastitih sredstava, stoji u priopćenju. Navedeno refinanciranje dio je aranžmana dogovorenog s najvećim kreditorima Podravke čija potraživanja djelomično dospijevaju u prvom kvartalu 2010. godine.

Kako se dalje navodi, nakon podmirenja navedene obveze, Podravka će pokrenuti postupak za naplatu navedenog iznosa od Fima Grupe odnosno njenih pravnih sljednika, korištenjem regresnog prava.

"Ova obveza uključena je u već ranije objavljenim rizicima od 310 milijuna kuna i predstavlja jedini rizik odljeva sredstava ustanovljen do trenutka ovog priopćenja", zaključuju iz koprivničke kompanije.

www.seebiz.eu
(Zatvori)

ZAGREB - Hrvatske kompanije u 2009. godini ostvarile su 14 posto prihoda prodajom preko interneta, što je za dva posto više od europskog prosjeka, podatak je koji je objavio Eurostat.

Rekordna godina

Čak 81 posto tih prihoda naše su kompanije ostvarile na domaćem tržištu, 13 posto na tržištima zemalja Europske Unije, a šest posto na ostalim tržištima. To su pokazatelji koji potvrđuju i očekivanja naših tvrtki, koje posljednje dvije godine najavljuju da će online kupovina kod nas značajno rasti. Tako je istraživanje agencije Gemius pokazalo da je prošle godine više od milijun Hrvata kupovalo putem interneta, što je prvi put da je broj online kupaca premašio brojku od milijun. 2009. godina ujedno je i bila godina u kojoj je više od 294 tisuće Hrvata prvi put kupilo nešto putem interneta.

Praktična kupovina

Dobrim rezultatima mogu se pohvaliti i na Tportalovom online dućanu.

- Na internetu je najlakše pronaći najpovoljniji proizvod, a kupci se najčešće odlučuju za proizvode koji im nisu dostupni u bližoj okolici. Najviše se prodaju knjige i informatička oprema, a u posljednje vrijeme i osiguranja, kao i “artikli za odrasle”. Kupci sve više prihvaćaju ovakav način kupovine, jer je vrlo praktičan, navode u njihovom odjelu za odnose s javnošću.

www.jutarnji.hr
(Zatvori)

Programi H-2A i H-2B omogućuju poslodavcima u SAD-u da dovedu strane državljane u SAD za popunu privremenih ili sezonskih poslova za koje američki radnici nisu dostupni, navodi se u odluci Ministarstva domovinske sigurnosti.

Na popisu 11 novih zemalja, objavljenom u ponedjeljak u američkom Federalnom registru, su Hrvatska, Ekvador, Etiopija, Irska, Litva, Nizozemska, Nikaragva, Norveška, Srbija, Slovačka i Urugvaj. One su dodane skupini od 28 zemalja, koje već sudjeluju u tim programima.

Prvi popis zemalja sudionica programa H-2A i H-2B viza, objavljenom u prosincu 2008., prestao je vrijediti 18. siječnja. Nakon savjetovanja s državnom tajnicom Hillary Clinton, ministrica Napolitano utvrdila je da 11 novoodređenih zemalja ispunjavaju mjerila potrebna za sudjelovanje u programima H-2A i H-2B viza, istaknulo je ministarstvo domovinske sigurnosti.

U posebnim slučajevima, Ministarstvo domovinske sigurnosti može dopustiti radniku iz zemlje koja nije na popisu sudionica, da dobije pravo sudjelovanja u programu H-2A ili H-2B, ako je to u interesu SAD-a.

www.business.hr

(Zatvori)

Na internetskoj stranici Erste banke nalazi se obrazac za izračun poreza na dohodak za fizičke osobe za 2009., u obliku Excel datoteke u koji podnositelj unese osnovne podatke, a računalni program automatski izračunava sve ostale parametre, pa i očekivani povrat ili porezni dug. Ta mogućnost, kako ističu, predstavlja najjednostavnije rješenje za popunjavanje prijave poreza na dohodak i olakšava podnošenje poreznih prijava.

 „Prije šest godina smo izašli s idejom da olakšamo klijentima ispunjavanje DOH obrasca, i to se kroz godine pokazalo kao izvrsna ideja, jer su ga prepoznali i građani koji nisu naši klijenti što se vidi po broju posjećenosti na internetskoj stranici,' naglasio je Daniel Mamić, voditelj Službe elektroničkog bankarstva Erste banke.

Da je to i dobra amrketinška ideja pokazuje podatak da su građani samo lani obrazac preuzeli gotovo 200.000 puta, odnosno u prosjeku više od 4.300 puta dnevno. Ove godine u Erste banci, kažu, očekuju još veći interes.

kalkulator za izračun u obliku Excel datoteke:

www.erstebank.hr/obavijest_20090115.asp

www.seebiz.eu

(Zatvori)

Znanstvenofantastični spektakl Jamesa Camerona ukupno je do sada zaradio 1,841 milijardu dolara, tek malo manje od naizgled nedostižne zarade "Titanica" od 1,843 milijarde dolara 1997-1998. godine.

"Avatar" je već prestigao "Titanic" po međunarodnoj zaradi od 1,288 milijardi spram 1,242 milijarde.

U Sjevernoj Americi "Avatar" će, međutim, morati pričekati još dva tjedna da nadmaši "Titanicovu" zaradu od 601 milijun dolara. "Avatar" je SAD-u i Kanadi do sada zaradio 552,8 milijuna dolara.

www.business.hr

(Zatvori)